Vrt
Biljke stablašice gradskim balkonima daju život
Učiniti će boravak na balkonu što ugodnijim
Realnost u gradovima poput Zagreba postala je betonizacija i zgrade lišene zelenila. Međutim, bez biljaka se čovjek ne može dobro osjećati. U nastavku zato donosimo priču o biljkama stablašicama koje gradskim prostorima i balkonima brzo mogu udahnuti život.
Biljke koje mogu osvježiti okućnice, ali i svaki gradski balkon učiniti zelenim i ugodnim za boravak su stablašice.
Cijepljene na određenu veličinu
‘Stablašice su biljke koje su cijepljene na određenu visinu. Ono što je važno spomenuti je da im raste samo krošnja, samo krošnja se razvija a mi ju održavamo na način da ju orezujemo. Jednostavno da bude ljepša forma, da bude zdravija, da dobije prozračnost’, kaže Lidija Mamić, cvjetna dekoraterka.
Zbog kontroliranog rasta, pogodne su i za sadnju u tegle. ‘Svakako najpopularnija biljka stablašica je ruža. Održavanje je vrlo lako, obrežu se ruže, ocvali cvjetovi, stavi se štap jer ona ima ipak malo nježnije deblo i to je to, gnojidba i ostalo je kao i kod svake druge ruže. Dalje imamo Ivančicu. Ona je jednogodišnja biljka, inače u toplim krajevima može preživjeti i više godina, kod nas rijetko, ali ima jako dugu cvatnju. Ona je uzgojena iz grmolike ivančice, na način da je sve dolje rezano. Dobila se ova lijepa forma lijepa kugla. Isto tako se i održava. Režu se ocvali cvjetovi, zalijeva se redovno, dodaje se hranjiva za cvatnju i ona cvate cijelu sezonu, čak do jedanaestog mjeseca tj. do prvih mrazova. Sljedeća stablašica je Cotuneaster. To je zimzelena biljka koja je inače pokrivač tla, ali ova je uzgojena u stablo i samim time ima ovu pendula krošnju kao kišobran, pada prema dolje jer ona prirodno tako raste. Održavanje je isto vrlo jednostavno, rezidba, dohranjivanje i voda’, pojašnjava.
Još raskošniji izgled
Ispod stablašica u teglama lijepo je posaditi i cvatuće bilje koje će im dati još raskošniji izgled. ‘Važno je pratiti uvjete stablašice sa onim što sadimo dolje. Ivančica isto voli sunce. Ispod možemo staviti puno zelenila pošto je ona sama po sebi lijepa i puna cvjetova’, kaže Lidija.
Uz nju lijepo ide plava lobelija, a ispod Cotoneastera ugodno se smjestila kadulja. U podnožju Hamaeciparisa, malo drugačija kombinacija biljaka. ‘Ispod crnogorice preporučamo saditi biljke koje vole kiselo tlo, mada bršljan on je otporan na sve vrste zemlja i tla, tak da njemu ne smeta, zato smo odabrali bršljan ovdje i možemo ubaciti neku cvatuću biljkicu’, dodaje dekoraterka Mamić.
‘Blago kiselkasta i drenirana tla, traži i Ilex, odnosno božikovina. Voli i osunčana i polusjenovita i sjenovita staništa pa je pogodan za sve pozicije. Ovaj cijepljeni zimzeleni grm idealan je ako želite na balkonu cijelu godinu imati nešto zeleno’, kaže.
Krošnju po želji šišati
Među popularnijim stablašicama je također i cedar. U prirodi naraste i do nekoliko desetina metara u vis, a ovaj cijepljeni, narast će još samo 20 centimetara. Razvijat će mu se samo krošnja koju po želji treba šišati.
‘Kod cedra je zanimljivo što on širi svoje grane. Ja osobno ga ne bi šišala. Jako je zanimljiva biljka. Ispod možemo odabrati biljkice koje mu odgovaraju, odabrali smo jednu šumsku priču. Stavili smo Heuchere. One vole polusjenu. Stavili smo Juniperus koji odgovara cedru i da malo razigramo cijelu tu priču, stavili smo dvije begonije, narančastu i crvenu’, kaže.
Cedar je izuzetno otporna biljka na onečišćenja i na sve vremenske uvjete. Važno ga je samo tijekom ljeta, kao i sve stablašice u tegli, dovoljno zalijevati. Njegove krošnje mogu narasti do metar i pol u širinu pa kad se proširi, davat će lijepi hlad na balkonu ili terasi.
Biljke stablašice ne zauzimaju puno prostora, a svakom eksterijeru, pogotovo gradskom, pružit će nemjerljiv doživljaj prirode.
Vrt
Jardin Majorelle – mali raj usred Marakeša
Ukoliko vas put odvede do Marakeša, svakako posijetite Jardin Majorelle, šetnja ovim vrtom skriven u srcu živopisnog grada iskustvo je koje ćete dugo pamtit.
Jardin Majorelle jedno je od najpoznatijih i najposjećenijih mjesta u Maroku — prava oaza mira i boja smještena usred vreve Marrakeša. Ovaj jedinstveni vrt čarobno povezuje umjetnost, botaniku i povijest, ostavljajući snažan dojam na svakog posjetitelja.
Planiranje vrta: Vrste vrtova, raspored biljaka i inspiracije za vaš vrt
Povijest i značaj
Jardin Majorelle stvorio je francuski umjetnik Jacques Majorelle (1886.–1962.), sin poznatog secesijskog majstora Louisa Majorellea. U Maroko je stigao oko 1917. godine radi oporavka od teške bolesti, a Marakeš ga je brzo osvojio svojom svjetlošću, bojama i živahnim uličnim životom. Nakon putovanja po Sjevernoj Africi i Mediteranu, odlučio se trajno nastaniti u tom gradu.
Majorelle je stekao ugled kao orijentalistički slikar, a posebno je ostao zapamćen po intenzivnoj nijansi kobaltno plave boje, danas poznatoj kao Majorelle plava (bleu Majorelle). Inspirirana lokalnom arhitekturom i tradicionalnom odjećom, ta je boja postala zaštitni znak vrta i njegovih građevina.
Godine 1923. kupio je zemljište na rubu palmine oaze u Marakešu i ondje izgradio kuću, a 1931. angažirao je arhitekta Paula Sinoira za projektiranje moderne vile. Tijekom narednih desetljeća postupno je širio imanje i oblikovao vrt koji je postao njegovo životno djelo. Zbog visokih troškova održavanja vrt je 1947. otvorio za javnost.
Nakon Majorelleove smrti i godina zapuštenosti, vrt su 1980-ih spasili Yves Saint Laurent i Pierre Bergé, koji su ga temeljito obnovili. Od tada Jardin Majorelle ponovno živi kao jedna od najvažnijih kulturnih i botaničkih znamenitosti Marakeša.
Botanički i arhitektonski dragulj
Jardin Majorelle prostire se na oko 9.000 m² i predstavlja labirint staza, vodenih površina i egzotičnih biljaka. U vrtu se mogu vidjeti kaktusi, palme, bambusi i brojna druga botanička bogatstva. Arhitektura vrta i Majorellova ateljea pokazuje utjecaje modernizma i Art Deco estetike, u kombinaciji s marokanskim elementima. Ono što Jardin Majorelle čini posebnim jest sklad između prirode i dizajna. U vrtu se nalazi više od 300 biljnih vrsta iz cijelog svijeta: kaktusi, palme, bambusi, bugenvilije i egzotično cvijeće stvaraju bogat i raznolik pejzaž. Voda, u obliku fontana i malih bazena, dodatno naglašava osjećaj svježine i smirenosti.
Snažni kontrasti boja – plava, žuta, zelena i terakota – pažljivo su uravnoteženi i vrtu daju gotovo slikarsku kompoziciju, što nije iznenađujuće s obzirom na Majorelleovu profesiju.
Japanski vrt u hrvatskom dvorištu: Dizajn Petre Novak
Kulturni značaj
Unutar kompleksa nalazi se i Berberski muzej, posvećen kulturi i tradiciji autohtonih naroda Maroka. Muzej pruža dublji uvid u povijest, nošnje, nakit i svakodnevni život Berbera, čime posjet vrtu dobiva dodatnu kulturnu dimenziju.
Jardin Majorelle bio je i važno mjesto inspiracije za Yvesa Saint Laurenta, koji je često isticao kako mu je Maroko, a posebno ovaj vrt, pomogao da u svom radu ponovno otkrije boje.
5 tropskih biljaka koje će pretvorit svaki prostor u zelenu oazu
Zašto posjetiti Jardin Majorelle
Posjet Jardin Majorelleu nije samo šetnja kroz lijepo uređen vrt – to je iskustvo koje budi osjetila. Mirisi biljaka, zvuk vode i vizualni sklad pružaju rijetku priliku za opuštanje u srcu živahnog grada. Bilo da ste ljubitelj prirode, umjetnosti ili jednostavno tražite predah od gradske gužve, ovaj vrt opravdava reputaciju malog raja usred Marakeša.
Jardin Majorelle podsjetnik je koliko pažljivo oblikovan prostor može imati snažan emocionalni učinak – i zašto neka mjesta ostaju u sjećanju dugo nakon što ih napustimo.
