Vrt

Biljke stablašice gradskim balkonima daju život

Učiniti će boravak na balkonu što ugodnijim

Realnost u gradovima poput Zagreba postala je betonizacija i zgrade lišene zelenila. Međutim, bez biljaka se čovjek ne može dobro osjećati. U nastavku zato donosimo priču o biljkama stablašicama koje gradskim prostorima i balkonima brzo mogu udahnuti život.

Biljke koje mogu osvježiti okućnice, ali i svaki gradski balkon učiniti zelenim i ugodnim za boravak su stablašice.

Cijepljene na određenu veličinu

‘Stablašice su biljke koje su cijepljene na određenu visinu. Ono što je važno spomenuti je da im raste samo krošnja, samo krošnja se razvija a mi ju održavamo na način da ju orezujemo. Jednostavno da bude ljepša forma, da bude zdravija, da dobije prozračnost’, kaže Lidija Mamić, cvjetna dekoraterka.

Zbog kontroliranog rasta, pogodne su i za sadnju u tegle. ‘Svakako najpopularnija biljka stablašica je ruža. Održavanje je vrlo lako, obrežu se ruže, ocvali cvjetovi, stavi se štap jer ona ima ipak malo nježnije deblo i to je to, gnojidba i ostalo je kao i kod svake druge ruže. Dalje imamo Ivančicu. Ona je jednogodišnja biljka, inače u toplim krajevima može preživjeti i više godina, kod nas rijetko, ali ima jako dugu cvatnju. Ona je uzgojena iz grmolike ivančice, na način da je sve dolje rezano. Dobila se ova lijepa forma lijepa kugla. Isto tako se i održava. Režu se ocvali cvjetovi, zalijeva se redovno, dodaje se hranjiva za cvatnju i ona cvate cijelu sezonu, čak do jedanaestog mjeseca tj. do prvih mrazova. Sljedeća stablašica je Cotuneaster. To je zimzelena biljka koja je inače pokrivač tla, ali ova je uzgojena u stablo i samim time ima ovu pendula krošnju kao kišobran, pada prema dolje jer ona prirodno tako raste. Održavanje je isto vrlo jednostavno, rezidba, dohranjivanje i voda’, pojašnjava.

Još raskošniji izgled

Ispod stablašica u teglama lijepo je posaditi i cvatuće bilje koje će im dati još raskošniji izgled. ‘Važno je pratiti uvjete stablašice sa onim što sadimo dolje. Ivančica isto voli sunce. Ispod možemo staviti puno zelenila pošto je ona sama po sebi lijepa i puna cvjetova’, kaže Lidija.

Uz nju lijepo ide plava lobelija, a ispod Cotoneastera ugodno se smjestila kadulja. U podnožju Hamaeciparisa, malo drugačija kombinacija biljaka. ‘Ispod crnogorice preporučamo saditi biljke koje vole kiselo tlo, mada bršljan on je otporan na sve vrste zemlja i tla, tak da njemu ne smeta, zato smo odabrali bršljan ovdje i možemo ubaciti neku cvatuću biljkicu’, dodaje dekoraterka Mamić.

‘Blago kiselkasta i drenirana tla, traži i Ilex, odnosno božikovina. Voli i osunčana i polusjenovita i sjenovita staništa pa je pogodan za sve pozicije. Ovaj cijepljeni zimzeleni grm idealan je ako želite na balkonu cijelu godinu imati nešto zeleno’, kaže.

Krošnju po želji šišati

Među popularnijim stablašicama je također i cedar. U prirodi naraste i do nekoliko desetina metara u vis, a ovaj cijepljeni, narast će još samo 20 centimetara. Razvijat će mu se samo krošnja koju po želji treba šišati.

‘Kod cedra je zanimljivo što on širi svoje grane. Ja osobno ga ne bi šišala. Jako je zanimljiva biljka. Ispod možemo odabrati biljkice koje mu odgovaraju, odabrali smo jednu šumsku priču. Stavili smo Heuchere. One vole polusjenu. Stavili smo Juniperus koji odgovara cedru i da malo razigramo cijelu tu priču, stavili smo dvije begonije, narančastu i crvenu’, kaže.

Cedar je izuzetno otporna biljka na onečišćenja i na sve vremenske uvjete. Važno ga je samo tijekom ljeta, kao i sve stablašice u tegli, dovoljno zalijevati. Njegove krošnje mogu narasti do metar i pol u širinu pa kad se proširi, davat će lijepi hlad na balkonu ili terasi.

Biljke stablašice ne zauzimaju puno prostora, a svakom eksterijeru, pogotovo gradskom, pružit će nemjerljiv doživljaj prirode.

vrtni centar Šestine

Related Topics:biljke istaknuto Lidija Mamić s16e34

Up Next

Jesu li vrtovi postali privilegija?

Ne propustite

Izaberite idealan vrtni namještaj za vaš vanjski prostor

Opločnici i ograde

Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac

Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.

Kako postaviti opločnike za vrtne staze

Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.

Za kvalitetnu ugradnju važno je:

Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
Ugraditi rubnjake
Osigurati pravilan nagib radi drenaže

Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost

Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:

1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama

2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama

3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama

4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama

5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde

Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode

Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.

Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.

Nastavite čitati

Uradi sam projekti

Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju

Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

vrtlarenje-povrtnjak-domnakvadrat — Foto: DOMnaKVADRAT

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.

Ranoproljetne povrtnice

Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.

Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju

Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

povrtnice-domnakvadrat-iris-mbm-vrtni-centar — Foto: Iris MBM Vrtni centar

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat

Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.

Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m² i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.

Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.

Špinat

spinat-povrtnjak-domnakvadrat — Foto: DOMnaKVADRAT

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.

Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta