Vrt
Urbana poljoprivreda u gradskim vrtovima sve popularnija – evo što se u njima najčešće uzgaja
Posljednjih nekoliko godina sve je više gradskih vrtova koji su namijenjeni za urbanu poljoprivredu
Urbana poljoprivreda događa se u svim gradovima diljem svijeta. Vrlo često se nalazi na krovovima zgrada, a kod nas su najzastupljeniji gradski vrtovi. Provjerili smo što se u njima najčešće uzgaja.
Marko Kos, pročelnik za poljoprivredu i ruralni razvoj grada Velike Gorice kaže kako se urbana poljoprivreda može definirati kao poljoprivredna proizvodnja u području grada, na gradskim površinama.
Već desetak godina i stanovnici Velike Gorice imaju svoje gradske vrtove koji su se vrlo dobro integrirali te svake godine raste potražnja za gradskim vrtovima, a na području grada trenutno su tri vrta, ali bi se uskoro mogao otvoriti i četvrti gradski vrt.

Neiskorištene gradske parcele čije je održavanje nekad predstavljalo izazov, sada su pretvorene u obradivo zemljište.
“Gradski vrt je oblik uzgoja povrća na otvorenom koji se dodjeljuje građanima koji su zainteresirani za njihovo korištenje. Najčešći su urbani vrtovi na krovovima zgrada, vertikalni, na balkonima, ali kod nas su najzastupljeniji gradski vrtovi u ovom obliku na kojem se nalazimo. Osnuju se na gradskim parcelama, na slobodnim gradskim parcelama koje su prije nego što su postale gradski vrt bile teret gradu za održavanje. Nisu bile iskorištene na ovaj način kao sada.”, pojasnio je Marko Kos.
Gradski vrtovi ispunjavaju nekoliko ciljeva
Prije svega uzgoj hrane kao potpora kućnom budžetu, poticanje fizičke aktivnosti, boravak u prirodi i mjesto za odmor i druženje.


Grad Velika Gorica kroz projekte Gradske vrtove osnovala je tri gradska vrta na tri različite lokacije u površini od 12 000 kvadrata te se tim putem omogućuje 150 korisnika gradskih vrtova.
“Površine gradskih vrtova su minimalno 50 kvadrata te naši korisnici u njima uzgajaju povrtne kulture, od salate, rajčice, paprike, luka te uz to uzgajaju i cvijeće, začinsko bilje, ali uglavnom jednogodišnje povrtne kulture.”, dodaje sugovornik.
Gradski vrtovi doprinose sadržaju i kvaliteti života u gradovima te promoviraju tradicionalne načine uzgoja hrane.

“Urbana poljoprivreda je vrlo važna za naše građane koji nemaju mogućnost uzgoja povrća na svojim vrtovima jer ne posjeduju zemljište, ovako im je omogućeno da kroz gradske vrtove zasiju i uzgoje svoje poljoprivredne proizvode. Prednosti gradskih vrtova su te što građani mogu uzgajati svoju ekološku hranu, smanjuju kućni budžet te provode slobodno vrijeme u gradskim vrtovima i žive zdrav način života.

To je velika prednost jer svaki korisnik sam sije, sam uzgaja, a vjerujemo da tako uzgajaju ekološku hranu, za koju se ne može reći da je tretirana previše pesticidima. Uglavnom, oni su odgovorni za svoju hranu koju proizvedu.”, zaključio je Kos.
Urbana poljoprivreda pokretač je pozitivnih promjena na više razina — od uzgoja svježe hrane do smanjenja troškova života i promicanja zdravih navika. Sve popularniji zeleni prostori pružaju miran kutak za opuštanje i stvaraju ekološki osviještenu zajednicu unutar najdinamičnijih sredina.
Balkoni i terase
Balkon kao produžetak dnevnog boravka – i ljeti i zimi

Pretvoriti svega deset kvadrata u balkon kao produžetak dnevnog boravka možda zvuči kao izazov, ali za krajobraznu arhitekticu Željku Kolak, to je svakodnevna praksa – i strast. U njezinim rukama mali prostori dobivaju novu funkciju, estetiku i dozu prirodne topline, a rezultat su balkoni koji se koriste s jednakim užitkom kao i interijeri, bez obzira na godišnje doba.
Iskoristite lijepo vrijeme za uređenje balkona i terasa!

