Vrt
Idealne teglice za vaše biljke
Proljeće je u punom jeku i zašto svoje balkone, terase ili vrtove ne biste ukrasili jednom cvjetnom dekoracijom? Za nju treba odabrati i idealnu teglicu.
Tkogod želi postići prirodan dojam u svojem vrtu ili pak na terasi i balkonu, birat će prirodne materijale. A što može biti prirodnije od onoga što dolazi iz prirode. Takozvana terakota je skupni naziv za predmete izrađene od gline pečene na visokoj temperaturi. I zato je ona idealan izbor za teglice.

Prirodan materijal
„Jako je dekorativna kad se stavlja kao nekakav akcent sa nekakvim formama tipa ovakvih spiralnih nekih formi ili na štapu kod ulaznih vrata u vaš dom. Lijepe su i kombinacije viših, nižih posuda, tanjurastih u koje možete posaditi neke zanimljive sukulente. Niže bilje, kao što je recimo lavanda, Pinus Mugo, nekakva predivna juka, agrumi izgledaju najljepše i terakoti, zatim maslina i neke mediteranske biljke koje sa terakotom dobiju na vrijednosti“, objašnjava agronomkinja Dubravka Mišolongin.
Terakotu najviše susrećemo na Mediteranu – u Dalmaciji, Provansi i Toskani.

Vrste terakote
Tegle izrađene od tog materijala u svojoj ponudi ima i tvrtka Cortum. Tamo nam kažu da možemo birati takozvanu terru rossu – crvenu, terru biancu – bijelu, te ručno rađenu jako otpornu terakotu.
„Postoji galestro terracotta koja dolazi iz Toskane gdje su jedini iskopi u Europi i ona je obogaćena željeznim oksidom i bakrenim oksidom i ima jako dobre karakteristike za vanjsku upotrebu“, rekao nam je direktor tvrtke Cortum Kristijan Burek.
Ostala je terakota strojno obrađena, pečena na velikim temperaturama zbog čeka je jako otporna na vanjske utjecaje.
„Terracotta – glina, ona je prirodno je otporna, a danas postoji i tehnologija kojom se dodaje silikon prirodni na vanjske i unutarnje stijenke koje štite od zamrzavanja i pucanja, tj. antifrost tehnologija“, dodaje Burek.
Proljetno-ljetna kombinacija u teglici
A sad je vrijeme da u ove atraktivne posude i nešto posadimo. Naša agronomkinja Dubravka odlučila se za proljetno-ljetnu kombinaciju vrste vrbe, popularno zvane cica-mace i cvijeća.

„Osim drenaže stavljamo kvalitetan supstrat u kojem ima mješavine treseta i svega potrebnog, i kokosovih vlakana i svega ostalog što je potrebno za sadnju ovakvog cvatućeg bilja. Najprije sadimo stablašicu, ukoliko stablašica ima loše ili trulo korijenje, onda se ono uklanja, ali svejedno jedan dio korijenja je dobro ukloniti ili bar ovako malo razgrnuti iz razloga da biljka može stvarati novo korijenje“, kaže nam Mišolongin.

Vrba se sadi u sredini kako bi se oko nje mogle rasporediti ostale biljke. Više postavite bliže deblu. U našoj kombinaciji našle su se dalije, krupnocvjetne surfinije i petunije Million Bells
„Svakako za nekakav kontrast je lijepo upotrijebiti i list batata koji svojom bojom je savršen u ovakvim kombinacijama, da se postigne nekakav kontrast, na taj način ćemo ustvari dobiti nekakvu razigranost i prirodnost“, dodaje agronomkinja.

Treba znati da su sve ove biljke ljetnice i zahtijevaju intenzivnu njegu tijekom ljeta. Petunijama i surfinijama treba redovito čistiti ocvalo cvijeće, te ih redovito i prihranjivati:
„Što se tiče zalijevanja, u ljetnim mjesecima ovakve posude koje su plitke, sa malom zapreminom, trebat će zalijevati svaki dan. Najbolje je zalijevati u ranim jutarnjim satima, kad se preko noći supstrat ohladio, a ako to niste u mogućnosti, onda u kasne večernje sate“.

Sada kad smo vam sve to pokazali, vrijeme je da se bacite na posao i nabavite sve potrebno za radove u vrtu. Izbora je puno. Terakotne teglice tvrtke Cortum zaista može krasiti različito bilje.

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.
Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.
Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu
Podrijetlo i povijest jorgovana
Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.
Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.
Simbolika jorgovana
Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.
Kada jorgovan cvate?
Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?
Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.
Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?
Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:
- Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
- Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
- Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
- Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.
Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?
Za bogato cvjetanje jorgovan traži:
- sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
- propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
- zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka
Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.
Vrt
Stabla koja vrijedi imati u dvorištu – i kako ih saditi
Kako odabrati pravo stablo za svoje dvorište?

Priroda oko kuće ne donosi samo ljepotu već i niz praktičnih koristi. Ako se pitate koje stablo posaditi u dvorištu, odgovor nije jednostavan jer sve ovisi o klimi, veličini dvorišta i vašim željama. Stablo je istovremeno investicija u zdravlje, okoliš i vrijednost vaše nekretnine.
Uz pravi odabir vrste, vaše dvorište može postati mala oaza koja raste zajedno s obitelji.
Koje stablo posaditi u dvorištu?
Pri odabiru stabla važno je razmisliti o namjeni. Želite li hlad, plodove ili dekorativni element? U kontinentalnim krajevima odlično uspijevaju javor, lipa i breza, dok su za Dalmaciju bolji izbor maslina, smokva i koštela.
Zimzelene vrste poput bora ili čempresa daju privatnost tijekom cijele godine, dok ukrasne vrste poput japanske trešnje ili magnolije unose estetiku i poseban ugođaj.
Održavanje: ukrasna stabla zahtijevaju povremenu rezidbu i oblikovanje, dok zimzelena trebaju redovito zalijevanje u prvim godinama rasta i zaštitu od jačih vjetrova. Autohtona stabla su uglavnom zahvalna jer se dobro prilagođavaju klimi.
5 ukrasnih stabala koji će uljepšati svaki vrt i okućnicu
Koje voćke odabrati za dvorište – ljepota i plodovi u jednom
Voćke su praktičan i lijep izbor za svako dvorište. Jabuke, kruške i trešnje u kontinentalnim područjima donose obilne plodove, dok smokve, masline i agrumi odlično uspijevaju na obali. Osim što će obogatiti prehranu, voćke će dvorištu dati sezonsku dinamiku – proljetni cvat, ljetne plodove i jesenske boje.
Održavanje: voćke zahtijevaju redovitu rezidbu, gnojidbu i zaštitu od bolesti. Potrebno ih je zalijevati u sušnim razdobljima, osobito dok su mlade. Ako se pravilno održavaju, mogu trajati desetljećima i postati središnji dio obiteljskog dvorišta.

Najbolja brzorastuća stabla za hlad
Ako želite brzu sjenu i zaštitu od sunca, brzorastuće vrste su pravi izbor. Gledičija, srebrni javor, bagrem i platana rastu nekoliko desetaka centimetara godišnje i već nakon 5–7 godina stvaraju krošnju dovoljnu za ugodnu hladovinu. U urbanim sredinama posebno se cijeni platana zbog velike krošnje i otpornosti na gradske uvjete.
Održavanje: brzorastuća stabla zahtijevaju redovito zalijevanje i oblikovanje u prvim godinama kako bi razvila snažan korijen i stabilnu krošnju. Nakon što se ukorijene, vrlo su otporna i dugovječna.
Kada saditi koja stabla?
Jesen je idealna za sadnju listopadnih stabala jer imaju dovoljno vremena razviti korijenje prije zime.
Proljeće je pogodno za voćke i ukrasne vrste, osobito u područjima s hladnim zimama. Zima i ljeto se uglavnom izbjegavaju, osim kod kontejnerskih sadnica koje se mogu saditi cijele godine uz redovito navodnjavanje.
Kako posaditi stablo korak po korak
Prvo odaberite pravo mjesto – uzmite u obzir koliko će stablo narasti i koliko će mu trebati prostora.
Iskopajte jamu dvostruko širu od korijena i duboku koliko je visina korijenove bale. Pripremite tlo s kompostom, postavite sadnicu i zaspite zemljom.
Zalijte obilno i po potrebi poduprite kolcem. U prvim godinama redovito zalijevajte, a kasnije će stablo postati otpornije.

Tlo i razmak – na što valja obratiti pažnju
Stabla najbolje uspijevaju u dobro dreniranom i rahlo obrađenom tlu. Ako je tlo glinasto, preporučuje se dodati pijesak i kompost, dok pjeskovita tla trebaju više organske tvari. Vapnena tla pogodna su za smokvu, maslinu i badem, dok jabuka i kruška vole neutralna do blago kisela tla.
Razmak je jednako važan kao i vrsta tla. Velika stabla poput oraha ili kestena treba saditi najmanje 6–8 metara od kuće i drugih stabala jer razvijaju široku krošnju i korijen. Manja stabla i voćke, poput jabuke ili trešnje, dobro uspijevaju na udaljenosti od 3–4 metra. Preblizu posađena stabla mogu se natjecati za vodu i hranjive tvari, a korijen može ugroziti temelje kuće ako se sadi neposredno uz zidove.
Gdje kupiti sadnice i sjemenke drva koje ste odabrali za vaš vrt?
Sadnice se mogu kupiti u rasadnicima, vrtnim centrima i poljoprivrednim trgovinama, gdje možete dobiti i savjet stručnjaka o odabiru vrste.
Online trgovine nude veći izbor egzotičnih ili ukrasnih vrsta, dok se lokalne sadnice bolje prilagođavaju tlu i klimi. Ako birate sjemenke, imajte na umu da rast traje dulje i zahtijeva strpljenje.
Koje stablo posaditi u dvorištu – i zašto
Ako se pitate koje stablo posaditi u dvorištu, imajte na umu da ono donosi brojne prednosti – prirodnu klimu, manju potrebu za klimom ljeti i dodatno grijanje zimi, zaštitu od buke i vjetra, ljepši izgled okućnice te povećanje vrijednosti nekretnine.
Uz to, stabla proizvode kisik, poboljšavaju kvalitetu zraka i privlače ptice i korisne insekte.
Ovih 5 stabala nikako nemojte saditi u blizini kuće
Jedno stablo u dvorištu znači puno više od ukrasa – ono je izvor hlada, hrane, ljepote i zdravlja. Pravilnim odabirom vrste, redovitom njegom i pažljivom sadnjom, svako dvorište može postati zelena oaza. Ako razmišljate dugoročno, birajte stabla koja odgovaraju vašoj klimi i prostoru, obratite pozornost na razmak i tlo te uživajte u njihovim dobrobitima desetljećima.