Vrt
5 jestivih biljaka niskog rasta za raskošan vrt
Ove biljke niskog rasta osim što izgledaju predivno, odličnog su okusa.

One će svakom vrtu ili dvorištu dodati predivne boje, a kako suzbijaju širenje korijena, možemo reći da su i poželjene. Osim ovih vrlina, mnoge od njih su i savršenog okusa i mogu se ubrati za kuhanje ili se u njima možete uživati kada ih beremo direktno iz vrta. Ponekad će listovi dodati boju jelu, ali je važno da su sve biljke koje izdvajamo jestive – i predivne.
1. Šumska jagoda
Šumska jagoda ne raste u visinu, a vidjeti je se često može na livadama i čistinama u šumi.
“Bijeli cvijet ove jagode otvara se u kasno proljeće kako bi dozvolilo malim bobicama jagode da se pokažu. Lišće će ostati na biljci cijelu jesen a boja će im postati tamno crvena”, navodi Lisa M. Rose, autorica knjige Kuhajte uz 50 vrsti divljeg bilja.
Ovo je najbolje začinsko bilje za uzgoj u domu
Bobice možete jesti direktno ubrane u vrtu, a njihova će aroma obogatiti svaki pekmez, pitu ili bilo koji kolač.

2. Povrtni tušanj
Može se pronaći posvuda, od livada do zelenih površina uz parkirališta u gradu. Raste između srpnja i kolovoza i lako se prepoznaje prema svojim okruglim, masnim stabljikama i malom žutom cvijetu koji se otvara ujutro.
Sve je na ovoj biljci jestivo, a kada se lišće i stabljike zdrobe njihov sok mora biti proziran kao voda, nikako bijele boje. Povrtni tušanj ima kiselkasti okus, a odlično se uklapa u azijska jela.

3. Paprena metvica
Listovi su jakog i aromatičnog mirisa na mentol, a tijekom ljeta će pustiti predivne male ljubičaste cvjetove. Sredinom proljeća je nježnijeg okusa i aromatična, a jači okusi se javljaju kada je vrijeme toplije.
Zalijevate li biljke pravilno?
Ako ju sadite,u dvorištu neka bude u posudi jer se voli proširiti po cijeloj površini što bi vam u konačnici moglo smetati.

4. Ljekoviti matičnjak
Lako ćete ovu biljku prepoznati po svijetlo zelenim listovima koji podsjećaju oblikom na srce, a poznat je i miris koji podsjeća na limun.
Cvijeta u ljeto, a često ćemo je pronaći na rubu šume, a ako posadite u vrtu možete uživati u ukusnom čaju koji će vas opustiti.

5. Stolisnik
Stolisnik (lat. Achillea millefolium), poznat i pod nazivom “hajdučka trava” te je samonikla biljka koja je široko rasprostranjena. Ako posadite u vrtu, imajte na umu da se jako brzo širi po tlu pa ju je potrebno kositi.
Lišće uberite kada je biljka još mlada i dodajte čaju ili salatama.

Balkoni i terase
Balkon kao produžetak dnevnog boravka – i ljeti i zimi

Pretvoriti svega deset kvadrata u balkon kao produžetak dnevnog boravka možda zvuči kao izazov, ali za krajobraznu arhitekticu Željku Kolak, to je svakodnevna praksa – i strast. U njezinim rukama mali prostori dobivaju novu funkciju, estetiku i dozu prirodne topline, a rezultat su balkoni koji se koriste s jednakim užitkom kao i interijeri, bez obzira na godišnje doba.
Iskoristite lijepo vrijeme za uređenje balkona i terasa!

Jasna vizija i precizan projekt
Cilj projekta bio je jasan – pretvoriti skroman balkon u funkcionalan i estetski nastavak dnevnog boravka. Sve je započelo preciznim projektiranjem, koje je uključivalo točna mjerenja i pažljivo osmišljene detalje.
„Najbitnije je znati točno s koliko prostora raspolažemo – zato sve crtam u mjerilu“, objašnjava Kolak, dodajući da su male površine najosjetljivije na pogreške i improvizaciju.
Garsonijere i mali stanovi do 35 kvadrata
Jedan dan za izvedbu, uz dobru pripremu
Sama izvedba trajala je svega jedan dan, ali uključivala je temeljitu logistiku: dostavu svih elemenata, sadnju i montažu. Najzahtjevniji zadatak bio je postavljanje konstrukcije za penjačicu – zvjezdasti jasmin koji će tijekom cijele godine dodavati zelenu vertikalu prostoru. Odabran je i konop otporan na rezanje i vremenske uvjete, upravo zato što se koristi u dugotrajnoj vanjskoj upotrebi.


Biljke koje donose dinamiku – kroz sva godišnja doba
Biljni izbor usklađen je s mikroklimom balkona i estetskim željama klijentice. Iako istočna orijentacija nije idealna za maslinu, količina sunca bila je dovoljna da se posadi njezino željeno stabalce. Uz to, odabrano je i bilje koje osigurava zeleni okvir prostora čak i zimi, kada većina biljaka gubi lišće.
„Zimi pogled ostaje, ali lišće nestaje – zato sam pazila da uvijek ostane nešto zeleno,“ napominje Kolak.
Tegle različitih veličina i boja unose dinamiku, a njihov je raspored usklađen s interijerom. Na vrhu svake posude nalazi se vulkanski kamen koji zadržava vlagu, štiti tlo od isušivanja i sprječava rasipanje zemlje zbog vjetra.


Namještaj koji odgovara prostoru – i funkcionalno i estetski
Na svega deset kvadrata, s čak tri izlaza na balkon, odabir namještaja morao je zadovoljiti više uvjeta: udobnost, pomičnost i stilsku uklopljenost. Klijentica je imala jasnu viziju, ali prostor je tražio prilagodbu.
„Odabrali smo komade koji su dovoljno prostrani za opuštanje, ali i lagani za pomicanje. Dizajnerski zanimljivi, a praktični,“ kaže Kolak.


Održavanje prilagođeno stvarnom životu
Iako je balkon kao produžetak dnevnog boravka zamišljen za cjelogodišnje korištenje, zahtijeva i realan pristup održavanju. Biljke u teglama imaju ograničen rast i vijek, ali uz dobar odabir i pažnju – mogu uspijevati godinama.
„Ne možemo očekivati da biljke u tegli traju 30 godina. Biramo one koje podnose posudu i stvaramo uvjete što sličnije prirodnima,“ objašnjava Kolak.
Stabala koja možete uzgojiti u posudama: Dodajte boju i visinu vašim terasama i dvorištima
Redovito promatranje, provjeravanje suhoće tla i prilagodba rutine zalijevanja ključ su uspjeha. „Najvažnije je naučiti čitati biljke“, dodaje.
Balkon kao produžetak dnevnog boravka, zašto?
Željka Kolak više od deset godina uređuje balkone i terase – iz uvjerenja i potrebe.
„U urbanim sredinama više je balkona nego vrtova. Zato upravo balkoni postaju mjesta gdje unosimo prirodu u svakodnevni život“, zaključuje.
Pretvoriti svega deset kvadrata balkona u nastavak dnevnog boravka možda zvuči kao izazov, ali za krajobraznu arhitekticu Željku Kolak, to je svakodnevna praksa – i strast. U njezinim rukama mali prostori dobivaju novu funkciju, estetiku i dozu prirodne topline, a rezultat su balkoni koji se koriste s jednakim užitkom kao i interijeri.
Vrt
10 najvažnijih savjeta za pravilno zalijevanje biljaka
Dobre prakse zalijevanja rezultirat će zdravim biljkama, bilo u zatvorenom ili na otvorenom

Bez obzira na vaše vrtlarsko iskustvo, vjerojatno već znate da svim biljkama treba voda kako bi dosegle svoj puni potencijal—uostalom, to osnovno znanje potječe iz uvodnih satova prirode u osnovnoj školi. No, ono što možda ne znate jest da pogrešne tehnike zalijevanja biljaka mogu dovesti biljke u opasnost od bolesti, pa čak ih i ubiti.
Bilo da želite uzgajati lijepe vanjske trajnice ili ste upravo kupili novu sobnu biljku, pridržavajte se ovih savjeta za zalijevanje biljaka unutra i vani i uživat ćete u zdravim, sretnim primjercima.
Balkon kao produžetak dnevnog boravka – i ljeti i zimi
Biljke u vrtu
1. Zalijevajte biljke ujutro
Najbolje doba dana za zalijevanje biljaka je ujutro.
Hladna tla omogućuju vodi najbolju šansu da dopre do korijena biljaka prije nego što ispari. Zalijevanje biljaka rano osigurat će im dovoljne zalihe vlage ispod tla kako bi izdržale vrućinu vrućeg ljetnog dana.
Najgore vrijeme za zalijevanje vrtnih biljaka? Noću. Ako zalijevate cvijeće i povrće nakon što sunce zađe, gljivice mogu preuzeti kontrolu.
2. Nemojte zalijevati prečesto ni premalo
Prije zalijevanja provjerite je li tlo vlažno, ali ne previše mokro. Osobito tijekom vrućeg vremena može biti primamljivo zalijevati tek toliko – i dovoljno često – da tlo ostane vlažno. Međutim, plitko površinsko zalijevanje vrta obeshrabruje razvoj dubokog korijenja. Umjesto toga, odaberite rjeđi raspored zalijevanja koji temeljito zasićuje tlo.
Većina biljaka preferira ravnomjerno vlažno tlo, ali idealna razina vlage ovisi o vrsti biljke i fazi rasta. Standardno pravilo je da cvijeću i povrću osigurate ekvivalent od 2.5 cm vode tjedno (i do dvostruko više tijekom vrhunca ljeta).
3. Zalijevajte biljke u razini tla
Usmjeravanje vode na bazu vaših biljaka omogućuje hidrataciju točno tamo gdje je potrebna: korijenima.
Razmislite o postavljanju cijevi za natapanje između biljaka u cvjetnom ili povrtnom vrtu kako biste polako i duboko natopili tlo i osigurali zdrav rast. Zalijevajte polako kako bi voda mogla prodrijeti u tlo oko biljaka i biti dostupna korijenima, umjesto da samo otječe.
4. Nemojte zaboraviti i na drveće
Novo zasađeno drveće i grmlje treba temeljito natapati vodom 2 ili 3 puta tjedno tijekom prvog mjeseca.
Nakon tog razdoblja, zalijevajte ih tjedno tijekom prve vegetacijske sezone. Ustaljeno drveće i grmlje (koje je staro najmanje 2 godine) treba zalijevati samo jednom svaka 2 tjedna tijekom vegetacijske sezone kada je kiša rijetka.
Stabala koja možete uzgojiti u posudama: Dodajte boju i visinu vašim terasama i dvorištima
5. Kontrolirajte razinu vlage
Vrtne biljke mogu patiti kada se tlo osuši. Biljke ne vole “mokre noge”, što znači da također trpe ako im korijeni sjede u vodi i ne dobivaju dovoljno kisika.
Na vruć dan s vjetrom, površina tla može izgledati suha, dok je tlo ispod možda još uvijek vlažno, stoga je bitno provesti brzi pregled kako biste osigurali da ne zalijevate previše. Držite pri ruci drveni štap i umetnite ga nekoliko centimetara u tlo vrta, zatim ga izvucite i provjerite. Vlažno tlo će se zalijepiti za štap, ali ako izađe čist, tlo je suho i vrijeme je za zalijevanje.

Zalijevanje sobnih biljaka
6. Koristite kanticu za zalijevanje sobnih biljaka
Pokušavati zalijevati listnatu sobnu biljku iz čaše ili vrča za piće često rezultira proljevanjem vode preko ruba i po stolu ili prozorskoj dasci. Za zalijevanje koristite kanticu s uskim izlivom koji može direktno zaliti biljku u razini tla, a da ne navlaži lišće. Dugačak izliv iz kante također sprječava proljevanje vode.
7. Nemojte stavljati sobne biljke u posude bez drenažnih rupa
Većina sobnih biljaka treba dobro drenirano tlo kako bi rasle i napredovale. Ako voda ne može otjecati kroz dno posude, korijeni mogu ostati u vodi i potencijalno trunuti. Provjerite dno svake posađene sobne biljke i presadite one u posude bez drenažnih rupa u odgovarajuće posude koje imaju rupe za drenažu.
8. Manje zalijevajte zimi, a više ljeti
Zimi su dani kraći, a sobne biljke manje dobivaju svjetlost kroz prozore. Kao rezultat toga, fotosinteza (proces u kojem biljka pretvara svjetlost u hranu) usporava, a biljka ulazi u fazu mirovanja tijekom koje joj je potrebno manje vode. Dolaskom proljeća, duži dani signaliziraju biljci da počne rasti, a u tom trenutku njezine potrebe za vodom rastu.
Prilagodite svoje navike zalijevanja biljaka sukladno tome kako ne biste uzrokovali stres ili žeđ.
9. Nemojte prekomjerno zalijevati biljke
Prekomjerno zalijevanje jedan je od glavnih uzroka neuspjeha sobnih biljaka. Početnici u uzgoju sobnih biljaka često imaju tendenciju prečesto zalijevati svoje biljke, misleći da je to upravo ono što im treba.
Prekomjerno zalijevanje povećava rizik od truljenja korijena i gljivičnih oboljenja. Ako primijetite povijene stabljike, uvenule listove, bijeli premaz (gljivice) ili mušice iz porodice Diptera ( kukac koji dobro uspijeva u stalno vlažnom tlu) u kući, velika je vjerojatnost da previše zalijevate biljke.
S druge strane, ako donji listovi na vašoj sobnoj biljci osuše i otpadnu, a rubovi listova na drugim dijelovima biljke postanu hrskavi i smeđi, vjerojatno joj nedostaje vode.
10. Koristite kapilarno zalijevanje dok ste na putu
Čak i najzdravije sobne biljke će patiti ako ih ne zalijevate tjedan ili dva dok obitelj ide na odmor. Izbjegavajte stavljanje biljaka u kadu ili sudoper napunjen s par centimetara vode jer bi mogli stradati od “mokrih nogu”.
Kapilarno zalijevanje je jednostavan način osiguravanja dovoljne količine vode biljci bez poplave:
- Stavite veliku staklenu posudu s vodom pored biljke.
- Izrežite komad pamučne vrpce ili traku apsorbirajuće tkanine dovoljno dugu da doseže od biljke do dna posude s vodom.
- Jedan kraj umetnite u vrh tla, a drugi u vodu u posudi. Vrpca djeluje kao kapilarna fitilj, polako prenoseći vodu biljci dok ste vi odsutni.
Moglo bi vas zanimati i : Kada je idealno vrijeme za zalijevanje cvijeća i koliko mu vode treba?