Povežimo se

Vrt

5 jestivih biljaka niskog rasta za raskošan vrt

Ove biljke niskog rasta osim što izgledaju predivno, odličnog su okusa.

One će svakom vrtu ili dvorištu dodati predivne boje, a kako suzbijaju širenje korijena, možemo reći da su i poželjene. Osim ovih vrlina, mnoge od njih su i savršenog okusa i mogu se ubrati za kuhanje ili se u njima možete uživati kada ih beremo direktno iz vrta. Ponekad će listovi dodati boju jelu, ali je važno da su sve biljke koje izdvajamo jestive – i predivne.

1. Šumska jagoda

Šumska jagoda ne raste u visinu, a vidjeti je se često može na livadama i čistinama u šumi.
“Bijeli cvijet ove jagode otvara se u kasno proljeće kako bi dozvolilo malim bobicama jagode da se pokažu. Lišće će ostati na biljci cijelu jesen a boja će im postati tamno crvena”, navodi Lisa M. Rose, autorica knjige Kuhajte uz 50 vrsti divljeg bilja.

Ovo je najbolje začinsko bilje za uzgoj u domu

Bobice možete jesti direktno ubrane u vrtu, a njihova će aroma obogatiti svaki pekmez, pitu ili bilo koji kolač.

2. Povrtni tušanj

Može se pronaći posvuda, od livada do zelenih površina uz parkirališta u gradu. Raste između srpnja i kolovoza i lako se prepoznaje prema svojim okruglim, masnim stabljikama i malom žutom cvijetu koji se otvara ujutro.

Sve je na ovoj biljci jestivo, a kada se lišće i stabljike zdrobe njihov sok mora biti proziran kao voda, nikako bijele boje. Povrtni tušanj ima kiselkasti okus, a odlično se uklapa u azijska jela.

3. Paprena metvica

Listovi su jakog i aromatičnog mirisa na mentol, a tijekom ljeta će pustiti predivne male ljubičaste cvjetove. Sredinom proljeća je nježnijeg okusa i aromatična, a jači okusi se javljaju kada je vrijeme toplije.

Zalijevate li biljke pravilno?

Ako ju sadite,u dvorištu neka bude u posudi jer se voli proširiti po cijeloj površini što bi vam u konačnici moglo smetati.

4. Ljekoviti matičnjak

Lako ćete ovu biljku prepoznati po svijetlo zelenim listovima koji podsjećaju oblikom na srce, a poznat je i miris koji podsjeća na limun.

Cvijeta u ljeto, a često ćemo je pronaći na rubu šume, a ako posadite u vrtu možete uživati u ukusnom čaju koji će vas opustiti.

5. Stolisnik

Stolisnik (lat. Achillea millefolium), poznat i pod nazivom “hajdučka trava” te je samonikla biljka koja je široko rasprostranjena. Ako posadite u vrtu, imajte na umu da se jako brzo širi po tlu pa ju je potrebno kositi.

Lišće uberite kada je biljka još mlada i dodajte čaju ili salatama.

Balkoni i terase

Sadnja lukovica: Evo što posaditi sada za cvjetni vrt i balkon u proljeće

Tulipani, narcisi i krokusi sade se u jesen, a cvatu kad zima prođe. Donosimo kako ih posaditi u vrtu ili u tegli, uz tri prijedloga kombinacija za balkon

Kad nakon zime iz zemlje izbiju prvi krokusi, a za njima narcisi i tulipani, rijetko tko se sjeti da je sve počelo jednog jesenskog popodneva. Proljetne lukovice traže malo posla u jesen i malo strpljenja preko zime. Odaberete li vrste i sorte različitih termina cvatnje, vrt ili balkon mogu dobivati nove cvjetove tijekom više proljetnih tjedana.

Za sadnju lukovica ne treba vam velik vrt. Lukovice možete uspješno uzgajati i u gredici i u tegli, uz nešto više pažnje pri zalijevanju.

Kada saditi koju lukovicu?

Većina lukovica proljetnog cvijeća koje kupujemo za jesensku sadnju sadi se tijekom jeseni. Točan termin ovisi o vrsti, lokalnoj klimi i stanju tla.

Za orijentaciju mogu poslužiti preporuke Britanskog kraljevskog hortikulturnog društva (RHS): narcise, krokuse i zumbule najbolje je posaditi ranije, a tulipane kasnije, kad se tlo ohladi. Kod nas je jesen u pravilu toplija nego u Britaniji, osobito na obali, pa britanske mjesece shvatite kao smjernicu, a ne kao kalendar. Pouzdan oslonac su i upute na pakiranju lukovica.

Maćuhice su dvogodišnje biljke, prigodno ih je saditi u jesen i proljeće,  ne zahtijevaju puno vode, dosta su otporne na niske temperature i važno je samo da imaju propusno tlo, objasnila je Terezija Radoš iz Vrtnog centra Šestine.

Kako prepoznati zdravu lukovicu?

Dobra cvatnja počinje već pri kupnji. „Zdrava lukovica mora biti tvrda na dodir i nikako ne smije biti mekana”, savjetuje cvjetna dizajnerica Adriana Kolar Combaj. Meke lukovice ili one s tragovima truleži odmah bacite, a ostale posadite što prije nakon kupnje.

Sadnja lukovica u vrtu: dubina, razmak i skupine

Većina proljetnih lukovica, uključujući tulipane i narcise, voli sunčano mjesto i dobro drenirano tlo.

  • Dubina: lukovicu posadite na dubinu dva do tri puta veću od njezine visine. Lukovicu visoku pet centimetara stavite u rupu duboku 10 do 15 centimetara.
  • Položaj: šiljasti vrh, iz kojeg raste izdanak, okrenite prema gore.
  • Razmak: između lukovica ostavite barem dvije njihove širine.
  • Skupine: sadite ih u skupinama od najmanje šest lukovica, jer pojedinačni cvjetovi u gredici djeluju izgubljeno.
  • Nakon sadnje: zemlju lagano poravnajte, ali je ne gazite, kako ne biste oštetili lukovice.

Sadnja lukovica u tegle: što vam treba

Dovoljno velika tegla. Za sadnju u slojeve RHS preporučuje teglu široku i duboku najmanje 30 centimetara. U plitkoj tegli nema mjesta za više slojeva, a zemlja se zimi brže smrzava.

Rupe na dnu, i to obavezno. Lukovice ne podnose stajaću vodu. U tegli bez odvodnih otvora voda se skuplja na dnu i lukovice trunu, a sloj kamenčića to ne može spriječiti.

Lazanja tehnika: kako složiti lukovice u slojeve

Tajna tegle koja cvate tjednima je u slaganju lukovica u slojeve, poput lazanja. Na dno idu najveće lukovice koje cvatu najkasnije, u sredinu srednje velike, a na vrh najmanje koje cvatu prve. Kad jedne ocvatu, sljedeće izrastu i prekriju njihovo lišće.

Tri prijedloga kombinacija za proljetnu teglu

1. Sunčana tegla: žuto i bijelo

  • Vrh: žuti ili bijeli krokusi
  • Sredina: niski narcisi
  • Dno: bijeli kasni tulipani

Krokusi otvaraju sezonu, narcisi preuzimaju sredinu proljeća, a bijeli tulipani je zatvaraju. Ovo je jednostavna kombinacija žutih i bijelih cvjetova.

2. Romantična tegla: plavo i ljubičasto

  • Vrh: presličice (muskari)
  • Sredina: plavi ili ljubičasti zumbuli
  • Dno: ljubičasti kasni tulipani

Plave presličice i zumbuli donose i miris, a ljubičasti tulipani daju visinu na kraju sezone. Kombinacija izgleda posebno lijepo u svijetloj ili sivoj tegli.

3. Tegla za veliki efekt: sve cvate odjednom

Ako vam je draži jedan raskošan trenutak od duge cvatnje, odaberite lukovice koje cvatu u isto vrijeme, primjerice tulipane i presličice koji cvatu sredinom proljeća, u dvije boje koje se slažu.

Vrijeme je za sadnju lukovica tulipana – pratite ove jednostavne korake

Izbjegnite praznu teglu do proljeća

Tegla s lukovicama preko zime može izgledati kao da u njoj ništa ne raste, pa se na vrh mogu posaditi niske biljke koje podnose hladnoću. Terezija Radoš iz Vrtnog centra Šestine za jesensku sadnju u posude preporučuje maćuhice, potočnice i jaglace. Ako ih posadite u jesen, kako objašnjava, preko zime će ojačati i u proljeće biti bujnije.

Maćuhice su otporne na niske temperature, a važno im je da imaju propusno tlo. Kao i lukovicama, ni njima ne odgovara natopljen supstrat.

Gdje držati teglu preko zime?

Teglu ostavite vani, na svijetlom mjestu, jer lukovicama treba hladnoća da bi u proljeće procvjetale. Od jakog mraza zaštitite je prema uvjetima svoje lokacije, primjerice jutenom vrećom ili stiroporom, kako savjetuju u Vrtnom centru Šestine u tekstu o tome kako i koje biljke zaštititi od zime.

Supstrat održavajte blago vlažnim, bez zadržavanja vode. Povremeno ga provjerite, osobito na natkrivenom balkonu, i ne dopustite da se potpuno isuši.

Kad lukovice ocvatu

Ocvale cvjetove uklonite, ali lišće ostavite da se samo osuši, jer ono puni lukovicu snagom za iduću godinu. Dok je lišće zeleno, nastavite zalijevati prema potrebi. Zalijevanje smanjujte kako lišće prirodno žuti i biljka ulazi u mirovanje.

Nakon toga teglu premjestite na manje vidljivo mjesto do iduće jeseni ili lukovice presadite u vrt. Računajte s tim da lukovice iz gusto posađene tegle iduće godine mogu cvjetati slabije.

Adriana savjetuje i jednostavan trik: zapišite što ste i gdje posadili.

„Jednom kada se lukovice posade i završe sa svojim cvjetanjem, ostat će samo lukovica u zemlji i vi više nećete znati gdje je ona posađena”, objašnjava. Bilješka u mobitelu ili štapić s imenom biljke uštedjet će vam iznenađenja kod sljedeće sadnje.

Ovo je jedan od rijetkih poslova u vrtu kod kojih se rezultat ne vidi odmah. Ali kad nakon zime ugledate prve cvjetove, bit će vam drago što ste jesenas odvojili vrijeme za sadnju.

Nastavite čitati

Balkoni i terase

Zelena oaza koja prkosi hladnoći: Kako stvoriti raskošne jesenske i zimske aranžmane u teglama?

Jesenski i zimski cvjetni aranžmani

Dolaskom hladnijih dana balkoni, terase i ulazi u domove ne moraju izgubiti svoju živost i boje. Iako većina ljetnog cvijeća završava svoj ciklus, postoje biljke koje upravo u jesen i zimu pokazuju svoju najljepšu stranu. Uz pravilan odabir vrsta, malo kreativnosti i nekoliko važnih pravila sadnje, moguće je stvoriti atraktivne biljne aranžmane koji će uljepšavati vanjske prostore tijekom hladnijeg dijela godine.

Kalendar sadnje povrća: Što sijati i saditi od siječnja do prosinca?

Jesenski i zimski aranžmani vraćaju boju balkonima i terasama

Kada temperature počnu padati, a dani postaju sve kraći, mnogi balkoni i terase ostaju prazni. No jesen ne mora značiti kraj vrtlarske sezone. Naprotiv, upravo je to idealno vrijeme za stvaranje novih biljnih kombinacija koje će unijeti boju i teksturu u često siv zimski krajolik.

Zimzeleni grmovi, vrijeskovi, ciklame i ukrasne četinjače samo su neke od biljaka koje se mogu kombinirati u zanimljive aranžmane. Kako ih pravilno posaditi i osigurati im dobre uvjete za prezimljavanje, otkriva diplomirana inženjerka agronomije Zvonimira Bošnjaković.

Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta

Koje biljke odabrati za hladnije mjesece?

Za jesenske i zimske aranžmane važno je odabrati biljke koje dobro podnose niže temperature, ali i one koje će svojom bojom, oblikom ili teksturom ostati dekorativne tijekom hladnih mjeseci.

Među zanimljivijim vrstama ističe se skimija, zimzeleni grm čiji su najveći ukras gusti cvjetni pupovi koji se razvijaju u jesen i ostaju na biljci sve do proljeća.

„Skimija je zimzeleni grm koji naraste do 80 centimetara, a njezini pupovi drže od jeseni, preko cijele zime, do proljeća. U proljeće se ti pupovi otvaraju, tako da je lijepa tijekom cijele godine”, objašnjava Zvonimira Bošnjaković.

Uz skimiju, u hladnijem dijelu godine posebno su atraktivni vrijeskovi i kalune, koji svojim bojama i strukturama stvaraju zanimljive kontraste. Ciklame donose nježne cvjetove u ružičastim, bijelim ili ljubičastim tonovima, dok maćuhice mogu cvjetati i tijekom blažih zimskih razdoblja.

Kombiniranjem različitih biljaka moguće je postići razigran izgled koji ostaje privlačan i kada većina vrta miruje.

zimsko bilje u tegli
skimija u tegli

Kada je najbolje saditi biljke zimske cvatnje?

Iako su biljke namijenjene hladnijem dijelu godine, njihova sadnja zahtijeva odgovarajuće vremenske uvjete.

Najbolje ih je saditi kada prođu najveće ljetne vrućine, ali prije dolaska jačih mrazova. Tada je tlo još dovoljno toplo da se korijen može prilagoditi novim uvjetima.

„Idealno vrijeme za sadnju biljaka zimske cvatnje je period između rujna i studenoga. Naravno, sve ovisi o temperaturama jer i rujan može biti dosta topao”, ističe Bošnjaković.

Važno je pratiti vremenske prilike, a ne isključivo kalendar. Sadnja tijekom izrazito toplih dana može dodatno opteretiti biljke, dok sadnja neposredno prije smrzavanja tla otežava njihovo ukorjenjivanje.

Vrijeme je za jesensko ukrasno bilje!

Dobra drenaža sprječava propadanje korijena

Jedna od najčešćih pogrešaka pri sadnji biljaka u posude jest zanemarivanje odvodnje vode.

Tijekom jeseni i zime padaline su često obilnije, a zbog nižih temperatura zemlja se sporije suši. Ako se voda predugo zadržava oko korijena, može doći do njegova propadanja.

„Što se tiče zemlje za sadnju, najbitnije je za biljke jesenske i zimske cvatnje da se bira zemlja ili supstrat koji je dovoljno rahli i blago kiseli. Tijekom jeseni imamo puno vlage i zemlja dugo ostaje vlažna. Zbog toga biljke mogu trunuti”, upozorava Bošnjaković.

Osim odgovarajućeg supstrata, važna je i pravilno pripremljena posuda.

„Što se tiče sadnje u tegle, tu nam je bitna drenaža. Važno je na dno tegle staviti dva ili tri prsta glinopora, šljunka ili kamenja kako bi se zemlja mogla ocijediti. Nakon toga stavljamo agrotekstil”, objašnjava agronomkinja.

Pritom je ključno da posuda ima otvore kroz koje višak vode može slobodno otjecati. Sam sloj šljunka ili glinopora ne može zamijeniti odvodne otvore.

Kako pravilno posaditi biljke u tegle?

Biljku treba postaviti na odgovarajuću dubinu, približno jednaku onoj na kojoj je rasla u prethodnoj posudi. Zatim se prostor oko korijena popunjava blago kiselim supstratom.

„Stavljamo biljku unutra, popunjavamo zemlju sa svih strana i onda se sve mora dobro stisnuti kako bi se korijen povezao s novom zemljom. Obavezno nakon sadnje treba zaliti”, savjetuje agronomkinja.

Zalijevanje nakon sadnje važno je čak i kada je vrijeme hladnije jer pomaže da supstrat dobro prione uz korijen.

Kako njegovati biljke tijekom zime?

Iako su odabrane biljke prilagođene hladnijim uvjetima, to ne znači da tijekom zime ne zahtijevaju njegu. Tijekom kišnih razdoblja dodatno zalijevanje često nije potrebno, ali za duljih suhih razdoblja biljke u posudama ipak treba povremeno zaliti.

Posebnu pažnju treba posvetiti biljkama tijekom jakih mrazova. Korijen biljaka u teglama izloženiji je smrzavanju nego korijen biljaka posađenih u vrtu jer je okružen manjom količinom zemlje.

Zato je osjetljivije vrste dobro smjestiti na zaklonjeno mjesto, zaštićeno od hladnog vjetra, a tijekom ekstremnih hladnoća po potrebi zaštititi i same posude.

Treba imati na umu i da sve biljke nemaju jednaku otpornost na niske temperature. Primjerice, otpornost skimije ovisi o sorti i uvjetima uzgoja, dok su ciklame, osobito one koje se često prodaju kao sezonsko cvijeće, osjetljivije na jači mraz.

Orezivanje, zaštita i sadnja ruža – jesenska njega ovog cvijeta uključuje nekoliko važnih koraka

Za zimski kutak dovoljno je nekoliko pažljivo odabranih biljaka

Za stvaranje atraktivnog jesenskog i zimskog kutka nisu potrebni veliki vrt ni zahtjevni zahvati. Dovoljno je nekoliko dekorativnih tegli, pažljivo odabranih biljaka i malo kreativnosti.

Kombinacijom zimzelenih grmova, ukrasnih četinjača i cvjetnica moguće je oblikovati aranžmane koji će krasiti ulaze u dom, balkone i terase čak i kada temperature padnu.

Upravo su takvi mali zeleni detalji najbolji način da i tijekom najhladnijih mjeseci zadržimo dio živosti i ljepote prirode u svojoj svakodnevici.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama