Vrt
Uspješan spoj umjetnosti i hortikulture za savršen izgled vrta
Jedinstven pristup uređenja vrtova koji se ne prakticira nigdje drugdje na svijetu
Dizajnerica vrtova Petra Novak ima dvije velike ljubavi – umjetnost i hortikulturu, a odlaskom na Oxfordov studij dizajna vrtova, uspješno je spojila te dvije ljubavi. Vodeći se načelima dizajna prema Johnu Brooksu, Petra za svoje vrtove uvijek bira one biljke koje će im dati umjetničku vrijednost.
Radi se o jedinstvenom pristupu uređenja vrtova koji se ne prakticira nigdje drugdje na svijetu, pa tako niti jedna druga škola, ni jedan drugi college ne proučava tu praksu.
“Ovaj pristup omogućava tj. otkriva kako integrirati objekt s vrtom ali i vrt sa širom cjelinom, znači sa zajednicom ili širim krajolikom… Pokazalo se da na takve prostore naša podsvijest najbolje reagira, najopuštenije se osjećamo u takvim prostorima jer nam daje osjećaj zajedništva. Svi mi jako volimo taj osjećaj pripadnosti šire cjeline i ti prostori u nama bude najpozitivnije emocije.”, pojasnila je dizajnerica.
Ono što dobar dizajn vrta donosi su i smanjeni troškovi održavanja ali i utrošenog vremena u održavanje tog prostora, a pritom se neće umanjiti njegova kvaliteta. To se može postići planiranjem funkcionalnih oblika.
“Sve kreće od baznog plana, što bi značilo da kad stavimo određeni element u prostor on zauzima takozvani pozitiv, a pritom moramo cijelo vrijeme paziti što se događa s negativom. Često ljudi svašta postave u vrt i onda se dogodi situacija da nam je jako teško u njemu koristiti kosilicu jer nemamo kuda proći, tako si na samom početku stvaranja napravimo problem u održavanju prostora.”, navodi Novak te dodaje kako se prilikom dizajniranja vrta jako pazi na spomenuti negativ u prostoru, sklad, ljepotu i olakšano kretanje. Sve bi trebalo biti na svom mjestu i pratiti svoju funkciju.
Svjetlost u vrtu je važan dio dobrog dizajna
Iduća bitna stavka u dizajnu vrta je svjetlost koja mu daje čaroliju, a svi najljepši svjetski vrtovi savršen su primjer kako bi se svjetlost trebala integrirati u dizajn.
“Talijanski vrtovi, poznati u svijetu, su najzanimljiviji upravo zbog igre svjetlosti, svjetla i sjene. U njima je svjetlost vrlo jaka i upravo taj Bosce gro uključuje male šumarke i špiljice koje su oni radili naspram otvorenih površina gdje je svjetlost jaka. A kako se ta svjetlost probija u te zamračene dijelove stvara se čarolija talijanskih vrtova”, pojašnjava te otkriva kako upravo u zagrebačkom parku Maksimir možete uživati u primjeru prekrasnog Engleskog vrta, gdje je krajobraz rađen po tom principu. Najljepši je, kaže dizajnerica kada se nakon kiše jave sunce i izmaglica, pa možemo vidjeti svu čaroliju engleskog dizajna vrta, stvaranog upravo za takvo vrijeme kada se se otkrivaju sve vizure i djeluju čarobno u takvom ambijentu.
Odabir biljaka od iznimne važnosti
“Biljke se uvijek sade u takozvani zatvoreni sklop, što znači da moramo znati koliki će ta biljka prostora zauzeti, a sadimo na taj način da one zatvore prostor, da nema gole zemlje i da se smanji potreba za plijevljenjem. Također, biljke se mogu prilagoditi specifičnim potrebama ljudi, vrt uvijek mora imati taj neki osobni karakter. Ako ste od onih koji uživaju u radovima u vrtu, možete se poigrati s odabirom biljaka”, dodaje Novak te ističe kako dizajn vrta potiče bioraznolikost, ekološku obnovu staništa koja su sve ugroženija, a privući će i ptice u čijem pjevu svi volimo uživati.
“Bilje koje su za njih autohtone ne će privući ptice, osobno uvijek kad ih biram i slažem nekakvu shemu sadnje, odabirem biljke koje će privlačiti dobrodošle kukce i ptice. Voda je još jedan element koji ih privlači”, pojasnila je te zaključila kako vrt treba biti na usluzi ljudima koji u njemu borave, buditi mir i sreću i to je razlog zašto dizajn ovisi o osobnosti i preferencijama i o mogućnostima održavanja.
Vrt
Jardin Majorelle – mali raj usred Marakeša
Ukoliko vas put odvede do Marakeša, svakako posijetite Jardin Majorelle, šetnja ovim vrtom skriven u srcu živopisnog grada iskustvo je koje ćete dugo pamtit.
Jardin Majorelle jedno je od najpoznatijih i najposjećenijih mjesta u Maroku — prava oaza mira i boja smještena usred vreve Marrakeša. Ovaj jedinstveni vrt čarobno povezuje umjetnost, botaniku i povijest, ostavljajući snažan dojam na svakog posjetitelja.
Planiranje vrta: Vrste vrtova, raspored biljaka i inspiracije za vaš vrt
Povijest i značaj
Jardin Majorelle stvorio je francuski umjetnik Jacques Majorelle (1886.–1962.), sin poznatog secesijskog majstora Louisa Majorellea. U Maroko je stigao oko 1917. godine radi oporavka od teške bolesti, a Marakeš ga je brzo osvojio svojom svjetlošću, bojama i živahnim uličnim životom. Nakon putovanja po Sjevernoj Africi i Mediteranu, odlučio se trajno nastaniti u tom gradu.
Majorelle je stekao ugled kao orijentalistički slikar, a posebno je ostao zapamćen po intenzivnoj nijansi kobaltno plave boje, danas poznatoj kao Majorelle plava (bleu Majorelle). Inspirirana lokalnom arhitekturom i tradicionalnom odjećom, ta je boja postala zaštitni znak vrta i njegovih građevina.
Godine 1923. kupio je zemljište na rubu palmine oaze u Marakešu i ondje izgradio kuću, a 1931. angažirao je arhitekta Paula Sinoira za projektiranje moderne vile. Tijekom narednih desetljeća postupno je širio imanje i oblikovao vrt koji je postao njegovo životno djelo. Zbog visokih troškova održavanja vrt je 1947. otvorio za javnost.
Nakon Majorelleove smrti i godina zapuštenosti, vrt su 1980-ih spasili Yves Saint Laurent i Pierre Bergé, koji su ga temeljito obnovili. Od tada Jardin Majorelle ponovno živi kao jedna od najvažnijih kulturnih i botaničkih znamenitosti Marakeša.
Botanički i arhitektonski dragulj
Jardin Majorelle prostire se na oko 9.000 m² i predstavlja labirint staza, vodenih površina i egzotičnih biljaka. U vrtu se mogu vidjeti kaktusi, palme, bambusi i brojna druga botanička bogatstva. Arhitektura vrta i Majorellova ateljea pokazuje utjecaje modernizma i Art Deco estetike, u kombinaciji s marokanskim elementima. Ono što Jardin Majorelle čini posebnim jest sklad između prirode i dizajna. U vrtu se nalazi više od 300 biljnih vrsta iz cijelog svijeta: kaktusi, palme, bambusi, bugenvilije i egzotično cvijeće stvaraju bogat i raznolik pejzaž. Voda, u obliku fontana i malih bazena, dodatno naglašava osjećaj svježine i smirenosti.
Snažni kontrasti boja – plava, žuta, zelena i terakota – pažljivo su uravnoteženi i vrtu daju gotovo slikarsku kompoziciju, što nije iznenađujuće s obzirom na Majorelleovu profesiju.
Japanski vrt u hrvatskom dvorištu: Dizajn Petre Novak
Kulturni značaj
Unutar kompleksa nalazi se i Berberski muzej, posvećen kulturi i tradiciji autohtonih naroda Maroka. Muzej pruža dublji uvid u povijest, nošnje, nakit i svakodnevni život Berbera, čime posjet vrtu dobiva dodatnu kulturnu dimenziju.
Jardin Majorelle bio je i važno mjesto inspiracije za Yvesa Saint Laurenta, koji je često isticao kako mu je Maroko, a posebno ovaj vrt, pomogao da u svom radu ponovno otkrije boje.
5 tropskih biljaka koje će pretvorit svaki prostor u zelenu oazu
Zašto posjetiti Jardin Majorelle
Posjet Jardin Majorelleu nije samo šetnja kroz lijepo uređen vrt – to je iskustvo koje budi osjetila. Mirisi biljaka, zvuk vode i vizualni sklad pružaju rijetku priliku za opuštanje u srcu živahnog grada. Bilo da ste ljubitelj prirode, umjetnosti ili jednostavno tražite predah od gradske gužve, ovaj vrt opravdava reputaciju malog raja usred Marakeša.
Jardin Majorelle podsjetnik je koliko pažljivo oblikovan prostor može imati snažan emocionalni učinak – i zašto neka mjesta ostaju u sjećanju dugo nakon što ih napustimo.
Bilje
Erica carnea, proljetna crnjuša – cvijet koji prkosi zimi
Erica carnea L., poznata i kao proljetna crnjuša, zimocvijet ili winter heath, zimzeleni je ukrasni grm iz porodice vrijesova (Ericaceae) koji prkosi tišini zime. Dok priroda još miruje pod hladnim nebom, ova skromna, ali izdržljiva biljka otvara svoje nježne zvonolike cvjetove i unosi prve tonove boje u ogoljeli krajolik. Cvatući od kasne zime do ranog proljeća, često i ispod snježnog pokrivača, proljetna crnjuša postaje simbol buđenja i nade. Njezina ljepota nije samo u cvijetu, već i u poruci – da život u prirodi nikada u potpunosti ne prestaje, čak ni u najhladnijim danima godine. Osim estetske vrijednosti, ova vrsta ima i ekološki značaj jer predstavlja jedan od rijetkih izvora nektara za rane oprašivače u hladnijem dijelu godine.
Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta
Podrijetlo i stanište
Ova vrsta potječe iz planinskih i brdskih područja središnje, istočne i južne Europe, uključujući Alpe, Apenine, Karpate i Balkanski poluotok. Raste prirodno na travnjacima, rubovima šuma i stjenovitim padinama, od nizina pa do oko 2000 m nadmorske visine.
U prirodi proljetnu crnjušu često nalazimo u šumskim rubovima i svjetlijim šumskim svodovima, gdje uspijeva na različitim tlima — od pjeskovitih i glinenih do vapnenastih i neutralno do blago kiselih. Otporna je na niske temperature i može cvjetati čak i dok je tlo još pokriveno snijegom.
Mahonia media – zimska zvijezda u vašem vrtu
Izgled biljke
Erica carnea je nisko rastući, zimzeleni grm koji se širi po tlu. Tipično doseže visinu 10–50 cm, ponekad do 60 cm, a grane mogu biti polegnute ili malo uzdižuće. Listovi su sitni i igličasti, skupljeni po 3–4 u pršljenu, tamnozeleni i sjajni, što biljci daje gustu zimzelen izgled tijekom cijele godine. Cvjetovi su karakteristični — viseći, zvonasti, obično roze, crvenkasti, rijetko bijeli, skupljeni u male grozdaste cvatove duž izboja. Cvatu vrlo rano, često već od veljače do travnja, zato je biljka posebno cijenjena u vrtlarstvu za razdoblje kada malo što drugo cvjeta. Plod je mala kapsula koja sadrži sitne sjemenke, a cvjetovi su dvospolni i privlače oprašivače poput pčela kada je vrijeme dovoljno toplo.
Sadnja i njega u vrtu
Erica carnea je relativno nezahtjevna za uzgoj, ali dobro prosperira ako joj se osiguraju odgovarajući uvjeti. Voli dobro drenirano, neutralo do slabo kiselo tlo, koje ne treba biti prebogato hranjivim tvarima. Podnosi i blago alkalna tla i preferira sunčane do polusjenovite položaje. Biljka je prilično prilagodljiva te uspijeva na različitim položajima u vrtu.
Sadnja
adnja se obično obavlja u jesen (rujan–studeni), uz razmak oko 20–30 cm između biljaka ako se sade grupe. Prilikom sadnje dobro je tlo lagano razrahliti i osigurati drenažu kako sadnica ne bi stajala u vodi.
Zalijevanje
Tijekom sušnih razdoblja treba redovito zalijevanje, osobito za vrijeme uspostave nakon sadnje. Biljka ne podnosi stajaću vodu i može trpjeti ako je tlo previše vlažno.
Rezidba
Blaga rezidba nakon cvatnje potiče bujniji rast i bolje formiranje novih izboja. Ne preporučuje se drastično rezanje starog, drvenastog dijela biljke.
Razmnožavanje
Razmnožava se ljetnim reznicama ili sjemenjem, a reznice najbolje ukorijenjuju u vlažnom supstratu.
Uloga u vrtu i korisnost
Proljetna crnjuša se često koristi kao ukrasna pokrivačica tla ili rubna sadnja u gredicama i kamenjarima. Zbog ranog cvjetanja, oplemenjuje vrt u kasnu zimu i rano proljeće kada većina biljaka još miruje. Također je medonosna: pčele sakupljaju nektar i pelud s njenih cvjetova kad su drugi izvori hrane ograničeni, čime pridonosi podršci ranog oprašivanja.
Erica carnea je lijepa, otporna i korisna vrtna biljka koja svojim ranom cvatnjom donosi boju i život u vrt u vrijeme kada je većina drugih biljaka još u mirovanju. Zahvaljujući jednostavnosti uzgoja i širokom spektru kultivara, idealna je za vrtne gredice, kamenjare ili balkonske posude — posebice ako želite zimzelen i cvjetajući vrt tijekom hladnih mjeseci.
Ove je biljke potrebno orezati zimi kako bi uživali u njihovoj ljepoti u proljeće
