Vrt
Biljke koje cvjetaju zimi: Unesite malo boje u svoj vrt
Uz malo planiranja i brige, vaš vrt može biti živopisan i tijekom hladnih zimskih mjeseci!
Zima ne mora značiti kraj ljepote u vašem vrtu. Iako mnoge biljke miruju tijekom hladnijih mjeseci, postoje brojne vrste koje će vašem prostoru pružiti živahne boje, zanimljive teksture i jedinstven ugođaj. Od cvjetova koji prkose mrazu do zimzelenih biljaka i ukrasnih trava, uz pravilno planiranje vaš vrt može ostati atraktivan čak i u najhladnijim danima.
Kada birate biljke za vrt zimi, važno je uzeti u obzir klimatske uvjete vašeg područja, vrstu tla te koliko se možete posvetiti njezi biljaka tijekom zime. U Hrvatskoj, koja ima raznolike klimatske zone, moguće je odabrati idealne biljke za gotovo svaki vrt, bilo da se nalazi u kontinentalnom dijelu s hladnim zimama ili u blažim primorskim krajevima.
Pravilno odabrane zimske biljke ne samo da će unijeti boju u vaš vrt, već će privući i ptice te druge korisne organizme, čineći vaš vanjski prostor živahnim čak i tijekom najmirnijeg dijela godine. Otkrijte koje su najbolje biljke za vaš vrt zimi i kako se brinuti o njima da biste uživali u njihovoj ljepoti iz sezone u sezonu.
1. Kukurijek (Helleborus), predivne biljke za vrt zimi
Kukurijeci su poznati kao božićne ili korizmene ruže, a izvrsni su za dodavanje boje zimskom vrtu. Dobro uspijevaju u sjeni, pa ih možete saditi ispod drveća ili na sjenovitim dijelovima vrta. Cvjetovi se pojavljuju od prosinca do ožujka, a zbog svoje otpornosti na mraz idealni su za većinu područja Hrvatske.
Savjet za sadnju:
Sadite ih u jesen, na dobro drenirano tlo, obogaćeno kompostom. Redovito malčirajte kako biste zaštitili korijenje od smrzavanja.
Njega:
Zalijevajte umjereno tijekom zime ako je suho vrijeme. U proljeće uklonite stare listove kako bi biljka dobila prostor za novi rast.
2. Visibaba (Galanthus)
Visibabe su simbol zime i rano proljeće, a cvjetaju od siječnja do ožujka. Idealne su za kontinentalni dio Hrvatske jer odlično podnose hladnoću.
Savjet za sadnju:
Sadite lukovice u jesen, na dubinu od 5–8 cm, u blago vlažno, ali dobro drenirano tlo.
Njega:
Jednom posađene, visibabe ne zahtijevaju puno pažnje. Ne dirajte tlo iznad lukovica kako biste osigurali njihov povratak svake godine.
3. Šafran
Šafrani donose živahne nijanse ljubičaste, žute i bijele krajem zime. Pogodni su za mediteranski i kontinentalni dio Hrvatske.
Savjet za sadnju:
Sadite ih u jesen, na dubinu od 7–10 cm, u tlo koje se brzo suši. Dodajte malo pijeska za bolje dreniranje ako je tlo glinasto.
Njega:
Zaštitite lukovice od glodavaca tako da pospete talog kave ili koristite mrežicu za pokrivanje sadnog područja.
Sedam najčešćih nametnika u vrtu – riješite ih se prirodnim putem
4. Kamelija (Camellia)
Kamelije su prekrasne zimzelene biljke s velikim cvjetovima u raznim bojama. Uspijevaju na Kvarneru i u Dalmaciji, gdje zimske temperature nisu preniske.
Savjet za sadnju:
Sadite ih u proljeće ili ranu jesen na sjenovito mjesto, zaštićeno od jakog vjetra, u kiselo tlo. Dodajte treset ili poseban supstrat za kisele biljke.
Njega:
Redovito zalijevajte kišnicom i izbjegavajte vapnenačku vodu. U proljeće obrezujte kako biste održali oblik biljke.
5. Vještičina lijeska (Hamamelis)
Hamamelis, ili vještičja lijeska, stvara neobične žute cvjetove tijekom zime. Dobro podnosi hladnije dijelove Hrvatske.
Savjet za sadnju:
Sadite u jesen ili proljeće, u rahlo tlo bogato humusom. Postavite ga na sunčano ili polusjenovito mjesto.
Njega:
Zalijevajte ga tijekom sušnih razdoblja i redovito malčirajte kako biste očuvali vlagu u tlu.
6. Maćuhice (Viola tricolor)
Maćuhice su idealne za unošenje boje u zimski vrt. Mogu cvjetati od kasne jeseni do ranog proljeća, posebno u primorskim krajevima Hrvatske.
Savjet za sadnju:
Sadite ih u jesen, u lagano kiselo tlo. Stavite ih na mjesto koje ima jutarnje sunce i poslijepodnevnu sjenu.
Njega:
Uklanjajte ocvale cvjetove kako biste potaknuli novi rast. Zalijevajte ih redovito, ali izbjegavajte prekomjerno natapanje.
7. Zimski jasmin (Jasminum nudiflorum), predivne biljke za vrt zimi
Zimski jasmin donosi svijetložute cvjetove tijekom cijele zime. Dobro uspijeva u toplijim krajevima Hrvatske.
Savjet za sadnju:
Sadite ga u proljeće ili jesen, na sunčano mjesto. Podržite lozaste vrste s potporama ili rešetkama.
Njega:
Orežite ga nakon cvatnje kako biste ga oblikovali. Povremeno dodajte kompost kako biste obogatili tlo.
Izvor: RealSimple
Bilje
Ružmarin je puno više od začina – jača srce, bistri um i uljepšava svaki vrt
Ružmarin je ljekovit, dekorativan i aromatičan – otkrijte sve njegove prednosti
Ružmarin (Rosmarinus officinalis) jedna je od najpoznatijih i najljekovitijih mediteranskih biljaka. Ime mu dolazi od latinskog, a znači – morska rosa, što je najbliže istini kada ružmarin procvjeta.
Osim što oplemenjuje jela svojim intenzivnim mirisom i aromom, ova višegodišnja biljka poznata je i po brojnim blagotvornim učincima na zdravlje.
U antičkoj Grčkoj, a kasnije i u Rimu, ružmarin je korišten za poboljšanje i osvježavanje pamćenja, pa su pred ispite njegovim uljem studenti masirali čelo i sljepočnice. Grčki su ga đaci i studenti nosili u kosi za vrijeme učenja, uvjereni da će time izoštriti koncentraciju.
9 ljekovitih biljaka koje biste trebali imati u svom domu, savjetuju stručnjaci
Najnovija znanstvena istraživanja opravdavaju mnoga drevna vjerovanja. Pored esencijalnog ulja, znanstvenici su izolirali mnoge potencijalno ljekovite elemente. Posljednjih godina, ružmarin je stekao reputaciju antibaktericida i antifungicida, pa se njegovo lišće preporučuje za liječenje kožnih infekcija.
Među mnogim terapeutskim osobinama ruzmarina, možda najzanimljivija je njegova uloga u sprečavanju raka. Medicinska istraživanja pokazuju da prirodni polifenoli otkriveni u njemu nose antikarcinogena svojstva. Ekstrakt ove ljekovite biljke, ili njegove aktivne komponente – kornosol, kornosolska i ruzmarinova kiselina – igraju važnu ulogu u sprječavanju nastanka raka. On može spriječiti karcinogene da se vežu za ćelijsku DNK i dovedu do mutacije ćelija – što su dva rana stepena u nastajanju raka.
Botanički opis i porijeklo
Ružmarin pripada porodici Lamiaceae (usnače), a porijeklom je s područja Sredozemlja. Raste kao zimzeleni grm visine od 50 do 150 cm, s uspravnim, razgranatim stabljikama. Listovi su mu uski, kožasti, tamnozeleni s gornje strane i srebrnasto-sivi s donje, a cvjetovi mogu biti svijetloplavi, ljubičasti, bijeli ili ružičasti, ovisno o sorti.
Prirodno raste na kamenitim, sunčanim padinama, najčešće u blizini mora, no lako se uzgaja i u kontinentalnim vrtovima i teglama, ako mu se osigura dovoljno svjetla i dobra drenaža.
Kako uzgajati i njegovati ružmarin
Ružmarinu najviše odgovara sunčano mjesto i propusno tlo. Idealno tlo je pjeskovito ili šljunkovito, slabo kiselo do neutralno. Nije zahtjevan za zalijevanje – štoviše, ne voli previše vlage. U kontinentalnim krajevima preporučuje se uzgoj u tegli kako bi ga se tijekom zime moglo unijeti u zatvoreni prostor jer ne podnosi jake mrazeve.
Savjeti za njegu:
- Sadnja: u proljeće, kad prođe opasnost od mraza.
- Zalijevanje: umjereno, uz obaveznu drenažu.
- Rezidba: lagana rezidba u proljeće potiče razgranat rast.
- Prezimljavanje: u lončanici na svijetlom i hladnijem mjestu.
Razmnožavanje ružmarina
Najjednostavniji način razmnožavanja je reznicama – odrežu se zdravi vršni dijelovi duljine 8–10 cm, uklone donji listići i stave u vodu ili supstrat dok ne razviju korijen. Moguće je i razmnožavanje sjemenom, no ono je sporije i manje pouzdano.
Ljekovita svojstva
Ružmarin sadrži eterična ulja, antioksidanse, flavonoide i fenolne kiseline. Zahvaljujući tim sastojcima:
- poboljšava cirkulaciju,
- potiče pamćenje i koncentraciju,
- djeluje protuupalno i antimikrobno,
- snižava kolesterol,
- štiti zdravlje srca i jetre.
Koristi se u obliku čaja, tinktura, eteričnog ulja i obloga. Čaj od ružmarina pomaže kod probavnih tegoba i umora, dok se ulje koristi za masažu bolnih mišića i vlasišta – gdje potiče rast kose.
Ružmarin u kulinarstvu
Nezaobilazan je u mediteranskoj kuhinji. Koristi se za začinjavanje mesa, ribe, krumpira, focaccie, maslinovog ulja, octa i marinada. Njegov snažan miris savršeno se slaže s češnjakom, limunom i maslinovim uljem.
Bosiljak je biljka koju morate imati u vrtu (ili na prozoru)
Najbolji je svježe ubrani ružmarin, no može se i sušiti – tada postaje još koncentriranijeg okusa.
Dekorativna i funkcionalna biljka
Osim što je koristan u kuhinji i ljekovit, ružmarin je i vrlo dekorativan – odlično se uklapa u vrtne rubnjake, kamenjare i mediteranske gredice. Zimi unosi svježinu kao zimzeleni grm, a njegov miris odbija mnoge insekte.
Biljke ne samo da pridonose okusu, mirisu i izgledu vaših jela, već su i prepune antioksidansa i vlakana. Korištenje biljaka kao zamjene za zasićene masti, poput maslaca, odlična je strategija za upravljanje visokim kolesterolom bez odricanja od okusa.
Bilje poput ružmarina ne sadrži masnoće. Sa svojim zemljanim i drvenastim okusom, ružmarin ima snažan okus i dobro se slaže s drugim biljem poput timijana, mažurana i origana. Što više okusa dobivate od bilja, manje vam je masnoće potrebno u kuhanju. Osim što dodaje okus, ružmarin također omekšava bjelančevine životinjskog podrijetla.
Vrt
Bosiljak, neven, lavanda… Koje su biljke najbolja prirodna zaštita protiv komaraca?
Nisu samo dosadni, oni mogu biti i opasni za zdravlje
Ljeto i komarci često dolaze “ruku pod ruku”, pa je ponekad teško uživati u prirodi onako kako bismo htjeli. Osim što ljeti više vremena provodimo vani, u našim domovima češće otvoreni prozori, što znači da su komarci i svuda oko nas.
Protiv njih se možemo boriti kemikalijama, no njihov miris je poprilično agresivan te mnogima ne odgovara. Postoji i prirodan način borbe protiv komaraca. Određene biljke, koje možete zasaditi u vašem vrtu ili balkonu, svojim mirisom tjeraju komarce i ostale insekte. Ako znamo da komarci mogu biti i opasni za naše zdravlje, pametno je poduzeti neke korake. Donosimo pregled pet najboljih i najučinkovitijih.
Ružmarin
Komarci i ružmarin se nikako ne vole! Teglicu ružmarina stavite na dasku od prozora, i tako ste onemogućili komarcima ulaz u prostoriju, pogotovo kada je ružmarin u cvatu. Ako želite biti sigurni da ste rastjerali dosadne insekte, protresite teglicu ružmarina i tako dodatno pojačajte njegovu učinkovitost.
Pet najboljih prirodnih pripravaka za borbu protiv žohara
No, ako se koji uporni komarac ipak provuče kroz zasjedu i ugrize vas, ružmarin će vam opet biti od pomoći. Lišće ove biljke ublažiti će svrbež nastao ugrizom. Ne čudi stoga da se od eteričnog bilja ružmarina rade preparati protiv ugriza komaraca i drugih insekata.
Bosiljak
Osim što je idealan za razno razne gastro kombinacije, bosiljk će vam biti od koristi i u borbi protiv ugriza komaraca. Naime, bosiljak je jedan od najjačh repelenata, točnije, tvari koja se nanosi na kožu, odjeću ili druge površine koje odvraćaju insekte.
Bosiljak će svojim mirisom otjerati komarce, i druge insekte. Bit će djelotvoran i ako vas komarac ugrize. Protrljajte mjesto ugriza listovima bosiljka i smanjit ćete svrbež.
Lavanda
Opće je poznato da je lavanda itekako učinkovita u borbi protiv moljaca, te ju stoga mnogi sušenu stavljaju u platnene vrećice u ormare. No, ova biljka nije samo djelotvorna na tom polju.
Riješite se mrava, pauka i moljaca uz pomoć namirnica koje imate u kuhinji
Lavanda svojim mirisom tjera i komarce, a ujedno osvježava prostor te utječe na raspoloženje.
Neven
Još jedna biljka koja se našla na našem popisu je neven. Osim što cijelo ljeto svojim cvijetom uljepšava prostor, neven itekako ima još jednu bitnu ulogu.
Svojom mirisom neven će otjerati komarce i druge insekte, a djeluje i na valjkaste crve, nematode,i druge nametnike u zemlji.
Menta
Osim što nikako s komarcima nije na ‘ti’ i tjera ih, menta će svojim mirisomotjerati i mrave, buhe i razne druge insekte. Buketići suhe mente pak imaju neugodan miris za miševe.
