Povežimo se

Vrt

Choncha – pametna tegla ne zaboravlja zaliti biljke

Istraživanja pokazuju da je svaki milenijalac ubio sedam kućnih biljaka.  67 posto njih za sebe kažu da su ubojice biljaka, a više od pola ispitanika nije znalo koliko svjetlosti i vode biljkama treba. Ako se i vi pronalazite u ovome, najbolje da brigu prepustite Chonchi

Hvalevrijedan StartUp projekt

Frano je nekoć bio biljko ubojica, kako sam za sebe kaže, sve dok nije odlučio svoja informatička znanja primijeniti na biljkama.

“Ja to pamtim kao veliki masakr biljki 2018. Imao sam prijateljicu koja mi je kupila par biljki i apsolutno nijedna nije preživjela više od tri mjeseca, a ono što je mene živciralo nije to, nego to što nisam znao zašto su umrle i onda kao pravi inženjer sam proveo nekih deset mjeseci automatizirajući nešto što bi mi uzelo pola sata tjedno”, prisjeća se Frano, začetnik i pokretač ovog startup projekta.

Choncha je pametna posuda temeljena na tehonologiji Internet stvari

“Mislim da je ovo baš udžbenički primjer IoT tehnologije, Internet of things. To su hardverske stvari povezane na mrežu. Choncha je bazirana na nekoj osnovnoj “widely available” tehnologiji kao Arduino i senzori koji se mogu kupiti, jedino je pumpica “custom” što smo radili od 3D printa. U planu je za vrijeme masovne proizvodnje da pređemo na brizganu plastiku umjesto 3D printane plastike i na “custom” PCV pločice i senzore”, govori Frano.

Pametna posuda proizvod je studenata varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike, a nakon prijavljenog StartUpa, stupili su i u program podrške Startup@FOI.

“Za uspjeh je zaslužan fantastičan tim ljudi, njih pet – djevojke koje su završile hortikulturu, strojar, developer tima i djevojka zadužena za marketing, a ja sam samo “ljepilo” za te ljude”, skromni govori.

A što Choncha zapravo radi?

Choncha je dosta jednostavan proizvod. Postoji Choncha kao hardver, kao posuda za biljke i postoji aplikacija koja je povezana sa Chonchom. Ako nemate biljku, a želite je i ne znate ništa o tome, skinete Choncha aplikaciju i kliknete “Choncha skenira uvjete”. Choncha će kroz nekih tri do pet dana procijeniti uvjete u vašoj prostoriji.

Vjerojatno ne bi bila dobra ideja da uzmete Papračicu iz Nikaragve u vašem hodniku jer uvjeti nisu idealni, ali dobra ideja je Monstera ili recimo ako već imate Monsteru, samo je stavite u Chonchu, kliknete u aplikaciji da je unutra Monstera, a Choncha sve zna da se brine o njoj. Ona je sama zalijeva, autonomna je do nekih šest do osam tjedana, ovisi o biljci, a za sve ostalo što ne može kontrolirati sama vas upozori. Dobit ćete obavijest na mobitel da biljka npr. nema dovoljno svjetla.

Choncha je trenutno s aplikacijom povezana Bluetooth tehnologijom, no u masovnoj proizvodnji koristiti će Cloud, što će dodatno olakšati praćenje biljke bez obzira na to gdje se nalazite. Aplikacija nudi veliku bazu podataka o biljkama i njihovim idealnim uvjetima.

Svaka biljka ima određeni spektar optimalnog svjetla kojeg može primati kroz dan, optimalno vode kroz tjedan i sve dok je vaša biljka unutar tog spektra bi trebala biti ok. 

Zašto baš ovo ime?

Iako se razmišljalo o drugim imenima, radni naziv se ipak zadržao kao simpatičan i lako pamtljiv.

Dok su ideje još bile na papiru, morao je sve to nekako nazvati i sjetio se čonče – u Hercegovini čonča znači posuda, a Frano je od tamo, na kraju su svi prihvatili upravo ovo ime.

Program Startup@FOI svoje je štićenike smjestio u Tehnološki park te pruža financijsku i operativnu podršku svojim studentima te pomaže u plasiranju proizvoda na tržište. Choncha će svoj put do korisnika i sufinanciranja pokušati pronaći i putem Kickstarter kampanje.

Vrt

Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura

U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

topiary park

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.

Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?

Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.

Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

topiary park u varaždinu

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar

Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.

“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.

Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“

Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“

Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?

Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.

Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.

Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

topiary park

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora

Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“

Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Nastavite čitati

Vrt

Rujan je najbolje vrijeme za sadnju jorgovana

Donosimo kako ga i gdje saditi

sadnja jorgovana

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.

Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.

Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu

Podrijetlo i povijest jorgovana

Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.

Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.

Simbolika jorgovana

Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.

Kada jorgovan cvate?

Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

sadnja jorgovana

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?

Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.

Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?

Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:

  1. Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
  2. Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
  3. Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
  4. Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.

Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?

Za bogato cvjetanje jorgovan traži:

  • sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
  • propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
  • zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka

Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice