Povežimo se

Vrt

Sezona je cvjetajućih grmova

Za vas smo pronašli najljepše

Cvijeće je njegov neizostavan dio iz jednostavnog razloga što je lijepo. Sada je sezona cvatućih grmova, a evo koja su četiri najljepša.  U ovo doba godine najviše nas veseli rascvjetana priroda. A osim šarenih cvjetnica rascvjetali su se i grmovi. U Vrtnom centru Šestine pronašli smo najljepše.

‘Božur inače raste iz gomolja, ima cvijet u proljeće i cvijet poprilično dugo drži. Sigurno jedan cvijet drži mjesec dana ako ne i više. Tvori velike kompaktne glavice, dolazi u više boja – crvena, roza, bijela, a sad su tu varijacije, šatirani, šareni, što se više uzgoj razvija, tako i oni dodaju razno razne boje’, govori nam Lidija Mamić, cvjetna dekoraterka u Vrtnom centru Šestine.

lidija-mamić-dom-na-kvadrat

Pet do osam cvjetova istovremeno

List mu je tamnozelen, a tijekom cvatnje i vegetacije važno mu je dodavati gnojivo . Može imati i od pet do osam cvjetova istovremeno, a pogodan je i za sadnju u tegle. Tada je malo ograničen rastom, ali će u njoj izgledati atraktivno. Ne traži puno njege, ljeti ga treba zalijevati tri do četiri puta tjedno i redovito orezivati ocvale cvjetove.

‘Rododendron je zimzelena biljka, kad cvjetovi ocvatu, kroz cijelu godinu ćete imati lijepe šarenolisne listiće, obzirom na to da je izvorno iz šume, tj. prirodno raste u šumi, treba mu pripremiti kiselo tlo, tj. u teglicu mu dodati kiselog supstrata koji može biti pomiješan s univerzalom, ali važno je da kiselost tla bude onolika koliko njemu odgovara’, objašnjava.

Riječ je o izvorno šumskoj biljci koja voli polusjenu ili potpunu sjenu. Jednostavan je za održavanje. Traži redovito zalijevanje i orezivanje ocvalih cvjetova. Naraste do maksimalnih metar i pol visine zbog čega se može uzgajati i u teglicama.

Redovito održavanje visine

‘Iako jorgovan može narasti kao drvo, od tri do pet metara, postoje sorte koje narastu tek jedan metar. I one se mogu uzgajati u teglicama na balkonu’, dodaje Lidija.

‘Onda moramo stvarno paziti na rezidbu i redovno ga orezivati, tj. sami održati visinu. Zato preporučujemo manju sortu koja raste do metra, metar i pol, to je individualno, kod njega je važno redovito ga zalijevati, ne smije ostati suh, isto tako davati mu prihranu za cvatnju, on cvate u proljeće, i sad mu je najvažnije doba godine za njega i sad mu treba dodavati prihrane dva puta mjesečno sigurno’, nadovezuje se.

Uz redovito održavanje cvate par mjeseci. Jako voli sunce, da dobije svoju dozu treba mu barem pola dana, a treba ga i redovito zalijevati te prihranjivati.  

Svake godine nešto drugačije

‘Cvatući grmovi, dapače, mogu se kombinirati s razno raznim sezonskim cvijećem ili trajnicama, mi preporučamo sezonsko cvijeće tako da svake godine možemo promijeniti u nešto drugu boju. Također, preporučamo biljke koje padaju, ovo su Million Bellsi, oni će se dosta raširiti, sigurno do pola tegle, na taj način ćemo pokriti tu prazninu koja je ispod ovog cvatućeg grma, ispod Viburnuma, i da se jednostavno ne vidi zemlja, bit će ljepše svakako’, zaključuje.

Viburnum, u narodu poznat kao snježna kugla, traži zalijevanje i do četiri puta tjedno, pogotovo ljeti. Treba mu prihrana za cvatnju i list te ga treba redovito orezivati, čak tijekom cijele godine. Postoje zimzeleni i listopadni koji gube list tijekom zime, ali to traje svega dva do tri mjeseca. Već u rano proljeće počne cvasti, u početku zeleno žutim cvatom da bi naposlijetku zablistao u snježno bijeloj boji.

Vrt

Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“

Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.

Vertikutierer_Combi_Care prozračivanje i rahljenje travnjaka

Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.

Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.

Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.

Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.

Nastavite čitati

Bilje

Perunika: Kompletan vodič za uzgoj i njegu otporne ljepotice

Saznajte kako kombinirati ljepotu i korist perunike u svom vrtu, uz minimalan trud i maksimalan efekt!