Jasna vizija i precizan projekt
Cilj projekta bio je jasan – pretvoriti skroman balkon u funkcionalan i estetski nastavak dnevnog boravka. Sve je započelo preciznim projektiranjem, koje je uključivalo točna mjerenja i pažljivo osmišljene detalje.
„Najbitnije je znati točno s koliko prostora raspolažemo – zato sve crtam u mjerilu“, objašnjava Kolak, dodajući da su male površine najosjetljivije na pogreške i improvizaciju.
Garsonijere i mali stanovi do 35 kvadrata
Jedan dan za izvedbu, uz dobru pripremu
Sama izvedba trajala je svega jedan dan, ali uključivala je temeljitu logistiku: dostavu svih elemenata, sadnju i montažu. Najzahtjevniji zadatak bio je postavljanje konstrukcije za penjačicu – zvjezdasti jasmin koji će tijekom cijele godine dodavati zelenu vertikalu prostoru. Odabran je i konop otporan na rezanje i vremenske uvjete, upravo zato što se koristi u dugotrajnoj vanjskoj upotrebi.


Biljke koje donose dinamiku – kroz sva godišnja doba
Biljni izbor usklađen je s mikroklimom balkona i estetskim željama klijentice. Iako istočna orijentacija nije idealna za maslinu, količina sunca bila je dovoljna da se posadi njezino željeno stabalce. Uz to, odabrano je i bilje koje osigurava zeleni okvir prostora čak i zimi, kada većina biljaka gubi lišće.
„Zimi pogled ostaje, ali lišće nestaje – zato sam pazila da uvijek ostane nešto zeleno,“ napominje Kolak.
Tegle različitih veličina i boja unose dinamiku, a njihov je raspored usklađen s interijerom. Na vrhu svake posude nalazi se vulkanski kamen koji zadržava vlagu, štiti tlo od isušivanja i sprječava rasipanje zemlje zbog vjetra.


Namještaj koji odgovara prostoru – i funkcionalno i estetski
Na svega deset kvadrata, s čak tri izlaza na balkon, odabir namještaja morao je zadovoljiti više uvjeta: udobnost, pomičnost i stilsku uklopljenost. Klijentica je imala jasnu viziju, ali prostor je tražio prilagodbu.
„Odabrali smo komade koji su dovoljno prostrani za opuštanje, ali i lagani za pomicanje. Dizajnerski zanimljivi, a praktični,“ kaže Kolak.


Održavanje prilagođeno stvarnom životu
Iako je balkon kao produžetak dnevnog boravka zamišljen za cjelogodišnje korištenje, zahtijeva i realan pristup održavanju. Biljke u teglama imaju ograničen rast i vijek, ali uz dobar odabir i pažnju – mogu uspijevati godinama.
„Ne možemo očekivati da biljke u tegli traju 30 godina. Biramo one koje podnose posudu i stvaramo uvjete što sličnije prirodnima,“ objašnjava Kolak.
Stabala koja možete uzgojiti u posudama: Dodajte boju i visinu vašim terasama i dvorištima
Redovito promatranje, provjeravanje suhoće tla i prilagodba rutine zalijevanja ključ su uspjeha. „Najvažnije je naučiti čitati biljke“, dodaje.
Balkon kao produžetak dnevnog boravka, zašto?
Željka Kolak više od deset godina uređuje balkone i terase – iz uvjerenja i potrebe.
„U urbanim sredinama više je balkona nego vrtova. Zato upravo balkoni postaju mjesta gdje unosimo prirodu u svakodnevni život“, zaključuje.
Pretvoriti svega deset kvadrata balkona u nastavak dnevnog boravka možda zvuči kao izazov, ali za krajobraznu arhitekticu Željku Kolak, to je svakodnevna praksa – i strast. U njezinim rukama mali prostori dobivaju novu funkciju, estetiku i dozu prirodne topline, a rezultat su balkoni koji se koriste s jednakim užitkom kao i interijeri.
Vrt
10 najvažnijih savjeta za pravilno zalijevanje biljaka
Dobre prakse zalijevanja rezultirat će zdravim biljkama, bilo u zatvorenom ili na otvorenom

