Vrt
10 najvećih vrtnih mitova: Otkrivamo što se krije iza njih
Postoje brojni mitovi o njezi vrta i travnjaka. Otkrivamo što se krije iza njih.
1. Nove travnjake ne treba gnojiti
Raširen je mit o negnojenju svježe posijanog travnjaka u prvoj godini. Na taj način se biljke u početku mogu dobro ukorijeniti i ne razmaze se previše hranjivim tvarima. Međutim, praksa pokazuje vrlo različite rezultate: tijekom sezone sjetve, mlade biljke travnjaka su posebno ugrožene jer je travnjak još uvijek neravan i korov ima dovoljno prostora za klijanje. Stoga se pobrinite da novi travnjak bude gust što je prije moguće. Za to je vrlo važna dobra opskrba hranjivim tvarima. Najbolje je posipati brzodjelujuće početno gnojivo odmah nakon sjetve, a zatim gnojiti svakih četiri do šest tjedana normalnim gnojivom za travnjak kako biste dobili zdrav i gust travnjak.
2. Travnjak morate vapniti svake godine kako mahovina ne bi imala šanse
Vapno pomaže neutralizirati kiselost u tlu. Međutim, kiselo tlo nije jedini razlog za razvoj mahovine. Ostali razlozi su da travnjak nema dovoljno sunca, da je tlo pregusto, da je pokošeno preduboko ili da je pogrešno pognojeno. I naravno, vapnjenje tu ne može ništa. Najbolja metoda protiv mahovine na travnjaku je rahljenje i prozračivanje, barem jednom godišnje. S prozračivačem i njegovim različitim valjcima, oboje je brzo i jednostavno. Ako sumnjate da je vaš travnjak kisel, najbolje je napraviti test tla. Vapnenje ima smisla kod pH vrijednosti manje od 5.
3. Što je travnjak dublje pokošen, imam manje posla
Nažalost, to je pogrešno, jer preduboko košenje oštećuje travnjak. Kao rezultat toga, korijenje trave je izloženo, meta je za bolesti i, posebno ljeti, može biti toliko isušeno na suncu da travnjak posmeđi i umre. Preporučamo “pravilo trećine” kada kosite travnjak: ono kaže da se travnjak skraćuje samo za jednu trećinu, ostaju dvije trećine. Dakle, ako je travnjak visok 6 cm, odrezat ćete samo 2 cm, a ostat će 4 cm.
4. Manje gnojidbe znači i manje košnje
Ako se travnjak redovito gnoji, to dovodi do bržeg rasta. To ujedno znači: kosite češće! Pa trebamo li smanjiti gnojidbu? Ni to nije rješenje. Jer ako se zanemari redovita gnojidba, to dovodi do nedostatka hranjivih tvari. Nakon određenog vremena travnjak postaje mrljast, zarasta i izgleda zapušteno. Međutim, obnavljanje travnjaka zahtijeva više truda od redovite košnje.Ako ne želite sami kositi, najbolje je nabaviti Robolinho® robotsku kosilicu. On se potpuno automatski brine za redovitu košnju.
5. Malčiranje zamjenjuje gnojidbu
Malčiranje je savršena dopuna gnojidbi. Travnjaku vraća prirodne hranjive tvari i štiti ga od isušivanja. Prilikom košnje, pokošene vlati trave se vrte u kućištu kosilice, posebnom oštricom se fino usitnjavaju i otpuhuju natrag u travnjak kao prirodno gnojivo.
Za to su prikladne kosilice s funkcijom 3inONE ili 4inONE ili posebne kosilice za malčiranje. Najjednostavnije je s Robolinho® robotskom kosilicom. Potpuno automatski kosi travnjak i istovremeno vrlo fino sjecka pokošenu travu zahvaljujući svom jedinstvenom sustavu noževa za malčiranje. Sitna pokošena trava ostaje na travnjaku i djeluje poput prirodnog gnojiva. Mali savjet: malč košnja najbolje funkcionira na niskoj travi.
6. Savršen travnjak kroz prozračivanje
Kod prozračivanja travnjak se rahli valjkom za prozračivanje. To poboljšava rast travnjaka jer može bolje apsorbirati kisik, hranjive tvari i vlagu. Travnjak možete prozračiti nekoliko puta godišnje jer je to poput osvježavanja travnjaka. Međutim, to nije dovoljno za njegovan i bujan travnjak. Stoga ne zaboravite redovito kositi i, osobito ljeti, zalijevati travnjak.
7. Bolje je ne zalijevati travnjak usred dana
Ovo vjerojatno znate iz iskustva: ako biljke s velikim lišćem zalijevate na podnevnom suncu, zaostale kapi vode mogu uzrokovati lokalne opekline na lišću. Međutim, to nije slučaj s travnjacima. Vlati trave su vrlo uske i stoje okomito na sunce, tako da sunčeve zrake nemaju veliku površinu za napad.
Međutim, voda za navodnjavanje vrlo brzo ispari na ljetnim podnevnim vrućinama, pa je potrebno više vode. Stoga preporučujemo zalijevanje travnjaka ujutro ili predvečer. U idealnom slučaju, za to koristite kišnicu i ispumpajte je iz bunara, spremnika za kišnicu ili cisterne vrtnom pumpom.
8. Zelene reznice i vrtni otpad moraju se zbrinjavati uz velike troškove
Svaki lijepo uređeni vrt također treba ostati u formi. Stoga biste trebali redovito podrezivati živice, grmlje i drveće. Ali što učiniti sa svim isječcima? Rješenje je vrlo jednostavno: usitnite grane, grančice i zelenilo pomoću sjeckalice i upotrijebite nasjeckani materijal i malč u vrtu kao pokrivač za gredice protiv korova: kao sklonište za male životinje poput ježeva ili kao dno ili drugi donji sloj na kompostu.
9. Zadnja košnja travnjaka je u listopadu
Stav da je zadnja košnja uvijek u listopadu samo je djelomično točan, budući da se rast travnjaka ne temelji na kalendarskom mjesecu, već na vremenu. Gotovo je tek kada travnjak prestane rasti i/ili kada temperature trajno ne dosegnu više od 5-10 stupnjeva. Tada je vrijeme da kosilicu ili robotsku kosilicu pripremite za zimu.
10. Na travnjaku može ostati malo jesenjeg otpalog lišća
Obavezno uklonite jesenje lišće s travnjaka. Postoje različiti razlozi za to: travnjak ne spava zimski san, on nastavlja rasti i zimi kada temperature to dopuštaju. Ispod sloja lišća ne dobiva dovoljno svjetla i kisika. Rezultat su žute mrlje na travnjaku. Osim toga, može doći čak i do truljenja ako vlaga ne može izaći. To također oštećuje travnjak. Najlakši način za uklanjanje lišća s travnjaka je puhač za lišće ili usisivač za lišće.
Malo lišća u vrtu, npr. ispod grmlja, može poslužiti kao zimovalište za ježeve.
Vrt
Mahonia media – zimska zvijezda u vašem vrtu
Mahonia media – winter sun je atraktivna hibridna mahonija, nastala križanjem vrsta Mahonia japonica i Mahonia lomariifolia. Ovaj uspješan hibrid objedinjuje najbolje karakteristike svojih roditeljskih biljaka – snažan i uspravan rast, bogato zimzeleno lišće te obilno i dugotrajno zimsko cvjetanje. Posebno se ističe u razdoblju kada većina vrtnih biljaka miruje, unoseći boju, strukturu i život u zimski vrt. Zahvaljujući svojoj iznimnoj otpornosti na hladnoću, prilagodljivosti različitim uvjetima uzgoja i vrlo skromnim zahtjevima za održavanje, Mahonia media postala je jedna od najcjenjenijih i najraširenijih mahonija u europskim vrtovima. Njezini mirisni, zlatnožuti cvjetovi, koji se pojavljuju od kasne jeseni do ranog proljeća, ne samo da imaju snažan dekorativni učinak, već predstavljaju i važan izvor hrane za oprašivače u zimskim mjesecima.
Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta
Koja je biljka najbolji ukras za vaš dom prema horoskopskom znaku?
Opis biljke
Mahonia media je srednje do veliki zimzeleni grm, koji može doseći 2–4 m visine, ovisno o sorti. Ima snažan, uspravan rast i velike, peraste listove tamnozelene boje, često s brončanim ili crvenkastim tonovima u hladnijim mjesecima.
Najveća atrakcija su veliki, uspravni ili blago povijeni cvjetni grozdovi u nijansama žute, koji se pojavljuju od kasne jeseni do ranog proljeća. Cvjetovi su intenzivno mirisni i čine biljku izuzetno vrijednom u zimskom razdoblju. Nakon cvatnje razvijaju se plavičasto-crne bobice, koje dodatno povećavaju dekorativnost grma.
Prekrasna i ljekovita, a istovremeno vrlo opasna božićna biljka
Zašto odabrati biljku mahonia media?
Mahonia media posebno se ističe snažnim zimskim efektom jer cvjeta u razdoblju kada je vrt najtiši i kada većina biljaka nema ukrasnu vrijednost. Kao zimzelena biljka, zadržava svoju strukturu i dekorativnost tijekom cijele godine, što je čini iznimno pogodnom za oblikovanje vrta i stvaranje trajnih kompozicija. Njezini mirisni cvjetovi šire ugodan, prepoznatljiv miris koji se često osjeti i s veće udaljenosti, dodatno obogaćujući zimski ambijent. Osim estetske vrijednosti, Mahonia media ima i važnu ekološku ulogu jer je izuzetno privlačna oprašivačima te predstavlja dragocjen izvor hrane za pčele i druge korisne kukce tijekom zime. Zahvaljujući svojoj otpornosti i dugovječnosti, riječ je o pouzdanoj biljci koja se s lakoćom uklapa u trajne vrtne zasade i zahtijeva minimalnu njegu.
Idealni uvjeti za sadnju
Mahonia media najbolje uspijeva na položajima s polusjenom, gdje je zaštićena od jakog ljetnog sunca, no dobro podnosi i sunčane lokacije ako je tlo dovoljno vlažno. U izrazito sjenovitim uvjetima biljka će rasti zdravo, ali cvatnja može biti slabija i manje obilna.
Što se tiče tla, preferira duboko, humusom bogato tlo koje zadržava vlagu, ali je istovremeno dobro drenirano. Vrlo je prilagodljiva te podnosi širok raspon pH vrijednosti, od blago kiselog do neutralnog, što je čini pogodnom za većinu vrtnih tala.
Zahvaljujući svojoj strukturi i rastu, Mahonia × media idealna je za sadnju na rubovima gredica, u šumskim i prirodnim vrtovima, kao i u pozadini većih vrtnih kompozicija. Također se izvrsno uklapa u zaklonjene položaje uz zidove i ograde, gdje je zaštićena od jakog vjetra i hladnoće, a istovremeno dolazi do punog izražaja.
Njega i održavanje
Mahonia media je nezahtjevna biljka koja uz minimalnu njegu zadržava zdrav i dekorativan izgled. Nakon sadnje potrebno ju je redovito zalijevati kako bi se dobro ukorijenila, dok kasnije postaje umjereno tolerantna na sušu, osobito ako je posađena u humusom bogato tlo.
U proljetnom razdoblju preporučuje se dodavanje organskog gnojiva ili komposta, čime se potiče snažan rast i obilnija cvatnja. Rezidba se provodi nakon cvatnje, pri čemu se uklanjaju ocvali cvjetni grozdovi te stare, oštećene ili preguste grane, kako bi se sačuvala lijepa forma grma.
Kod starijih biljaka moguće je provesti i jaču obnovnu rezidbu, kojom se potiče stvaranje novog, zdravog rasta. Mahonia media je otporna na niske temperature, dobro podnosi gradske uvjete i onečišćenje zraka, što je čini pouzdanim izborom za različite vrste vrtova i zelenih površina.
Primjena u dizanju vrta
ahonia × media izuzetno je zahvalna biljka u oblikovanju vrta jer se lako uklapa u različite stilove i kompozicije. Odlično se kombinira sa zimskim cvjetnicama, poput kukurijeka (Helleborus), koje dodatno naglašavaju njezinu zimsku cvatnju, kao i s papratima i ukrasnim travama koje unose mekoću i kontrast u zasad. Također se lijepo nadopunjuje s drugim zimzelenim grmovima, stvarajući skladne i trajne vrtne strukture.
Zbog svojeg snažnog rasta i dekorativnog izgleda, Mahonia × media može se saditi kao samostalna biljka (soliter), gdje dolazi do punog izražaja, ali jednako je učinkovita i u skupnim sadnjama ili kao dio zimzelene živice, koja pruža strukturu, zaštitu i vizualni interes tijekom cijele godine.
Zahvaljujući svojoj iznimnoj otpornosti na hladnoću, prilagodljivosti različitim uvjetima uzgoja i vrlo skromnim zahtjevima za održavanje, Mahonia media postala je jedna od najcjenjenijih i najraširenijih mahonija u europskim vrtovima. Njezini mirisni, zlatnožuti cvjetovi, koji se pojavljuju od kasne jeseni do ranog proljeća, ne samo da imaju snažan dekorativni učinak, već predstavljaju i važan izvor hrane za oprašivače u zimskim mjesecima.
Vrt
Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta
U Vrtnom centru Šestine možete pronaći biljke koje cvatu zimi, unoseći boju, strukturu i život u vrt
Zima se u vrtu često doživljava kao razdoblje potpunog mirovanja, no uz pravi odabir bilja to ne mora biti tako. U Vrtnom centru Šestine možete pronaći biljke koje cvatu zimi i upravo tada preuzimaju glavnu ulogu, unoseći boju, strukturu i život u vrt u vrijeme kada je većina biljaka bez lišća i cvjetova. Njihova ljepota posebno dolazi do izražaja u hladnim mjesecima, kada svaki cvijet, pup ili bobica postaju snažan vizualni naglasak.
10 sobnih biljaka koje najbolje uspijevaju zimi
Zimzeleni grmovi, trajnice i vrste s dugotrajnim pupovima omogućuju da vrt ostane uredan i dekorativan tijekom cijele godine. Uz malo planiranja i poznavanje osnovnih pravila sadnje i njege, moguće je stvoriti vrt koji i zimi izgleda promišljeno, skladno i živo.
Kada i kako saditi zimsko bilje
Za uspješan rast i cvatnju biljaka koje cvatu zimi, ključno je pravilno odabrati vrijeme sadnje. Lončanice se mogu saditi gotovo tijekom cijele godine, osim u razdobljima izrazito visokih ljetnih temperatura. Presađivanje u vrt moguće je sve dok tlo nije smrznuto, zbog čega su jesen i rano proljeće najpoželjniji periodi za sadnju u tlo.
Ako se biljke presađuju u veće posude, idealno vrijeme za to je prije početka cvatnje, najčešće u ožujku. Na taj se način biljci omogućuje da se prilagodi novom prostoru i razvije snažan korijenov sustav prije cvjetanja.
Kako ističe Anita Surić Klarić, dipl. ing. agr. iz Vrtnog centra Šestine, ključ uspjeha leži u razumijevanju potreba svake biljke.
„Biljke koje cvatu zimi najčešće su zimzeleni grmovi i niske trajnice koje vole kisela tla. Kada im osiguramo odgovarajuće mjesto i uvjete, one će nas nagraditi bojom i cvjetovima upravo u vrijeme kada ih najviše trebamo.“
Skimija – vodeća među biljkama koje cvatu zimi
Među najpopularnijim biljkama koje cvatu zimi posebno se ističe skimija. Riječ je o zimzelenom grmu koji se odlikuje dugotrajnim pupovima i cvatnjom koja traje gotovo cijelu zimu. Pupovi često nalikuju cvjetovima i zadržavaju se mjesecima, čineći biljku izrazito dekorativnom.
Skimmije dolaze u tamnocrvenim, bordo, bijelim i svijetloružičastim nijansama, ovisno o kultivaru. Sorte poput ‘Rubella’, ‘White Glow’ ili ‘Marlot’ često se biraju upravo zbog intenzivnih boja koje dolaze do izražaja kada je ostatak vrta miran. Posebnu vrijednost imaju i skimije s ukrasnim bobicama koje se zadržavaju tijekom cijele zime.
Najbolje uspijevaju u sjenovitim ili polusjenovitim dijelovima vrta te u kombinaciji s drugim biljkama koje preferiraju kisela tla.
Erica carnea – trajnica s dugom zimskom cvatnjom
Erica carnea, ili Crnjuša jedna je od najzahvalnijih zimskih cvatućih trajnica. Cvatnja može započeti već u jesen, nastaviti se tijekom zime i završiti u ranom proljeću, čime vrt dobiva kontinuitet boje kroz više godišnjih doba.
Ova biljka izuzetno je otporna i uspijeva na polusjenovitim, ali i sunčanim položajima, pod uvjetom da je tlo dobro drenirano. Najčešće cvate u ružičastim nijansama, no ovisno o sorti, cvjetovi mogu biti i bijeli ili crveni. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova i lagano oblikovanje kako bi biljka zadržala uredan i kompaktan izgled.
Mahonia ‘Winter Sun’ – žuti naglasak u zimskom vrtu
Među najupečatljivijim biljkama koje cvatu zimi svakako je Mahonia media ‘Winter Sun’. Mahonija cvate od kraja studenog pa sve do ožujka, a njezini dugi žuti cvatovi u klasovima unose snažan kontrast u zimski vrt.
Osim cvjetova, mahoniju krasi i kožasto, sjajno, nazubljeno lišće koje se često koristi u rezanim aranžmanima. Iako izgleda raskošno, riječ je o biljci koja ne zahtijeva posebnu njegu. Otporna je na niske temperature i prilagodljiva različitim tlima, no najbolje uspijeva na humusnom, neutralnom i dobro dreniranom tlu na kojem se ne zadržava voda.
Vrt koji cvate i kada priroda miruje
Pažljivim odabirom biljaka koje cvatu zimi, vrt ne mora izgubiti svoju ljepotu u hladnim mjesecima. Skimmije, erike i mahonije dokazuju da zima može biti razdoblje tihe, ali izrazite vrtne estetike. Uz minimalnu njegu i promišljen plan sadnje, vrt može ostati pun boja, strukture i života – čak i onda kada se čini da priroda miruje.
