Vrt
Biljke koje cvjetaju zimi: Unesite malo boje u svoj vrt
Uz malo planiranja i brige, vaš vrt može biti živopisan i tijekom hladnih zimskih mjeseci!
Zima ne mora značiti kraj ljepote u vašem vrtu. Iako mnoge biljke miruju tijekom hladnijih mjeseci, postoje brojne vrste koje će vašem prostoru pružiti živahne boje, zanimljive teksture i jedinstven ugođaj. Od cvjetova koji prkose mrazu do zimzelenih biljaka i ukrasnih trava, uz pravilno planiranje vaš vrt može ostati atraktivan čak i u najhladnijim danima.
Kada birate biljke za vrt zimi, važno je uzeti u obzir klimatske uvjete vašeg područja, vrstu tla te koliko se možete posvetiti njezi biljaka tijekom zime. U Hrvatskoj, koja ima raznolike klimatske zone, moguće je odabrati idealne biljke za gotovo svaki vrt, bilo da se nalazi u kontinentalnom dijelu s hladnim zimama ili u blažim primorskim krajevima.
Pravilno odabrane zimske biljke ne samo da će unijeti boju u vaš vrt, već će privući i ptice te druge korisne organizme, čineći vaš vanjski prostor živahnim čak i tijekom najmirnijeg dijela godine. Otkrijte koje su najbolje biljke za vaš vrt zimi i kako se brinuti o njima da biste uživali u njihovoj ljepoti iz sezone u sezonu.
1. Kukurijek (Helleborus), predivne biljke za vrt zimi
Kukurijeci su poznati kao božićne ili korizmene ruže, a izvrsni su za dodavanje boje zimskom vrtu. Dobro uspijevaju u sjeni, pa ih možete saditi ispod drveća ili na sjenovitim dijelovima vrta. Cvjetovi se pojavljuju od prosinca do ožujka, a zbog svoje otpornosti na mraz idealni su za većinu područja Hrvatske.
Savjet za sadnju:
Sadite ih u jesen, na dobro drenirano tlo, obogaćeno kompostom. Redovito malčirajte kako biste zaštitili korijenje od smrzavanja.
Njega:
Zalijevajte umjereno tijekom zime ako je suho vrijeme. U proljeće uklonite stare listove kako bi biljka dobila prostor za novi rast.
2. Visibaba (Galanthus)
Visibabe su simbol zime i rano proljeće, a cvjetaju od siječnja do ožujka. Idealne su za kontinentalni dio Hrvatske jer odlično podnose hladnoću.
Savjet za sadnju:
Sadite lukovice u jesen, na dubinu od 5–8 cm, u blago vlažno, ali dobro drenirano tlo.
Njega:
Jednom posađene, visibabe ne zahtijevaju puno pažnje. Ne dirajte tlo iznad lukovica kako biste osigurali njihov povratak svake godine.
3. Šafran
Šafrani donose živahne nijanse ljubičaste, žute i bijele krajem zime. Pogodni su za mediteranski i kontinentalni dio Hrvatske.
Savjet za sadnju:
Sadite ih u jesen, na dubinu od 7–10 cm, u tlo koje se brzo suši. Dodajte malo pijeska za bolje dreniranje ako je tlo glinasto.
Njega:
Zaštitite lukovice od glodavaca tako da pospete talog kave ili koristite mrežicu za pokrivanje sadnog područja.
Sedam najčešćih nametnika u vrtu – riješite ih se prirodnim putem
4. Kamelija (Camellia)
Kamelije su prekrasne zimzelene biljke s velikim cvjetovima u raznim bojama. Uspijevaju na Kvarneru i u Dalmaciji, gdje zimske temperature nisu preniske.
Savjet za sadnju:
Sadite ih u proljeće ili ranu jesen na sjenovito mjesto, zaštićeno od jakog vjetra, u kiselo tlo. Dodajte treset ili poseban supstrat za kisele biljke.
Njega:
Redovito zalijevajte kišnicom i izbjegavajte vapnenačku vodu. U proljeće obrezujte kako biste održali oblik biljke.
5. Vještičina lijeska (Hamamelis)
Hamamelis, ili vještičja lijeska, stvara neobične žute cvjetove tijekom zime. Dobro podnosi hladnije dijelove Hrvatske.
Savjet za sadnju:
Sadite u jesen ili proljeće, u rahlo tlo bogato humusom. Postavite ga na sunčano ili polusjenovito mjesto.
Njega:
Zalijevajte ga tijekom sušnih razdoblja i redovito malčirajte kako biste očuvali vlagu u tlu.
6. Maćuhice (Viola tricolor)
Maćuhice su idealne za unošenje boje u zimski vrt. Mogu cvjetati od kasne jeseni do ranog proljeća, posebno u primorskim krajevima Hrvatske.
Savjet za sadnju:
Sadite ih u jesen, u lagano kiselo tlo. Stavite ih na mjesto koje ima jutarnje sunce i poslijepodnevnu sjenu.
Njega:
Uklanjajte ocvale cvjetove kako biste potaknuli novi rast. Zalijevajte ih redovito, ali izbjegavajte prekomjerno natapanje.
7. Zimski jasmin (Jasminum nudiflorum), predivne biljke za vrt zimi
Zimski jasmin donosi svijetložute cvjetove tijekom cijele zime. Dobro uspijeva u toplijim krajevima Hrvatske.
Savjet za sadnju:
Sadite ga u proljeće ili jesen, na sunčano mjesto. Podržite lozaste vrste s potporama ili rešetkama.
Njega:
Orežite ga nakon cvatnje kako biste ga oblikovali. Povremeno dodajte kompost kako biste obogatili tlo.
Izvor: RealSimple
Vrt
Jardin Majorelle – mali raj usred Marakeša
Ukoliko vas put odvede do Marakeša, svakako posijetite Jardin Majorelle, šetnja ovim vrtom skriven u srcu živopisnog grada iskustvo je koje ćete dugo pamtit.
Jardin Majorelle jedno je od najpoznatijih i najposjećenijih mjesta u Maroku — prava oaza mira i boja smještena usred vreve Marrakeša. Ovaj jedinstveni vrt čarobno povezuje umjetnost, botaniku i povijest, ostavljajući snažan dojam na svakog posjetitelja.
Planiranje vrta: Vrste vrtova, raspored biljaka i inspiracije za vaš vrt
Povijest i značaj
Jardin Majorelle stvorio je francuski umjetnik Jacques Majorelle (1886.–1962.), sin poznatog secesijskog majstora Louisa Majorellea. U Maroko je stigao oko 1917. godine radi oporavka od teške bolesti, a Marakeš ga je brzo osvojio svojom svjetlošću, bojama i živahnim uličnim životom. Nakon putovanja po Sjevernoj Africi i Mediteranu, odlučio se trajno nastaniti u tom gradu.
Majorelle je stekao ugled kao orijentalistički slikar, a posebno je ostao zapamćen po intenzivnoj nijansi kobaltno plave boje, danas poznatoj kao Majorelle plava (bleu Majorelle). Inspirirana lokalnom arhitekturom i tradicionalnom odjećom, ta je boja postala zaštitni znak vrta i njegovih građevina.
Godine 1923. kupio je zemljište na rubu palmine oaze u Marakešu i ondje izgradio kuću, a 1931. angažirao je arhitekta Paula Sinoira za projektiranje moderne vile. Tijekom narednih desetljeća postupno je širio imanje i oblikovao vrt koji je postao njegovo životno djelo. Zbog visokih troškova održavanja vrt je 1947. otvorio za javnost.
Nakon Majorelleove smrti i godina zapuštenosti, vrt su 1980-ih spasili Yves Saint Laurent i Pierre Bergé, koji su ga temeljito obnovili. Od tada Jardin Majorelle ponovno živi kao jedna od najvažnijih kulturnih i botaničkih znamenitosti Marakeša.
Botanički i arhitektonski dragulj
Jardin Majorelle prostire se na oko 9.000 m² i predstavlja labirint staza, vodenih površina i egzotičnih biljaka. U vrtu se mogu vidjeti kaktusi, palme, bambusi i brojna druga botanička bogatstva. Arhitektura vrta i Majorellova ateljea pokazuje utjecaje modernizma i Art Deco estetike, u kombinaciji s marokanskim elementima. Ono što Jardin Majorelle čini posebnim jest sklad između prirode i dizajna. U vrtu se nalazi više od 300 biljnih vrsta iz cijelog svijeta: kaktusi, palme, bambusi, bugenvilije i egzotično cvijeće stvaraju bogat i raznolik pejzaž. Voda, u obliku fontana i malih bazena, dodatno naglašava osjećaj svježine i smirenosti.
Snažni kontrasti boja – plava, žuta, zelena i terakota – pažljivo su uravnoteženi i vrtu daju gotovo slikarsku kompoziciju, što nije iznenađujuće s obzirom na Majorelleovu profesiju.
Japanski vrt u hrvatskom dvorištu: Dizajn Petre Novak
Kulturni značaj
Unutar kompleksa nalazi se i Berberski muzej, posvećen kulturi i tradiciji autohtonih naroda Maroka. Muzej pruža dublji uvid u povijest, nošnje, nakit i svakodnevni život Berbera, čime posjet vrtu dobiva dodatnu kulturnu dimenziju.
Jardin Majorelle bio je i važno mjesto inspiracije za Yvesa Saint Laurenta, koji je često isticao kako mu je Maroko, a posebno ovaj vrt, pomogao da u svom radu ponovno otkrije boje.
5 tropskih biljaka koje će pretvorit svaki prostor u zelenu oazu
Zašto posjetiti Jardin Majorelle
Posjet Jardin Majorelleu nije samo šetnja kroz lijepo uređen vrt – to je iskustvo koje budi osjetila. Mirisi biljaka, zvuk vode i vizualni sklad pružaju rijetku priliku za opuštanje u srcu živahnog grada. Bilo da ste ljubitelj prirode, umjetnosti ili jednostavno tražite predah od gradske gužve, ovaj vrt opravdava reputaciju malog raja usred Marakeša.
