Povežimo se

Vrt

Uspješan spoj umjetnosti i hortikulture za savršen izgled vrta

Jedinstven pristup uređenja vrtova koji se ne prakticira nigdje drugdje na svijetu

Dizajnerica vrtova Petra Novak ima dvije velike ljubavi – umjetnost i hortikulturu, a odlaskom na Oxfordov studij dizajna vrtova, uspješno je spojila te dvije ljubavi. Vodeći se načelima dizajna prema Johnu Brooksu, Petra za svoje vrtove uvijek bira one biljke koje će im dati umjetničku vrijednost.

Radi se o jedinstvenom pristupu uređenja vrtova koji se ne prakticira nigdje drugdje na svijetu, pa tako niti jedna druga škola, ni jedan drugi college ne proučava tu praksu.

“Ovaj pristup omogućava tj. otkriva kako integrirati objekt s vrtom ali i vrt sa širom cjelinom, znači sa zajednicom ili širim krajolikom… Pokazalo se da na takve prostore naša podsvijest najbolje reagira, najopuštenije se osjećamo u takvim prostorima jer nam daje osjećaj zajedništva. Svi mi jako volimo taj osjećaj pripadnosti šire cjeline i ti prostori u nama bude najpozitivnije emocije.”, pojasnila je dizajnerica.

Ono što dobar dizajn vrta donosi su i smanjeni troškovi održavanja ali i utrošenog vremena u održavanje tog prostora, a pritom se neće umanjiti njegova kvaliteta. To se može postići planiranjem funkcionalnih oblika.

“Sve kreće od baznog plana, što bi značilo da kad stavimo određeni element u prostor on zauzima takozvani pozitiv, a pritom moramo cijelo vrijeme paziti što se događa s negativom. Često ljudi svašta postave u vrt i onda se dogodi situacija da nam je jako teško u njemu koristiti kosilicu jer nemamo kuda proći, tako si na samom početku stvaranja napravimo problem u održavanju prostora.”, navodi Novak te dodaje kako se prilikom dizajniranja vrta jako pazi na spomenuti negativ u prostoru, sklad, ljepotu i olakšano kretanje. Sve bi trebalo biti na svom mjestu i pratiti svoju funkciju.

Svjetlost u vrtu je važan dio dobrog dizajna

Iduća bitna stavka u dizajnu vrta je svjetlost koja mu daje čaroliju, a svi najljepši svjetski vrtovi savršen su primjer kako bi se svjetlost trebala integrirati u dizajn.

Talijanski vrtovi, poznati u svijetu, su najzanimljiviji upravo zbog igre svjetlosti, svjetla i sjene. U njima je svjetlost vrlo jaka i upravo taj Bosce gro uključuje male šumarke i špiljice koje su oni radili naspram otvorenih površina gdje je svjetlost jaka. A kako se ta svjetlost probija u te zamračene dijelove stvara se čarolija talijanskih vrtova”, pojašnjava te otkriva kako upravo u zagrebačkom parku Maksimir možete uživati u primjeru prekrasnog Engleskog vrta, gdje je krajobraz rađen po tom principu. Najljepši je, kaže dizajnerica kada se nakon kiše jave sunce i izmaglica, pa možemo vidjeti svu čaroliju engleskog dizajna vrta, stvaranog upravo za takvo vrijeme kada se se otkrivaju sve vizure i djeluju čarobno u takvom ambijentu.

Odabir biljaka od iznimne važnosti

“Biljke se uvijek sade u takozvani zatvoreni sklop, što znači da moramo znati koliki će ta biljka prostora zauzeti, a sadimo na taj način da one zatvore prostor, da nema gole zemlje i da se smanji potreba za plijevljenjem. Također, biljke se mogu prilagoditi specifičnim potrebama ljudi, vrt uvijek mora imati taj neki osobni karakter. Ako ste od onih koji uživaju u radovima u vrtu, možete se poigrati s odabirom biljaka”, dodaje Novak te ističe kako dizajn vrta potiče bioraznolikost, ekološku obnovu staništa koja su sve ugroženija, a privući će i ptice u čijem pjevu svi volimo uživati.

Bilje koje su za njih autohtone ne će privući ptice, osobno uvijek kad ih biram i slažem nekakvu shemu sadnje, odabirem biljke koje će privlačiti dobrodošle kukce i ptice. Voda je još jedan element koji ih privlači”, pojasnila je te zaključila kako vrt treba biti na usluzi ljudima koji u njemu borave, buditi mir i sreću i to je razlog zašto dizajn ovisi o osobnosti i preferencijama i o mogućnostima održavanja.

Vrt

Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura

U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

topiary park

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.

Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?

Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.

Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

topiary park u varaždinu

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar

Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.

“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.

Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“

Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“

Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?

Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.

Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.

Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

topiary park

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora

Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“

Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Nastavite čitati

Vrt

Rujan je najbolje vrijeme za sadnju jorgovana

Donosimo kako ga i gdje saditi

sadnja jorgovana

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.

Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.

Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu

Podrijetlo i povijest jorgovana

Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.

Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.

Simbolika jorgovana

Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.

Kada jorgovan cvate?

Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

sadnja jorgovana

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?

Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.

Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?

Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:

  1. Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
  2. Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
  3. Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
  4. Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.

Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?

Za bogato cvjetanje jorgovan traži:

  • sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
  • propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
  • zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka

Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice