Vrt
CRNOGORICA Kako ju kombinirati s drugim biljkama?
Savršeno pašu u svaki vrt
Zimzelene biljke i impozantna crnogorica savršeno će zaokružiti dizajn svakog vrta. U kojim sve oblicima dolaze, zašto su nužne u vrtu i kako ih kombinirati s drugim biljkama, saznali smo od naše Dubravke Mišolongin.
‘Kod uređenja vrta ili balkona nikako ne smijemo zaboraviti ukomponirati crnogoricu i zimzelene biljke. U proljeće sadimo kontejnirane sadnice koje imaju korijenovu balu i tako omogućuju bezbolno presađivanje. Predivan izbor pronašli smo u Vrtnom centru Šestine’, kaže nam dipl. ing. agronomije, Dubravka Mišolongin.
Biljke koje stvaraju ugođaj
‘To su biljke koje uz cvatuće biljke, grmlje i nekakvo listopadno grmlje, stvaraju jedan ugođaj u vrtu kad nema ni cvata ni lišća. I na taj način miješanjem jednih, drugih i trećih dobijemo nekakvu kompoziciju koja tijekom cijele godine izgleda atraktivno’, dodaje. Bilj
Od zimzelenih valja izdvojiti cijelu paletu evonimusa koji mogu poslužiti kao vrtna ograda. ‘One su zanimljive i bojom lišća i oblikom i različitostima, pa onda tako možemo raznim kombinacijama dobiti jedan jako lijep ugođaj’, tvrdi. Minijaturni bor pinus mugo, patuljasta kuglasta srebrna smreka, kriptomerija, crnogorica na štapu ili čempres. Kad je crnogorica u pitanju, na raspolaganju je puno veličina, boja i oblika.
I druge vrste, osim oubičajenih
‘Osim uobičajene crnogorice na koje smo navikli u našim živicama, kao što su tuja, razne vrste hameciparisa i slično, pojavljuje se još cijeli niz vrsta koje su vrlo atraktivne i koje nekad ljudi izbjegavaju saditi iz razloga što ih podsjeća na groblje, ali pritom se ne trebamo libiti saditi tako prekrasna stabla kojam, recimo, u krajoliku Dalmacije ili Toscane čine predivna soliterna stabla, kao što je ovaj čempres iz porodice kupresusa. On je tako tanan i predivan u svojoj veličini kad jednog dana dosegne 20 i 30 metara. Tako da u krajoliku izgleda kao skulptura’, dodaje Dubravka.
‘Jedno od takvih biljaka je i jedan srebran, srebrni predivan primjerak kupresusa arizonike koji također dostigne jako visoku veličinu, dakle raste jako u visinu, ali svojim predivnim bojama iglica, čini čaroliju u vašem vrtu’, nadovezuje se.
Prilikom smještanja crnogorice koje će izrasti u visoko stablo, treba voditi računa veličini vrta i pripaziti da biljka ima dovoljno prostora za rast.
Razne opcije
‘Ukoliko u svom vrtu ne želite imati neku veliku crnogoričnu stablašicu visine četiri, pet metara, Na tržištu možete pronaći razne oblike, dakle formirane biljke, bilo da se radi o kupresusu ili hameciparisu, dakle u formi topijarija ili u nekoj spiralnoj formi. Postoje još i biljke na štapu koje možete vrlo lijepo ugraditi u vaš vrt kao nekakav, kao neku soliternu biljku, dakle kao akcent ili možete izgraditi cijeli jedan alpski vrt ili napravit neki vrlo zgodan kamenjar’, tvrdi.
Ove biljke su pogodne i za sadnju u tegle pa mogu krasiti dvorište, ulaz u dom ili balkon.
‘Ukoliko biljke posadite u tegle, onda je zalijevanje itekako važno, da je redovito, znači ako ne pada kiša ili ako je negdje pod nekakvom nadstrešnicom, onda barem jednom tjedno i to obilno, četiri do pet litara’, pojašnjava. Tlo im mora biti rahlo, s puno pijeska i kamenčića. Već nakon prvih izboja treba ih šišati.
