Vrt
Što je potrebno za uzgoj avokada iz koštice? Nije težak zadatak, ali na neke stvari treba paziti
Smatra se da postoji oko 80 sorti avokada, a svaka od njih zahtijeva uglavnom iste uvjete
Avokado je poznato tropsko voće koje se izvorno uzgaja u Južnoj i Sjevernoj Americi, točnije, centralnom Meksiku. Plod se izvorno naziva i aligatorskom kruškom. Ovo je vrlo ljekovito voće koje se može koristiti za izradu ulja u kozmetici, ali i za brojna jela u kulinarstvu.
Što je potrebno za uzgoj avokada?
Smatra se da postoji oko 80 sorti avokada, a svaka od njih zahtijeva uglavnom iste uvjete. Uzgojiti avokado iz koštice ili već gotove biljke nije nimalo težak zadatak. Ovo voće je poznato po svojoj velikoj koštici u sredini iz koje u vlastitom domu možete uzgojiti avokado.
Uzgoj avokada iz koštice
Prije nego se odlučite za sadnju, postoji par stvari na koje trebate pripaziti. Prvo, prilikom čišćenja avokada nemojte oštetiti smeđu kožicu koja prekriva košticu. Izvadite je i odredite koji je gornji, a koji donji dio koštice jer će se iz donjeg dijela razvijati korijenje. Gornji dio često je više šiljast nego donji što ćete lako prepoznati.
Probušite košticu s tri čačkalice tako da je možete postaviti na čašu na način da je jedna polovica koštice u vodi. Najbolje bi bilo da koristite prozirnu čašu da biste mogli vidjeti napredak. Ostavite je u vodi i uz sunčevu svjetlost sve dok ne počne klijati i stvarati korijenje i listiće. Listići će se pojaviti na mjestima na kojima se koštica raspuknula, što se najčešće dogodi nakon par tjedana boravka u vodi. Klijanje i pojavljivanje listića se događa nakon mjesec do dva mjeseca. Vodu promijenite svakih tjedan dana kako ne bi došlo do nakupljanja bakterija.
Artičoka u vašem vrtu ili na terasi – saznajte kako se sadi i njeguje ova ukusna biljka
Ostavite košticu u takvim uvjetima dok ne počne klijati i stvarati korijenje. Ono izlazi nakon dva do četiri tjedna. Nakon što stvori stabalce od 15-ak centimetara, možete je posaditi u zemlju. No, i nakon što ste se pobrinuli oko koštice, postoji nekoliko stvari na koje morate posebno paziti kod uzgoja avokada.
Temperatura
S obzirom na to da se radi o tropskoj biljci, klima za uzgoj avokada treba biti topla i bez mraza. Ova voćka jako voli sunce i toplinu pa bi bilo pametno izbjegavati temperature koje bi mogle izazvati smrzavanje. Teško će podnijeti temperature niže od 7°C. Sađenje je zato najbolje odraditi u kasno proljeće ili rano ljeto.
Ako biljci avokada neće odgovarati toplina počet će joj padati listovi, a ako ima premalo sunca, počet će gubiti boju.
Tlo
Tlo za sađenje avokada mora biti propusno pa nije loše u zemlju dodati kamenčiće. Prilikom sađenja avokada iz sjemenke, sadite je tako da korijen bude pod zemljom, ali da koštica ostaje iznad površine zemlje. Ako ga sadite na vrtu, a ne u posudu, bilo bi dobro da se nalazi u blizini drugih stabala kako bi se lakše oprašivalo i bolje razvijalo plodove.
Također, pazite da ga posadite na mjesto zaštićeno od vjetra. Gnojenje nije potrebno u velikim količinama, ali može pomoći rastu biljke. Avokado treba dušik i malo cinka pa možete koristiti gnojivo za stabla citrusa. Dobra opcija je da takav kompost sami napravite, ako imate mogućnost.
Voda
Zalijevanje avokada mora biti često, no biljka ne smije biti natopljena. Najbolji pokazatelj količine vlažnosti su listovi biljke. Ako poprime žutu boju, znači da je biljka previše natopljena vodom. Dok avokado raste, mijenjanje vode bi trebalo biti svakih nekoliko dana, oko dva do tri puta dnevno. Pravilo kod zalijevanja avokada je da dopustite da se zemlja osuši prije nego je ponovno zalijete.
Avokado zbilja voli vlažnu zemlju i to toliko da odrasla stabla zahtijevaju oko 75 litara vode dnevno.
Održavanje
Ako sadite avokado iz koštice, ona će se s vremenom osušiti i stvoriti drvce od 15-ak centimetara, što je znak da je vrijeme da je presadite u vrt ili u veću teglu. Prije toga ćete je trebati skratiti za pola, na oko 7 centimetara visine. Sađenje iz sjemenke donosi plodove tek nakon nekoliko godina, to može biti pet godina, ali i u 15, a kroz to vrijeme ćete morati biljku orezivati.
Jednostavne i predivne… Uzgojite ivančice u vrtu ili na balkonu
Savjeti u vezi orezivanja avokada:ako želite postići grmoliki rast, prvo obrezivanje trebalo bi biti već kada biljka naraste oko 30 cm (nakon prvog orezivanja na 15 cm)orezivanje avokada se radi tako da biljku režete na pola njene visinepotrebno je odstraniti i vrhove, to su najčešće dva zadnja lista na granama, nemojte se brinuti što biljku režete na pola, to će pomoći da nema tanke grane već da se zdravo razvija.
Biljne uši na avokadu čest su neprijatelj koji dolazi uz niske temperature. Kako biste se riješili uši na ovoj biljci, za početak ih možete isprati vodom, a nakon toga koristite prirodne preparate kako bi zaštitili biljku. Potrebno je često provjeravanje jer se štetočine vrlo brzo mogu vratiti.
Avokado u Hrvatskoj
Uzgoj avokada u Hrvatskoj nije česta pojava iako Hrvatska ima ugodnu klimu s toplim ljetima i može biti pogodna za uzgajanje ovog tropskog voća, posebno na nekim mikrolokacijama po otocima i samom jugu.
Ipak, prva veća plantaža ove voćke u Hrvatskoj otvorena je tek 2019. godine. U Hrvatskoj će tako najlakše uspjeti u uvjetima suptropske klime – južnoj Dalmaciji, Korčuli, Hvaru i u Dubrovniku gdje postoji nekoliko velikih primjeraka ovog stabla. Zabilježen je i primjer stabla avokada kod Zadra koje daje plodove, što pokazuje da mu ne smeta niti malo sjevernija strana Dalmacije.
Izvor: ekovrtlar.me
Vrtni alat
Donosimo kako očistiti kosilicu prije zime + sveobuhvatni vodič za pravilno održavanje vrtnog alata
Dok je ručni alat jednostavan za pripremu, mehanizirani vrtni uređaji imaju posebne zahtjeve…
S prvim pravim hladnijim danima i odlaskom vrta na zasluženi predah, vrijeme je da se pobrinemo i za svoj alat.
Priprema travnjaka za zimu: Stručnjak objašnjava zašto je važna vertikulacija
Iako biljke miruju, naš posao još nije gotov — jer dobro pripremljen alat znači lakši početak sezone u proljeće. Ručni alat, škare, lopatice i grablje zahtijevaju tek osnovnu zimsku njegu: temeljito čišćenje zemlje i prašine, brisanje vlage i lagano podmazivanje metalnih površina kako bi se spriječila korozija. Važno je sve pohraniti na suho mjesto, podalje od vlage koja tijekom zime može izazvati hrđu ili oštetiti drvene drške.
No dok je ručni alat jednostavan za pripremu, mehanizirani vrtni uređaji imaju posebne zahtjeve. Kosilice, trimeri, robotske kosilice i traktori rade pod opterećenjem cijelu sezonu i zato im treba detaljniji pregled. Među njima, ključan je postupak — kako očistiti kosilicu na pravilan način, kako bi proljetni start bio bez muka i neočekivanih kvarova.
Voditelj servisa Goran Filipović pokazao je što sve treba provjeriti i kako pripremiti kosilicu za zimski san.
Kako očistiti kosilicu: detaljan korak-po-korak vodič
Iako izgleda kao jednostavan uređaj, kosilica ima niz elemenata koji moraju biti čisti, suhi i ispravni. Pravilno održavanje zimi produljuje joj vijek trajanja i osigurava pouzdan rad na proljeće.
1. Prvo temeljito vanjsko čišćenje
Prije nego što počnete rastavljati dijelove, Filipović naglašava da kosilica mora biti čista izvana.
- uklonite suhu travu ispod kućišta
- očistite blato i nakupine oko kotača
- operite šlaufom (nikako mini-washem, jer prejaki mlaz može oštetiti osjetljive dijelove)
- osušite uređaj i postavite ga na stabilnu površinu
Čista kosilica omogućuje da jasno vidite sve dijelove koje ćete dalje pregledavati.
2. Provjera i zamjena filtera zraka
U dijelu koji pokriva kako očistiti kosilicu, jedan od najvažnijih koraka je kontrola filtera zraka.
Filipović ističe da je filter često u „jako lošem stanju“ te ga treba mijenjati češće nego što korisnici misle.
Postupak:
- uklonite poklopac filtera
- provjerite stanje (ako je prljav, poderan ili mastan — mijenja se)
- stavite novi filter kako bi motor imao „friški zrak“
Prljav filter otežava paljenje i smanjuje snagu motora.
3. Zamjena svjećice
Svjećica je mala, ali ključna komponenta. Nova svjećica znači lakše paljenje na proljeće.
- izvadite staru svjećicu
- provjerite ima li naslaga
- ugradite novu, ispravnog tipa
Kombinacija čistog filtera i nove svjećice već rješava mnoge probleme s kojim se korisnici susreću u proljeće.
4. Kako očistiti kosilicu iznutra: pražnjenje goriva
Ovo je kritična faza koju većina preskače, a presudna je za dugoročno zdravlje uređaja.
Filipović objašnjava postupak:
- izvadite crijevo iz rezervoara
- ispustite gorivo u posudu
- vratite crijevo
- upalite kosilicu kako bi potrošila gorivo iz rasplinjača
Kosilica će raditi dok ima i posljednje kapi u čašici karburatora.
Kada se ugasi — spremnik i rasplinjač su potpuno suhi, što je idealno stanje za zimu.
Staro gorivo preko zime gubi svojstva, odvaja se ulje od benzina, stvaraju se talozi — i to je jedan od najčešćih uzroka kvarova u proljeće.
5. Provjera noža i sigurnosnih dijelova
Oštrica kosilice izravno utječe na izgled travnjaka.
- skinite i provjerite nož
- ako je tup — nabrusite ga
- ako je oštećen ili svinut — zamijenite ga
Tup nož trga travu, opterećuje motor i ostavlja neuredan rez.
Nakon toga provjerite i sajle pogona i motora. Ako su presavinute, oštećene ili se razdužuju, treba ih zamijeniti.
Kako pripremiti trimer i robotsku kosilicu
Trimer
- detaljno oprati kućište (cijev se smije prati mini-washem, motor ne)
- podmazati pužni zglob
- zamijeniti filtere zraka i goriva
- isprazniti mješavinu jer se ulje odvaja preko zime
Ako to ne učinite, u proljeće vas može dočekati teško paljenje ili kvar rasplinjača.
Robotska kosilica
- prati isključivo šlaufom, izbjegavati vodu oko displeja i opruge
- skinuti plastike i očistiti unutrašnjost
- provjeriti amortizere i membranu
- zamijeniti noževe
- napuniti bateriju prije spremanja
Robot se pohranjuje na suhom i toplom mjestu.
Zašto se isplati izdvojiti vrijeme za zimsko održavanje vrtnog alata?
Redovito održavanje i znanje o tome kako očistiti kosilicu i ostatak vrtnog alata donosi brojne prednosti:
- izbjegava skupe kvarove na proljeće
- produžuje životni vijek uređaja
- olakšava prvo paljenje
- poboljšava performanse
- čuva travnjak i sigurnost korisnika
Zima je vrijeme odmora — ali i najbolji trenutak da se pripremimo za sezonu koja dolazi. Uređen, očišćen i pravilno pohranjen alat na proljeće znači samo jedno: spremni ste uživati u vrtu od prvog sunčanog dana.
Vrt
Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi
Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.
To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.
Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.
Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla
Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.
Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.
Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.
Sklonište za život i bioraznolikost
Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.
Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.
Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.
Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu
Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.
U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.
Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja
Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.
Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.
6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje
Priroda zna što radi
Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.
Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.