Bez obzira na vaše vrtlarsko iskustvo, vjerojatno već znate da svim biljkama treba voda kako bi dosegle svoj puni potencijal—uostalom, to osnovno znanje potječe iz uvodnih satova prirode u osnovnoj školi. No, ono što možda ne znate jest da pogrešne tehnike zalijevanja biljaka mogu dovesti biljke u opasnost od bolesti, pa čak ih i ubiti.
Bilo da želite uzgajati lijepe vanjske trajnice ili ste upravo kupili novu sobnu biljku, pridržavajte se ovih savjeta za zalijevanje biljaka unutra i vani i uživat ćete u zdravim, sretnim primjercima.
Balkon kao produžetak dnevnog boravka – i ljeti i zimi
Biljke u vrtu
1. Zalijevajte biljke ujutro
Najbolje doba dana za zalijevanje biljaka je ujutro.
Hladna tla omogućuju vodi najbolju šansu da dopre do korijena biljaka prije nego što ispari. Zalijevanje biljaka rano osigurat će im dovoljne zalihe vlage ispod tla kako bi izdržale vrućinu vrućeg ljetnog dana.
Najgore vrijeme za zalijevanje vrtnih biljaka? Noću. Ako zalijevate cvijeće i povrće nakon što sunce zađe, gljivice mogu preuzeti kontrolu.
2. Nemojte zalijevati prečesto ni premalo
Prije zalijevanja provjerite je li tlo vlažno, ali ne previše mokro. Osobito tijekom vrućeg vremena može biti primamljivo zalijevati tek toliko – i dovoljno često – da tlo ostane vlažno. Međutim, plitko površinsko zalijevanje vrta obeshrabruje razvoj dubokog korijenja. Umjesto toga, odaberite rjeđi raspored zalijevanja koji temeljito zasićuje tlo.
Većina biljaka preferira ravnomjerno vlažno tlo, ali idealna razina vlage ovisi o vrsti biljke i fazi rasta. Standardno pravilo je da cvijeću i povrću osigurate ekvivalent od 2.5 cm vode tjedno (i do dvostruko više tijekom vrhunca ljeta).
3. Zalijevajte biljke u razini tla
Usmjeravanje vode na bazu vaših biljaka omogućuje hidrataciju točno tamo gdje je potrebna: korijenima.
Razmislite o postavljanju cijevi za natapanje između biljaka u cvjetnom ili povrtnom vrtu kako biste polako i duboko natopili tlo i osigurali zdrav rast. Zalijevajte polako kako bi voda mogla prodrijeti u tlo oko biljaka i biti dostupna korijenima, umjesto da samo otječe.
4. Nemojte zaboraviti i na drveće
Novo zasađeno drveće i grmlje treba temeljito natapati vodom 2 ili 3 puta tjedno tijekom prvog mjeseca.
Nakon tog razdoblja, zalijevajte ih tjedno tijekom prve vegetacijske sezone. Ustaljeno drveće i grmlje (koje je staro najmanje 2 godine) treba zalijevati samo jednom svaka 2 tjedna tijekom vegetacijske sezone kada je kiša rijetka.
Stabala koja možete uzgojiti u posudama: Dodajte boju i visinu vašim terasama i dvorištima
5. Kontrolirajte razinu vlage
Vrtne biljke mogu patiti kada se tlo osuši. Biljke ne vole “mokre noge”, što znači da također trpe ako im korijeni sjede u vodi i ne dobivaju dovoljno kisika.
Na vruć dan s vjetrom, površina tla može izgledati suha, dok je tlo ispod možda još uvijek vlažno, stoga je bitno provesti brzi pregled kako biste osigurali da ne zalijevate previše. Držite pri ruci drveni štap i umetnite ga nekoliko centimetara u tlo vrta, zatim ga izvucite i provjerite. Vlažno tlo će se zalijepiti za štap, ali ako izađe čist, tlo je suho i vrijeme je za zalijevanje.

Zalijevanje sobnih biljaka
6. Koristite kanticu za zalijevanje sobnih biljaka
Pokušavati zalijevati listnatu sobnu biljku iz čaše ili vrča za piće često rezultira proljevanjem vode preko ruba i po stolu ili prozorskoj dasci. Za zalijevanje koristite kanticu s uskim izlivom koji može direktno zaliti biljku u razini tla, a da ne navlaži lišće. Dugačak izliv iz kante također sprječava proljevanje vode.
7. Nemojte stavljati sobne biljke u posude bez drenažnih rupa
Većina sobnih biljaka treba dobro drenirano tlo kako bi rasle i napredovale. Ako voda ne može otjecati kroz dno posude, korijeni mogu ostati u vodi i potencijalno trunuti. Provjerite dno svake posađene sobne biljke i presadite one u posude bez drenažnih rupa u odgovarajuće posude koje imaju rupe za drenažu.
8. Manje zalijevajte zimi, a više ljeti
Zimi su dani kraći, a sobne biljke manje dobivaju svjetlost kroz prozore. Kao rezultat toga, fotosinteza (proces u kojem biljka pretvara svjetlost u hranu) usporava, a biljka ulazi u fazu mirovanja tijekom koje joj je potrebno manje vode. Dolaskom proljeća, duži dani signaliziraju biljci da počne rasti, a u tom trenutku njezine potrebe za vodom rastu.
Prilagodite svoje navike zalijevanja biljaka sukladno tome kako ne biste uzrokovali stres ili žeđ.
9. Nemojte prekomjerno zalijevati biljke
Prekomjerno zalijevanje jedan je od glavnih uzroka neuspjeha sobnih biljaka. Početnici u uzgoju sobnih biljaka često imaju tendenciju prečesto zalijevati svoje biljke, misleći da je to upravo ono što im treba.
Prekomjerno zalijevanje povećava rizik od truljenja korijena i gljivičnih oboljenja. Ako primijetite povijene stabljike, uvenule listove, bijeli premaz (gljivice) ili mušice iz porodice Diptera ( kukac koji dobro uspijeva u stalno vlažnom tlu) u kući, velika je vjerojatnost da previše zalijevate biljke.
S druge strane, ako donji listovi na vašoj sobnoj biljci osuše i otpadnu, a rubovi listova na drugim dijelovima biljke postanu hrskavi i smeđi, vjerojatno joj nedostaje vode.
10. Koristite kapilarno zalijevanje dok ste na putu
Čak i najzdravije sobne biljke će patiti ako ih ne zalijevate tjedan ili dva dok obitelj ide na odmor. Izbjegavajte stavljanje biljaka u kadu ili sudoper napunjen s par centimetara vode jer bi mogli stradati od “mokrih nogu”.
Kapilarno zalijevanje je jednostavan način osiguravanja dovoljne količine vode biljci bez poplave:
- Stavite veliku staklenu posudu s vodom pored biljke.
- Izrežite komad pamučne vrpce ili traku apsorbirajuće tkanine dovoljno dugu da doseže od biljke do dna posude s vodom.
- Jedan kraj umetnite u vrh tla, a drugi u vodu u posudi. Vrpca djeluje kao kapilarna fitilj, polako prenoseći vodu biljci dok ste vi odsutni.
Moglo bi vas zanimati i : Kada je idealno vrijeme za zalijevanje cvijeća i koliko mu vode treba?