Jardin Majorelle podsjetnik je koliko pažljivo oblikovan prostor može imati snažan emocionalni učinak – i zašto neka mjesta ostaju u sjećanju dugo nakon što ih napustimo.
Bilje
Erica carnea, proljetna crnjuša – cvijet koji prkosi zimi
Erica carnea L., poznata i kao proljetna crnjuša, zimocvijet ili winter heath, zimzeleni je ukrasni grm iz porodice vrijesova (Ericaceae) koji prkosi tišini zime. Dok priroda još miruje pod hladnim nebom, ova skromna, ali izdržljiva biljka otvara svoje nježne zvonolike cvjetove i unosi prve tonove boje u ogoljeli krajolik. Cvatući od kasne zime do ranog proljeća, često i ispod snježnog pokrivača, proljetna crnjuša postaje simbol buđenja i nade. Njezina ljepota nije samo u cvijetu, već i u poruci – da život u prirodi nikada u potpunosti ne prestaje, čak ni u najhladnijim danima godine. Osim estetske vrijednosti, ova vrsta ima i ekološki značaj jer predstavlja jedan od rijetkih izvora nektara za rane oprašivače u hladnijem dijelu godine.
Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta
Podrijetlo i stanište
Ova vrsta potječe iz planinskih i brdskih područja središnje, istočne i južne Europe, uključujući Alpe, Apenine, Karpate i Balkanski poluotok. Raste prirodno na travnjacima, rubovima šuma i stjenovitim padinama, od nizina pa do oko 2000 m nadmorske visine.
U prirodi proljetnu crnjušu često nalazimo u šumskim rubovima i svjetlijim šumskim svodovima, gdje uspijeva na različitim tlima — od pjeskovitih i glinenih do vapnenastih i neutralno do blago kiselih. Otporna je na niske temperature i može cvjetati čak i dok je tlo još pokriveno snijegom.
Mahonia media – zimska zvijezda u vašem vrtu
Izgled biljke
Erica carnea je nisko rastući, zimzeleni grm koji se širi po tlu. Tipično doseže visinu 10–50 cm, ponekad do 60 cm, a grane mogu biti polegnute ili malo uzdižuće. Listovi su sitni i igličasti, skupljeni po 3–4 u pršljenu, tamnozeleni i sjajni, što biljci daje gustu zimzelen izgled tijekom cijele godine. Cvjetovi su karakteristični — viseći, zvonasti, obično roze, crvenkasti, rijetko bijeli, skupljeni u male grozdaste cvatove duž izboja. Cvatu vrlo rano, često već od veljače do travnja, zato je biljka posebno cijenjena u vrtlarstvu za razdoblje kada malo što drugo cvjeta. Plod je mala kapsula koja sadrži sitne sjemenke, a cvjetovi su dvospolni i privlače oprašivače poput pčela kada je vrijeme dovoljno toplo.
Sadnja i njega u vrtu
Erica carnea je relativno nezahtjevna za uzgoj, ali dobro prosperira ako joj se osiguraju odgovarajući uvjeti. Voli dobro drenirano, neutralo do slabo kiselo tlo, koje ne treba biti prebogato hranjivim tvarima. Podnosi i blago alkalna tla i preferira sunčane do polusjenovite položaje. Biljka je prilično prilagodljiva te uspijeva na različitim položajima u vrtu.
Sadnja
adnja se obično obavlja u jesen (rujan–studeni), uz razmak oko 20–30 cm između biljaka ako se sade grupe. Prilikom sadnje dobro je tlo lagano razrahliti i osigurati drenažu kako sadnica ne bi stajala u vodi.
Zalijevanje
Tijekom sušnih razdoblja treba redovito zalijevanje, osobito za vrijeme uspostave nakon sadnje. Biljka ne podnosi stajaću vodu i može trpjeti ako je tlo previše vlažno.
Rezidba
Blaga rezidba nakon cvatnje potiče bujniji rast i bolje formiranje novih izboja. Ne preporučuje se drastično rezanje starog, drvenastog dijela biljke.
Razmnožavanje
Razmnožava se ljetnim reznicama ili sjemenjem, a reznice najbolje ukorijenjuju u vlažnom supstratu.
Uloga u vrtu i korisnost
Proljetna crnjuša se često koristi kao ukrasna pokrivačica tla ili rubna sadnja u gredicama i kamenjarima. Zbog ranog cvjetanja, oplemenjuje vrt u kasnu zimu i rano proljeće kada većina biljaka još miruje. Također je medonosna: pčele sakupljaju nektar i pelud s njenih cvjetova kad su drugi izvori hrane ograničeni, čime pridonosi podršci ranog oprašivanja.
Erica carnea je lijepa, otporna i korisna vrtna biljka koja svojim ranom cvatnjom donosi boju i život u vrt u vrijeme kada je većina drugih biljaka još u mirovanju. Zahvaljujući jednostavnosti uzgoja i širokom spektru kultivara, idealna je za vrtne gredice, kamenjare ili balkonske posude — posebice ako želite zimzelen i cvjetajući vrt tijekom hladnih mjeseci.
Ove je biljke potrebno orezati zimi kako bi uživali u njihovoj ljepoti u proljeće