Vole kiselo tlo
‘Kako bi se održala njihova nekakva stalna forma, to se naročito odnosi na biljke koje su kuglastog oblika ili topijarij ili nekakva spirala, one se znači vrlo često orezuju jer kod svakog izbijanja mladih izdanaka gubi se forma. Ako ostavite neko duže vrijeme da naprosto ti izboji divljaju, izgubit će se u potpunosti forma i više nećete imati to što ste na početku htjeli. Dakle, kod svakog izbijanja novih izboja, škare i lagano frizura’, dodaje Dubravka.
Crnogorične vrste mogu se u vrtu izmjenjivati i visinom i bojom. S obzirom na to da njihove iglice kisele tlo, uz njih je moguće kombinirati samo cvatuće bilje koje voli isto takvo tlo.
‘Od cvatućih biljaka najpopularniji su razne vrste rododendrona, zatim azaleja. Kiselo tlo vole i hortenzije tako da i njih možemo negdje ukomponirati’, tvrdi.
Ima još puno biljaka koje se mogu kombinirati uz crnogoricu, koja će svaki vrt učiniti jedinstvenim i prepoznatljivim. Na vama je samo da se odvažite na taj korak.
Vrt
Još nije kasno! Vaše omiljeno povrće možete saditi i u kolovozu
Za povrće kojem je potrebno malo vremena da dobro rodi, sadnja u kolovozu osigurat će biljkama dosta sunčeve svjetlosti i toplih temperatura prije nego što stigne jesen
Kolovoz je izvrsno vrijeme za sijanje sjemena i sadnju mladih biljaka. U povrtnjaku, sijanje i sadnja sada će produžiti sezonu berbe, osiguravajući vam kratkoročne berbe salate i drugih brzo rastućih kultura poput rotkvica, kao i dugotrajnije biljke poput zimskog kupusa.
Salata
Otpornije nego što izgledaju, salate se mogu prezimiti u staklenicima i ispod pokrova, omogućujući branje listova od Travnja do Lipnja.
Špinat
Posijan krajem kolovoza, špinat može osigurati urod mladih listova u listopadu, a zatim ući u stanje mirovanja tijekom zime, spreman za osiguranje svježeg uroda listova u rano proljeće. Preživljava oštre mrazove i kišu. Sijte izravno u dobro pripremljeno, plodno tlo i pokrijte niskim pokrovom kada temperature počnu padati.
Lisnato povrće
Brzo klijanje čini lisnato povrće zadovoljavajućim za sijanje, bilo izravno u tlo ili u module za kasniju sadnju. Potonja metoda bolje funkcionira u vlažnim ljetima (puževi mogu pojesti redove sadnica u jednoj noći). Posijte tri sjemenke po modulu, a zatim prorijedite na jednu ili dvije biljke. Pokrijte pokrovom kada temperature počnu padati u jesen.
10 savjeta profesionalnih vrtlara koje je dobro imati na umu – ako želite predivan vrt!
Rukola
Divlja rukola posijana početkom kolovoza osigurat će vam urod svježih listova prije zime, a zatim će mirovati do ožujka, kada će ponovno početi rasti. Salatna rukola ima najbolju šansu preživjeti mrazove ako se posije krajem kolovoza. Također nudi više listova zimi nego divlja rukola, ali često procvjeta u travnju.
Matovilac
Matovilac je ukusna lisnata kultura koja se bere tijekom cijele zime. Posijte ga izravno u dobro pripremljeno tlo i pokrijte pokrovom kada temperature počnu padati. Korijenje matovilca je plitko, stoga ga redovito zalijevajte ako je pokriven ili u inače suhim uvjetima.
Ove se penjačice lako održavaju i stvaraju najbolji prirodni hlad
Mladi luk
Luk ne klija dobro na temperaturama iznad 20°C, pa imajte to na umu pri sjetvi u kolovozu. Sijte izravno u redove na otvorenom, sjemenke pokrivene s 2 cm zemlje, ili u module, s do 10 sjemenki u svakom, za berbu u proljeće.
Repa
Repu je najbolje sijati izravno, a zatim prorijediti. Sijte sjeme štedljivo jer, iako su sitna, čini se da sva klijaju, a naknadni rast je brz. Prorijedite krajem kolovoza ili početkom rujna. Sjeme posijano u modulima može se prorijediti na dvije ili tri biljke u svakom, za presađivanje krajem kolovoza. Pokrivač od flisa ili mreža pomažu u držanju golubova, leptira i kupusnih muha podalje.
Cikorija
Otporna cikorija može se sijati od veljače do rujna za dugu sezonu berbe, pa nastavite sijati u kolovozu za urod tijekom zime. Započnite sa sjemenkama u posudi za sjetvu, prije nego što ih posadite na sunčano mjesto.
Kupus
Proljetni kupus može se sijati izravno na otvorenom ili u zatvorenim prostorima u module za kasniju sadnju, dok zimski kupus uzgojen iz sjemena prethodnih mjeseci treba sada posaditi vani. Zaštitite od gusjenica bijelog kupusara i golubova pomoću fine mreže podignute 1 m od tla kako biste zaštitili ježeve, ili pomoću posebnog kaveza.
Koraba
Posijte korabu što je prije moguće u kolovozu za kasnu berbu u listopadu. I lišće i nabubreni stabljike mogu se jesti – uživajte u njima pečenim, dinstanim ili sirovim.
Vrt
Ovaj vrt nalazi se na krovu garaže i daje voće i povrće gotovo cijele godine
Odluka da se vrt smjesti baš na krov garaže nije bila estetski hir, nego praktično rješenje za ograničen prostor…
Za vrt pun voća i povrća ne treba veliko imanje, čak ni “pravi vrt” na tlu. Sunčana Pomahač Gak svoj je urbani vrt napravila na krovu vlastite garaže, u suradnji s dizajnericom eksterijera Petrom Novak. Rezultat je zelena oaza koja gotovo cijelu godinu donosi svježe povrće, voće i začinsko bilje, na mjestu gdje bi inače stajao goli beton.
Zašto krov garaže, a ne dvorište
Odluka da se vrt smjesti baš na krov garaže nije bila estetski hir, nego praktično rješenje za ograničen prostor. Umjesto da beton ostane neiskorišten, obitelj je dobila dodatnu zelenu površinu. Nije morala žrtvovati dio dvorišta. Ovakav pristup sve je češći u urbanim sredinama. Zemlje je malo, a krovna površina postoji i samo čeka namjenu.
Zeleni krovovi: Urbane oaze koje hlade grad i oživljavaju prostor
Garaže, spremišta i druge pomoćne građevine u pravilu zauzimaju vrijedan dio parcele. Njihov krov gotovo se nikad ne koristi za išta osim odvodnje kišnice. Kad se ta površina pretvori u vrt, obitelj efektivno udvostručuje korisni prostor na istoj kvadraturi zemljišta. Nije potrebna dogradnja ni proširenje imanja. Krovni vrt zahtijeva nešto drugačiju pripremu od vrta na tlu: hidroizolaciju, drenažu i provjeru nosivosti konstrukcije. Jednom kad su ti uvjeti zadovoljeni, prinosi i mogućnosti sadnje gotovo se ne razlikuju od vrta u dvorištu.
Ovakvo rješenje posebno ima smisla na manjim gradskim parcelama. Svaki kvadratni metar zemlje tu ima cijenu, a dvorište se često dijeli između parkinga, terase i prilaza kući.
Umjesto da se zelena površina žrtvuje u korist funkcionalnosti, krov garaže preuzima ulogu koju bi inače imao dio dvorišta. Obitelj tako ne mora birati između vrta i praktičnog rasporeda imanja. Sve veći broj urbanih vrtlara u Hrvatskoj i regiji prepoznaje upravo tu logiku. Krovne površine koje su desetljećima stajale prazne danas postaju najlogičnije mjesto za uzgoj hrane, tamo gdje na tlu jednostavno nema mjesta.
Planiranje
Lokacija diktira sve ostale odluke.
“Kako imamo najveći dio vrta južno orijentiran, morali smo raditi sa suncem”, objašnjava Novak.
Budući da je riječ o krovnom vrtu iznad garaže, bilo je potrebno birati bilje čiji korijenov sustav odgovara i sunčanoj poziciji i ograničenom sloju zemlje, dva uvjeta koja se ne poklapaju uvijek lako.
Biljke prilagođene tankom sloju zemlje
Umjesto klasičnog travnjaka, koji zahtijeva puno održavanja, u vrtu je posađena bijela djetelina kao bujna i lijepa zamjena. Začinsko bilje poput kadulje, mačje metvice, metvice i šumskih jagoda dobro podnosi tlo slabije kvalitete i manje zalijevanja. Smilje i ružmarin također dobro uspijevaju u takvim uvjetima, a njihova prednost je što ne traže dubok sloj supstrata da bi napredovali.
Povišene gredice
Sve gredice s povrćem odignute su od zemlje u okvirima od ariša, odabranog zbog ljepote drveta i velike dugotrajnosti. Za manji budžet, umjesto ariša mogu poslužiti smreka ili jela, iako je ariš vizualno zanimljiviji i dugotrajniji. Sličan pristup opisali smo i u vodiču o visokim gredicama na balkonu ili u vrtu, gdje se objašnjava kako povišene gredice poboljšavaju drenažu i olakšavaju kontrolu kvalitete tla, što je posebno važno kad se sadi na krovnoj konstrukciji s ograničenom dubinom zemlje.
Špaliri kao rješenje za sjeverni dio krova
Dio vrta orijentiran prema sjeveru stvarao je takozvani mrtvi prostor u kojem nije bilo moguće saditi veliko drveće. Rješenje su bili špaliri zasađeni prije godinu dana, koji već daju dosta plodova, a vlasnica je kroz njih uspjela unijeti dodatno voće bez potrebe za velikim stablima kojima korijen jednostavno ne bi imao dovoljno prostora.
Petra Novak posebnu pažnju posvećuje osjećaju kretanja kroz vrt.
“Moja nit vodilja je pružiti korisniku doživljaj kretanja u više smjerova, a da popločenja ne bude previše.”
Alternativne staze izvedene su u stepping tehnici, između kojih se sadi puzajuće bilje poput različitih vrsta timijana, stvarajući dojam hodanja po mirisnom tepihu.
Dobro isplaniran krovni vrt počinje prije prve sadnje
Prije nego što odaberete biljke, važno je analizirati uvjete na lokaciji. Orijentacija vrta prema suncu odredit će koje će vrste najbolje uspijevati, pa južne, osunčane pozicije traže biljke koje dobro podnose toplinu i sušu. Budući da krovni vrtovi najčešće imaju plići sloj zemlje, preporučuje se birati vrste koje uspijevaju u takvim uvjetima i ne zahtijevaju često zalijevanje.
Povišene gredice dodatno olakšavaju uzgoj jer omogućuju bolju kontrolu kvalitete tla, poboljšavaju drenažu i pojednostavljuju održavanje povrća i začinskog bilja. Ako dio vrta ostaje u sjeni ili je okrenut prema sjeveru, umjesto velikog drveća bolje je planirati voćne špalire ili penjačice. Tako ćete iskoristiti prostor bez stvaranja dodatne sjene i dobiti funkcionalan vrt koji će uspijevati tijekom cijele godine.
Vrt kao dječje igralište i učionica
Da gradski vrt može biti i dječje igralište, najbolje pokazuje svakodnevica ove obitelji. Kći Sunčane Pomahač Gak redovito odlazi do gredica s prijateljicom brati jagode koje nisu nijednom prskane.
“Znam da sam ih ja na kraju krajeva od sjemena uzgojila, znam kroz što su prošle, i stavim ih na stol pet minuta nakon što sam ih ubrala i oprala”, kaže vlasnica.
Održavanje
Iako urbani vrt na prvi pogled djeluje zahtjevno, vlasnica tvrdi suprotno.
“Ja volim ići po vrtu i kopati svaki dan, ali zaista to nije puno posla. Mislim da ljudi imaju krivu sliku koliko je to posla”, kaže vlasnica.
Svježe povrće poput rikole, špinata, matovilca i mladog luka dostupno je od veljače, bez potrebe za kupnjom, a djeca u obitelji redovito beru jagode i ostalo voće izravno s gredica.
Za vlastito voće i povrće nije potrebno veliko imanje, ni čak tlo na razini ulice. Uz dobro planiranje, prava izabrana bilja i povišene gredice, zelena oaza može nastati i na krovu garaže usred grada, uz iznenađujuće malo svakodnevnog truda i s plodovima koji stižu na stol nekoliko minuta nakon berbe.
Hashtagovi: #urbanivrt #vrtnakrovu #povišenegredice #uzgojpovrća #vrtnisavjeti #dom2hr
