Vrt

Biljke kojima nećete nedostajati kada odete na godišnji odmor

Čak ni ako vas nema mjesec dana

Uskoro kreću godišnji odmori i mnogi ne znaju tko će se u tom razdoblju brinuti o njihovim biljkama. Međutim, postoje biljke kojima nećete nedostajati ni ako se odmarate mjesec dana. Otkrivamo koje su to.

Skupina žednjaka

Sve ove živopisne biljčice pripadaju skupini žednjaka. ‘To je skupina bilja koja ne zahtijeva skoro pa nikakvu njegu i brigu, idealne su za ljude koji nemaju vremena, a svi želimo imati neki balkon, vrt s cvijećem ili biljem, zato smo odabrali žednjake, samo da pokažemo kako možemo imati raznoliko bilje o kojima ne treba brinuti skoro pa uopće’, kaže Lidija Mamić, cvjetna dekoraterka u Vrtnom centru Šestine.

Ove biljke zadržavaju vodu u svojim mesnatim listovima i tako se sami navodnjavaju. Dovoljno im je zalijevanje jednom mjesečno, te hranjiva.

Odgovara im pjeskovito tlo

‘Međutim, ako je čuvarkuća, naprimjer ili bilo koji drugi žednjak u zemlji, tu stvarno ne treba ništa osim očistiti biljku, malo joj dodati supstrata, odnosno zemlje ako fali, dakle, ono što je važno, da supstrat koji dajemo ovim žednjacima sadrži određenu količinu pijeska, pjeskovito tlo im odgovara, baš iz tog razloga zato što ne zadržava vlagu’, dodaje.

Čuvarkući se pripisuju i ljekovita svojstva. Iz njezina lista izlazi bijela tekućina koja je, vjeruje se, dobra za upale.

‘Također iz porodice žednjaka su i ovi sedumi, kojih ima nekoliko tisuća vrsta, ima viših, ima nižih, ima puzećih, ima sa sitnijim listom, s krupnijim, a oni isto tako sadržavaju vodu u svojim listićima, i ne treba im uopće zalijevanja, odnosno, ako su baš velike suše, jedanput mjesečno im damo malo vode, dodamo malo hranjiva, i to je sva briga’, tvrdi Lidija.

Rezati suho lišće

Seduma ima i cvatućih. ‘Pustinjska ruža uglavnom raste nisko i tvori onako jedan gusti grm, koji također ne zahtijeva nikakvu brigu, idealna je za sadnju u kamenjare, može se saditi u teglice, žardinjere, može biti u vrtu, važno je napomenuti da je to trajnica, svake godine ona obnavlja cvijet, ono što mi trebamo napraviti je odrezati suho lišće, ocvalo cvijeće i to je sve’, kaže.

Podnosi sušu i voli jako puno suncu, ali uspijeva i u polusjeni i sjeni. Ono što je kod nje važno je da zaista zaboravite na njezino zalijevanje jer uz puno vode, njihov sitni korjenčić može brzo istrunuti. Osim seduma, ima i drugih vrsta biljaka koje podnose sušu.

Vrlo lako se primi

‘Ovdje imamo bršljan ili hederu, hedera ima jako puno vrsta, od sitnolisnih do one s velikim listom, šarenolisne, zelene i tako dalje, ali ono što je važno napomenuti da je ona jako otporna biljka, invazivna je, treba ju kontrolirati, a možemo ju saditi u zemlju, uz zidove, možemo ju saditi s terase, npr. puštati da pada dolje, ako imamo neki zid koji treba pokriti, možemo ju rezidbom saditi u žardinjere, ona se uglavnom vrlo lako primi, te korjenčiće’, sigurna je Lidija.

Da bi listovi ostali zeleni, treba je dohraniti, a za ljepotu i gustoću treba je redovno orezivati. Zalijevanje – jednom mjesečno.

Kombinacija i s penjačicama

Možemo ju kombinirati s bilo kojom biljkom, isto tako s penjačicom, što je važno kod kontrole, znači rezidba. Treba je povremeno prorijediti, treba preduge grane odrezati, to jest idealno bi bilo dva puta godišnje da ju se malo poreže jer ona prilično brzo raste.

I za kraj smo ostavili biljku koja jako dobro može izgledati na ulazu u vaše dvorište, vrt ili dom.

‘Idealne biljke za tako nešto su juke, one su prilično otporne na sušu, na sušno vrijeme, vole sunce, kod njih nema uopće posla, znači nema neke dodatne brige. Donji listovi jedino oni koji odumru, oni se režu, i to je sve. Zalijevanje je minimalno, mogu podnijeti sušno razdoblje, možemo bez problema otići na godišnji i ne brinuti što će s njima dogoditi’, kaže.

Zaštita tijekom zime

Za nju treba znati da je mediteranska biljka, pa ih treba zaštititi tijekom zime. Zna imati i prekrasan cvijet visine do metar i pol u raznim bojama kojim će biti i prekrasan ukras vašem domu.

vrtni centar Šestine

Up Next

Zalijevate li biljke pravilno?

Ne propustite

Jesu li vrtovi postali privilegija?

Vrt

Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura

U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.

Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?

Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.

Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar

Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.

“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.

Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“

Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“

Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?

Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.

Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.

Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora

Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“

Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Nastavite čitati

Vrt

Rujan je najbolje vrijeme za sadnju jorgovana

Donosimo kako ga i gdje saditi

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.

Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.

Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu

Podrijetlo i povijest jorgovana

Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.

Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.

Simbolika jorgovana

Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.

Kada jorgovan cvate?

Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?

Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.

Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?

Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:

Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.

Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?

Za bogato cvjetanje jorgovan traži:

sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka

Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.

Nastavite čitati