Bilje
Erica carnea, proljetna crnjuša – cvijet koji prkosi zimi
Erica carnea L., poznata i kao proljetna crnjuša, zimocvijet ili winter heath, zimzeleni je ukrasni grm iz porodice vrijesova (Ericaceae) koji prkosi tišini zime. Dok priroda još miruje pod hladnim nebom, ova skromna, ali izdržljiva biljka otvara svoje nježne zvonolike cvjetove i unosi prve tonove boje u ogoljeli krajolik. Cvatući od kasne zime do ranog proljeća, često i ispod snježnog pokrivača, proljetna crnjuša postaje simbol buđenja i nade. Njezina ljepota nije samo u cvijetu, već i u poruci – da život u prirodi nikada u potpunosti ne prestaje, čak ni u najhladnijim danima godine. Osim estetske vrijednosti, ova vrsta ima i ekološki značaj jer predstavlja jedan od rijetkih izvora nektara za rane oprašivače u hladnijem dijelu godine.
Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta
Podrijetlo i stanište
Ova vrsta potječe iz planinskih i brdskih područja središnje, istočne i južne Europe, uključujući Alpe, Apenine, Karpate i Balkanski poluotok. Raste prirodno na travnjacima, rubovima šuma i stjenovitim padinama, od nizina pa do oko 2000 m nadmorske visine.
U prirodi proljetnu crnjušu često nalazimo u šumskim rubovima i svjetlijim šumskim svodovima, gdje uspijeva na različitim tlima — od pjeskovitih i glinenih do vapnenastih i neutralno do blago kiselih. Otporna je na niske temperature i može cvjetati čak i dok je tlo još pokriveno snijegom.
Mahonia media – zimska zvijezda u vašem vrtu
Izgled biljke
Erica carnea je nisko rastući, zimzeleni grm koji se širi po tlu. Tipično doseže visinu 10–50 cm, ponekad do 60 cm, a grane mogu biti polegnute ili malo uzdižuće. Listovi su sitni i igličasti, skupljeni po 3–4 u pršljenu, tamnozeleni i sjajni, što biljci daje gustu zimzelen izgled tijekom cijele godine. Cvjetovi su karakteristični — viseći, zvonasti, obično roze, crvenkasti, rijetko bijeli, skupljeni u male grozdaste cvatove duž izboja. Cvatu vrlo rano, često već od veljače do travnja, zato je biljka posebno cijenjena u vrtlarstvu za razdoblje kada malo što drugo cvjeta. Plod je mala kapsula koja sadrži sitne sjemenke, a cvjetovi su dvospolni i privlače oprašivače poput pčela kada je vrijeme dovoljno toplo.
Sadnja i njega u vrtu
Erica carnea je relativno nezahtjevna za uzgoj, ali dobro prosperira ako joj se osiguraju odgovarajući uvjeti. Voli dobro drenirano, neutralo do slabo kiselo tlo, koje ne treba biti prebogato hranjivim tvarima. Podnosi i blago alkalna tla i preferira sunčane do polusjenovite položaje. Biljka je prilično prilagodljiva te uspijeva na različitim položajima u vrtu.
Sadnja
adnja se obično obavlja u jesen (rujan–studeni), uz razmak oko 20–30 cm između biljaka ako se sade grupe. Prilikom sadnje dobro je tlo lagano razrahliti i osigurati drenažu kako sadnica ne bi stajala u vodi.
Zalijevanje
Tijekom sušnih razdoblja treba redovito zalijevanje, osobito za vrijeme uspostave nakon sadnje. Biljka ne podnosi stajaću vodu i može trpjeti ako je tlo previše vlažno.
Rezidba
Blaga rezidba nakon cvatnje potiče bujniji rast i bolje formiranje novih izboja. Ne preporučuje se drastično rezanje starog, drvenastog dijela biljke.
Razmnožavanje
Razmnožava se ljetnim reznicama ili sjemenjem, a reznice najbolje ukorijenjuju u vlažnom supstratu.
Uloga u vrtu i korisnost
Proljetna crnjuša se često koristi kao ukrasna pokrivačica tla ili rubna sadnja u gredicama i kamenjarima. Zbog ranog cvjetanja, oplemenjuje vrt u kasnu zimu i rano proljeće kada većina biljaka još miruje. Također je medonosna: pčele sakupljaju nektar i pelud s njenih cvjetova kad su drugi izvori hrane ograničeni, čime pridonosi podršci ranog oprašivanja.
Erica carnea je lijepa, otporna i korisna vrtna biljka koja svojim ranom cvatnjom donosi boju i život u vrt u vrijeme kada je većina drugih biljaka još u mirovanju. Zahvaljujući jednostavnosti uzgoja i širokom spektru kultivara, idealna je za vrtne gredice, kamenjare ili balkonske posude — posebice ako želite zimzelen i cvjetajući vrt tijekom hladnih mjeseci.
Ove je biljke potrebno orezati zimi kako bi uživali u njihovoj ljepoti u proljeće
