Vrt
10 najvećih vrtnih mitova: Otkrivamo što se krije iza njih
Postoje brojni mitovi o njezi vrta i travnjaka. Otkrivamo što se krije iza njih.

1. Nove travnjake ne treba gnojiti
Raširen je mit o negnojenju svježe posijanog travnjaka u prvoj godini. Na taj način se biljke u početku mogu dobro ukorijeniti i ne razmaze se previše hranjivim tvarima. Međutim, praksa pokazuje vrlo različite rezultate: tijekom sezone sjetve, mlade biljke travnjaka su posebno ugrožene jer je travnjak još uvijek neravan i korov ima dovoljno prostora za klijanje. Stoga se pobrinite da novi travnjak bude gust što je prije moguće. Za to je vrlo važna dobra opskrba hranjivim tvarima. Najbolje je posipati brzodjelujuće početno gnojivo odmah nakon sjetve, a zatim gnojiti svakih četiri do šest tjedana normalnim gnojivom za travnjak kako biste dobili zdrav i gust travnjak.
2. Travnjak morate vapniti svake godine kako mahovina ne bi imala šanse
Vapno pomaže neutralizirati kiselost u tlu. Međutim, kiselo tlo nije jedini razlog za razvoj mahovine. Ostali razlozi su da travnjak nema dovoljno sunca, da je tlo pregusto, da je pokošeno preduboko ili da je pogrešno pognojeno. I naravno, vapnjenje tu ne može ništa. Najbolja metoda protiv mahovine na travnjaku je rahljenje i prozračivanje, barem jednom godišnje. S prozračivačem i njegovim različitim valjcima, oboje je brzo i jednostavno. Ako sumnjate da je vaš travnjak kisel, najbolje je napraviti test tla. Vapnenje ima smisla kod pH vrijednosti manje od 5.

3. Što je travnjak dublje pokošen, imam manje posla
Nažalost, to je pogrešno, jer preduboko košenje oštećuje travnjak. Kao rezultat toga, korijenje trave je izloženo, meta je za bolesti i, posebno ljeti, može biti toliko isušeno na suncu da travnjak posmeđi i umre. Preporučamo “pravilo trećine” kada kosite travnjak: ono kaže da se travnjak skraćuje samo za jednu trećinu, ostaju dvije trećine. Dakle, ako je travnjak visok 6 cm, odrezat ćete samo 2 cm, a ostat će 4 cm.

4. Manje gnojidbe znači i manje košnje
Ako se travnjak redovito gnoji, to dovodi do bržeg rasta. To ujedno znači: kosite češće! Pa trebamo li smanjiti gnojidbu? Ni to nije rješenje. Jer ako se zanemari redovita gnojidba, to dovodi do nedostatka hranjivih tvari. Nakon određenog vremena travnjak postaje mrljast, zarasta i izgleda zapušteno. Međutim, obnavljanje travnjaka zahtijeva više truda od redovite košnje.Ako ne želite sami kositi, najbolje je nabaviti Robolinho® robotsku kosilicu. On se potpuno automatski brine za redovitu košnju.

5. Malčiranje zamjenjuje gnojidbu
Malčiranje je savršena dopuna gnojidbi. Travnjaku vraća prirodne hranjive tvari i štiti ga od isušivanja. Prilikom košnje, pokošene vlati trave se vrte u kućištu kosilice, posebnom oštricom se fino usitnjavaju i otpuhuju natrag u travnjak kao prirodno gnojivo.
Za to su prikladne kosilice s funkcijom 3inONE ili 4inONE ili posebne kosilice za malčiranje. Najjednostavnije je s Robolinho® robotskom kosilicom. Potpuno automatski kosi travnjak i istovremeno vrlo fino sjecka pokošenu travu zahvaljujući svom jedinstvenom sustavu noževa za malčiranje. Sitna pokošena trava ostaje na travnjaku i djeluje poput prirodnog gnojiva. Mali savjet: malč košnja najbolje funkcionira na niskoj travi.

6. Savršen travnjak kroz prozračivanje
Kod prozračivanja travnjak se rahli valjkom za prozračivanje. To poboljšava rast travnjaka jer može bolje apsorbirati kisik, hranjive tvari i vlagu. Travnjak možete prozračiti nekoliko puta godišnje jer je to poput osvježavanja travnjaka. Međutim, to nije dovoljno za njegovan i bujan travnjak. Stoga ne zaboravite redovito kositi i, osobito ljeti, zalijevati travnjak.

7. Bolje je ne zalijevati travnjak usred dana
Ovo vjerojatno znate iz iskustva: ako biljke s velikim lišćem zalijevate na podnevnom suncu, zaostale kapi vode mogu uzrokovati lokalne opekline na lišću. Međutim, to nije slučaj s travnjacima. Vlati trave su vrlo uske i stoje okomito na sunce, tako da sunčeve zrake nemaju veliku površinu za napad.
Međutim, voda za navodnjavanje vrlo brzo ispari na ljetnim podnevnim vrućinama, pa je potrebno više vode. Stoga preporučujemo zalijevanje travnjaka ujutro ili predvečer. U idealnom slučaju, za to koristite kišnicu i ispumpajte je iz bunara, spremnika za kišnicu ili cisterne vrtnom pumpom.

8. Zelene reznice i vrtni otpad moraju se zbrinjavati uz velike troškove
Svaki lijepo uređeni vrt također treba ostati u formi. Stoga biste trebali redovito podrezivati živice, grmlje i drveće. Ali što učiniti sa svim isječcima? Rješenje je vrlo jednostavno: usitnite grane, grančice i zelenilo pomoću sjeckalice i upotrijebite nasjeckani materijal i malč u vrtu kao pokrivač za gredice protiv korova: kao sklonište za male životinje poput ježeva ili kao dno ili drugi donji sloj na kompostu.
9. Zadnja košnja travnjaka je u listopadu
Stav da je zadnja košnja uvijek u listopadu samo je djelomično točan, budući da se rast travnjaka ne temelji na kalendarskom mjesecu, već na vremenu. Gotovo je tek kada travnjak prestane rasti i/ili kada temperature trajno ne dosegnu više od 5-10 stupnjeva. Tada je vrijeme da kosilicu ili robotsku kosilicu pripremite za zimu.
10. Na travnjaku može ostati malo jesenjeg otpalog lišća
Obavezno uklonite jesenje lišće s travnjaka. Postoje različiti razlozi za to: travnjak ne spava zimski san, on nastavlja rasti i zimi kada temperature to dopuštaju. Ispod sloja lišća ne dobiva dovoljno svjetla i kisika. Rezultat su žute mrlje na travnjaku. Osim toga, može doći čak i do truljenja ako vlaga ne može izaći. To također oštećuje travnjak. Najlakši način za uklanjanje lišća s travnjaka je puhač za lišće ili usisivač za lišće.
Malo lišća u vrtu, npr. ispod grmlja, može poslužiti kao zimovalište za ježeve.

Opločnici i ograde
Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac
Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.
Kako postaviti opločnike za vrtne staze
Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.
Za kvalitetnu ugradnju važno je:
- Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
- Ugraditi rubnjake
- Osigurati pravilan nagib radi drenaže
Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost
Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:
1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama
2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama
3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama
4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama
5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde
Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode
Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.
Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.
Uradi sam projekti
Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju
Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.
Ranoproljetne povrtnice
Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.
Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju
Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat
Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.
Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m2 i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.
Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.
Špinat

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta
