Vrt

Sve vrste prekrasnih magnolija

Vjerojatno ste primijetili, počele su cvjetati magnolije. Mi smo dugogodišnji obožavatelji tog drveća, pa smo odlučili napraviti priču o njima kako biste se i vi zaljubili u njih.

Ovo je vrijeme godine kad nas magnolije uveseljavaju svojim predivnim velikim cvjetovima. Po priču o njima otišli smo u zagrebački Botanički vrt PMF-a i za početak saznali da je riječ o staroj skupini biljaka koje su se javile još u mezozoiku. Zato se često kaže da su među najprimitivnijim cvjetnicama..

Kad pogledate cvijet magnolije vidjet ćete zapravo niz primitivnih karakteristika, ti cvjetovi su veliki, obojani su, sastoje se od jedne vrste latica, ajmo reći, to nisu prave latice. Neki put su mirišljavi, imaju strašno puno prašnika u sebi, dakle, one su se javile u vrijeme kad nije bilo onih oprašivača koje danas poznajemo, najčešće pčele, bumbari i slično. Magnolije oprašuju tvrdokrilci, dakle one bube kak ljudi to vele…

Želite li jedan ovakav primjerak u svojem dvorištu treba znati koja se vrsta prilagođava kojem podneblju. Ima onih otpornih na hladnoću, ali isto tako i osjetljivih. Magnolijama odgovara dobro drenirano tlo. Uspijevaju u polusjeni, ali za punu raskoš cvjetova potrebno je sunce.

Magnolija ima strašno puno vrsta. Dolaze nam iz Sjeverne Amerike, Srednje Amerike, ima i južnoameričkih i zapravo čitavo mnoštvo iz Azije. Mnoge te vrste nećete vidjeti niti lako kupiti u rasadnicima, niti vidjeti po vrtovima nego ovako na posebnim mjestima kao što je botanički vrt jer ljudi ipak traže najviše ono što zovemo kultivarom, dakle možda se neki put čuje naziv sorta, to je zastarjeli naziv, a to su uglavnom magnolije koje su stvorene zbog nekakvih svojih odlika, bilo najčešće boje cvjetova, veličine cvjetova, boje listova čak i plodova i najveći dio ovih magnolija koje su iza nas, koje su u cvatu su upravo takvi kultivari jednog križanca koji se zove magnolija soulangeana.

Kultivari cvjetaju samo jednom godišnje tako da u njihovoj ljepoti možete uživati samo u ovo doba godine. Takozvane liliflore cvatu više puta tijekom ljeta, ali zato imaju skromnije cvjetove.

Ove magnolije su uglavnom za nekakvo kontinentalno podneblje jer upravo i dolaze iz takvih dijelova svijeta. One teško mogu podnijeti to žestoko sunce Sredozemlja, sredozemnih zemalja, treba im jako puno vode, mi smo čak primijetili da ovdje kod nas, zbog suše zadnjih godina i evidentne promjene klime polako te magnolije odumiru.

Za mediteransko područje idealna je takozvana velecvjetna magnolija koja dolazi iz toplijih krajeva, većinom s juga SAD-a. To je zimzelena magnolija s velikim bijelim cvjetovima i kožastim listovima. Podnosi posolicu, sušu, jako sunce, pa čak i zagađeni zrak. I za kraj treba znati da nije sve u ljepoti. Ekstrakt kore magnolije koristi se u tradicionalnoj medicini zemalja Dalekog istoka za ublažavanje različitih tegoba poput nervoze i depresije. Nećemo ulaziti u medicinska pitanja, ali možemo zaključiti da od samog pogleda na magnolije mi se definitivno osjećamo opuštenije i sretnije.

Related Topics:biljke cvijeće magnolija urbani vrtovi

Up Next

Šest radova za najljepši travnjak u susjedstvu

Ne propustite

Proljetno cvijeće koje možete zasaditi sami

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.

Vrt

Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi

Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.

To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.

Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.

Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla

Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.

Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.

Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Otpalo lišće na travnjaku koje služi kao prirodni malč u vrtu

Sklonište za život i bioraznolikost

Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.

Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.

Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.

Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu

Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.

U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.

Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja

Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.

Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.

6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje

Priroda zna što radi

Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.

Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.

Nastavite čitati

Vrt

Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“

Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.

Vertikutierer_Combi_Care prozračivanje i rahljenje travnjaka

Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.

Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.

Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.

Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.