Povežimo se

Vrt

Urbana poljoprivreda u gradskim vrtovima sve popularnija – evo što se u njima najčešće uzgaja

Posljednjih nekoliko godina sve je više gradskih vrtova koji su namijenjeni za urbanu poljoprivredu

Urbana poljoprivreda događa se u svim gradovima diljem svijeta. Vrlo često se nalazi na krovovima zgrada, a kod nas su najzastupljeniji gradski vrtovi. Provjerili smo što se u njima najčešće uzgaja.

Marko Kos, pročelnik za poljoprivredu i ruralni razvoj grada Velike Gorice kaže kako se urbana poljoprivreda može definirati kao poljoprivredna proizvodnja u području grada, na gradskim površinama.

Već desetak godina i stanovnici Velike Gorice imaju svoje gradske vrtove koji su se vrlo dobro integrirali te svake godine raste potražnja za gradskim vrtovima, a na području grada trenutno su tri vrta, ali bi se uskoro mogao otvoriti i četvrti gradski vrt.

Neiskorištene gradske parcele čije je održavanje nekad predstavljalo izazov, sada su pretvorene u obradivo zemljište.

“Gradski vrt je oblik uzgoja povrća na otvorenom koji se dodjeljuje građanima koji su zainteresirani za njihovo korištenje. Najčešći su urbani vrtovi na krovovima zgrada, vertikalni, na balkonima, ali kod nas su najzastupljeniji gradski vrtovi u ovom obliku na kojem se nalazimo. Osnuju se na gradskim parcelama, na slobodnim gradskim parcelama koje su prije nego što su postale gradski vrt bile teret gradu za održavanje. Nisu bile iskorištene na ovaj način kao sada.”, pojasnio je Marko Kos.

Gradski vrtovi ispunjavaju nekoliko ciljeva

Prije svega uzgoj hrane kao potpora kućnom budžetu, poticanje fizičke aktivnosti, boravak u prirodi i mjesto za odmor i druženje.

Grad Velika Gorica kroz projekte Gradske vrtove osnovala je tri gradska vrta na tri različite lokacije u površini od 12 000 kvadrata te se tim putem omogućuje 150 korisnika gradskih vrtova.

Površine gradskih vrtova su minimalno 50 kvadrata te naši korisnici u njima uzgajaju povrtne kulture, od salate, rajčice, paprike, luka te uz to uzgajaju i cvijeće, začinsko bilje, ali uglavnom jednogodišnje povrtne kulture.”, dodaje sugovornik.

Gradski vrtovi doprinose sadržaju i kvaliteti života u gradovima te promoviraju tradicionalne načine uzgoja hrane.

“Urbana poljoprivreda je vrlo važna za naše građane koji nemaju mogućnost uzgoja povrća na svojim vrtovima jer ne posjeduju zemljište, ovako im je omogućeno da kroz gradske vrtove zasiju i uzgoje svoje poljoprivredne proizvode. Prednosti gradskih vrtova su te što građani mogu uzgajati svoju ekološku hranu, smanjuju kućni budžet te provode slobodno vrijeme u gradskim vrtovima i žive zdrav način života.

To je velika prednost jer svaki korisnik sam sije, sam uzgaja, a vjerujemo da tako uzgajaju ekološku hranu, za koju se ne može reći da je tretirana previše pesticidima. Uglavnom, oni su odgovorni za svoju hranu koju proizvedu.”, zaključio je Kos.

Urbana poljoprivreda pokretač je pozitivnih promjena na više razina — od uzgoja svježe hrane do smanjenja troškova života i promicanja zdravih navika. Sve popularniji zeleni prostori pružaju miran kutak za opuštanje i stvaraju ekološki osviještenu zajednicu unutar najdinamičnijih sredina.

Opločnici i ograde

Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac

Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

uređenje okućnice

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.

Kako postaviti opločnike za vrtne staze

Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.

Za kvalitetnu ugradnju važno je:

  • Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
  • Ugraditi rubnjake
  • Osigurati pravilan nagib radi drenaže

Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

uređenje okućnice

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost

Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:

1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama

2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama

3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama

4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama

5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde

Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

uređenje okućnice

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode

Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.

Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.

Nastavite čitati

Uradi sam projekti

Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju

Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

presadnice-set-domnakvadrat-iris-MBM

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

vrtlarenje-povrtnjak-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.

Ranoproljetne povrtnice

Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.

Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju

Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

povrtnice-domnakvadrat-iris-mbm-vrtni-centar
Foto: Iris MBM Vrtni centar

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat

Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.

Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m2 i povrtnjak će biti spreman.

povrtnice-domnakvadrat-iris-mbm-vrtni-centar
Foto: Iris MBM Vrtni centar

Mladi luk

mladi-luk-povrtnice-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.

Rotkvica

rotkvica-povrtnice-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.

Špinat

spinat-povrtnjak-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.

Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice