Vrt

Biljke kojima nećete nedostajati kada odete na godišnji odmor

Čak ni ako vas nema mjesec dana

Uskoro kreću godišnji odmori i mnogi ne znaju tko će se u tom razdoblju brinuti o njihovim biljkama. Međutim, postoje biljke kojima nećete nedostajati ni ako se odmarate mjesec dana. Otkrivamo koje su to.

Skupina žednjaka

Sve ove živopisne biljčice pripadaju skupini žednjaka. ‘To je skupina bilja koja ne zahtijeva skoro pa nikakvu njegu i brigu, idealne su za ljude koji nemaju vremena, a svi želimo imati neki balkon, vrt s cvijećem ili biljem, zato smo odabrali žednjake, samo da pokažemo kako možemo imati raznoliko bilje o kojima ne treba brinuti skoro pa uopće’, kaže Lidija Mamić, cvjetna dekoraterka u Vrtnom centru Šestine.

Ove biljke zadržavaju vodu u svojim mesnatim listovima i tako se sami navodnjavaju. Dovoljno im je zalijevanje jednom mjesečno, te hranjiva.

Odgovara im pjeskovito tlo

‘Međutim, ako je čuvarkuća, naprimjer ili bilo koji drugi žednjak u zemlji, tu stvarno ne treba ništa osim očistiti biljku, malo joj dodati supstrata, odnosno zemlje ako fali, dakle, ono što je važno, da supstrat koji dajemo ovim žednjacima sadrži određenu količinu pijeska, pjeskovito tlo im odgovara, baš iz tog razloga zato što ne zadržava vlagu’, dodaje.

Čuvarkući se pripisuju i ljekovita svojstva. Iz njezina lista izlazi bijela tekućina koja je, vjeruje se, dobra za upale.

‘Također iz porodice žednjaka su i ovi sedumi, kojih ima nekoliko tisuća vrsta, ima viših, ima nižih, ima puzećih, ima sa sitnijim listom, s krupnijim, a oni isto tako sadržavaju vodu u svojim listićima, i ne treba im uopće zalijevanja, odnosno, ako su baš velike suše, jedanput mjesečno im damo malo vode, dodamo malo hranjiva, i to je sva briga’, tvrdi Lidija.

Rezati suho lišće

Seduma ima i cvatućih. ‘Pustinjska ruža uglavnom raste nisko i tvori onako jedan gusti grm, koji također ne zahtijeva nikakvu brigu, idealna je za sadnju u kamenjare, može se saditi u teglice, žardinjere, može biti u vrtu, važno je napomenuti da je to trajnica, svake godine ona obnavlja cvijet, ono što mi trebamo napraviti je odrezati suho lišće, ocvalo cvijeće i to je sve’, kaže.

Podnosi sušu i voli jako puno suncu, ali uspijeva i u polusjeni i sjeni. Ono što je kod nje važno je da zaista zaboravite na njezino zalijevanje jer uz puno vode, njihov sitni korjenčić može brzo istrunuti. Osim seduma, ima i drugih vrsta biljaka koje podnose sušu.

Vrlo lako se primi

‘Ovdje imamo bršljan ili hederu, hedera ima jako puno vrsta, od sitnolisnih do one s velikim listom, šarenolisne, zelene i tako dalje, ali ono što je važno napomenuti da je ona jako otporna biljka, invazivna je, treba ju kontrolirati, a možemo ju saditi u zemlju, uz zidove, možemo ju saditi s terase, npr. puštati da pada dolje, ako imamo neki zid koji treba pokriti, možemo ju rezidbom saditi u žardinjere, ona se uglavnom vrlo lako primi, te korjenčiće’, sigurna je Lidija.

Da bi listovi ostali zeleni, treba je dohraniti, a za ljepotu i gustoću treba je redovno orezivati. Zalijevanje – jednom mjesečno.

Kombinacija i s penjačicama

Možemo ju kombinirati s bilo kojom biljkom, isto tako s penjačicom, što je važno kod kontrole, znači rezidba. Treba je povremeno prorijediti, treba preduge grane odrezati, to jest idealno bi bilo dva puta godišnje da ju se malo poreže jer ona prilično brzo raste.

I za kraj smo ostavili biljku koja jako dobro može izgledati na ulazu u vaše dvorište, vrt ili dom.

‘Idealne biljke za tako nešto su juke, one su prilično otporne na sušu, na sušno vrijeme, vole sunce, kod njih nema uopće posla, znači nema neke dodatne brige. Donji listovi jedino oni koji odumru, oni se režu, i to je sve. Zalijevanje je minimalno, mogu podnijeti sušno razdoblje, možemo bez problema otići na godišnji i ne brinuti što će s njima dogoditi’, kaže.

Zaštita tijekom zime

Za nju treba znati da je mediteranska biljka, pa ih treba zaštititi tijekom zime. Zna imati i prekrasan cvijet visine do metar i pol u raznim bojama kojim će biti i prekrasan ukras vašem domu.

vrtni centar Šestine

Up Next

Zalijevate li biljke pravilno?

Ne propustite

Jesu li vrtovi postali privilegija?

Vrt

Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi

Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.

To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.

Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.

Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla

Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.

Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.

Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Otpalo lišće na travnjaku koje služi kao prirodni malč u vrtu

Sklonište za život i bioraznolikost

Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.

Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.

Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.

Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu

Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.

U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.

Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja

Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.

Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.

6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje

Priroda zna što radi

Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.

Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.

Nastavite čitati

Vrt

Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“

Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.

Vertikutierer_Combi_Care prozračivanje i rahljenje travnjaka

Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.

Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.

Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.

Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.