Crested irises - ljubičasta perunika na zelenom polju

Perunika, poznata i kao iris ili sabljica, jedna je od najljepših i najizdržljivijih višegodišnjih biljaka koje možete uzgajati u svom vrtu. Ovaj predivni cvijet ime je dobio po grčkoj božici Iridi, božici duge i glasnici bogova. Hrvatski naziv ‘perunika’ dolazi od imena vrhovnog staroslavenskog boga groma i munje Peruna. Prema legendi, perunika bi narasla na mjestu na koje je bog Perun udario munjom.

Ova elegantna ljepotica obogaćuje vrt kada većina drugih biljaka još ne cvjeta – nakon proljetnih lukovica, ali prije delphinium i phlox cvjetova. Svojim raznobojnim cvjetovima i jednostavnom njegom, perunika je idealna za cvjetne gredice, kamenjare i rubove vrtova, a uz pravilnu brigu može vas oduševljavati godinama. Osim estetske vrijednosti, iris nudi i brojne praktične i kreativne koristi, od prirodnih boja do ljekovitih svojstava, što je čini pravim darom prirode u vašem vrtu.

Hrvatski nacionalni cvijet na predsjednikovoj inauguraciji: Cvjetne skulpture potpisuje Boška Bahtijarević

Izgled i građa perunike

Cvjetovi perunike imaju šest latica, od kojih su tri uspravne, poznate kao “standardi”, a tri viseće nazivamo “falls”. Boje cvjetova variraju od bijele, žute, roza, ljubičaste, plave, crvenkaste do dvobojnih kombinacija. Visina biljke može biti od skromnih 10–23 cm kod patuljastih vrsta, pa sve do 90 cm kod visokih sorti. Većina perunika cvjeta u proljeće i rano ljeto, dok neke sorte mogu iznenaditi cvatnjom i u jesen. Ove višegodišnje biljke najbolje uspijevaju na sunčanim mjestima uz dobro pripremljeno tlo.

Vrste perunike

Perunika se dijeli na nekoliko glavnih skupina, a svaka vrsta ima svoje posebnosti i idealne uvjete rasta:

  • Bradate perunike (Bearded Iris) – prepoznatljive po “bradi”, dlakavoj liniji na sredini visećih latica. Najčešće uzgajana vrsta je Iris germanica, otporna na hladnoću i sušu. Visoke sorte dosežu 2–3 stope i cvjetaju u svibnju i lipnju.
  • Patuljaste bradate perunike – poput I. pumila i I. chamaeiris. Narastu 10–23 cm, tvore guste tepihe lišća i cvjetova, idealne za kamenjare.
  • Beardless iris (Apogoniris) – nemaju “bradu” i imaju tanke listove nalik travi. Najpoznatije vrste su japanske (I. kaempferi) i sibirske (I. sibirica). Japanske perunike imaju široke i mekane latice, cvjetaju na dugim stabljikama visine 60–120 cm. Sibirske irise imaju uske, čvrste latice, dosežu 45–60 cm i najbolje uspijevaju u vlažnom tlu, često uz obale rijeka i jezera.
  • Crested iris – imaju mali uzdignuti greben na sredini latica, često kontrastne boje. Primjer takve vrste je patuljasta Iris cristata.
polje ljubičastih perunika iz mravlje perspektive

Endemične vrste perunike u Hrvatskoj

Hrvatska se može pohvaliti s ukupno 15 vrsta perunike, a neke od njih su endemične i jedinstvene za naše područje. Ove vrste krase različita staništa – od obala i otoka do planinskih područja – te čine važan dio prirodne baštine Hrvatske:

  • Iris adriatica – rasprostranjena na obali, u zaleđu i na otocima srednje Dalmacije.
  • Iris × rotschildii – zabilježena samo na jednom lokalitetu na Velebitu.
  • Iris croatica – prisutna u kontinentalnim dijelovima Hrvatske i Slovenije.
  • Iris illyrica – raste po planinskim obalama i otocima sjevernog Jadrana, od Italije do južnog Velebita i istočnodinarskog područja Bosne.
  • Iris pseudopallida dalmatica – rasprostranjena po obalama i otocima južnog Jadrana, od planine Kozjak do juga Albanije.

Koji je vaš cvijet prema mjescu rođenja? Svaki od njih ima i posebno značenje

Uvjeti za uzgoj perunike

Perunike vole sunčana mjesta okrenuta prema jugu i dobrom cirkulacijom zraka. Bradate i crested vrste preferiraju lagano, alkalno tlo s dobrom drenažom, dok beardless vrste bolje uspijevaju u vlažnom i blago kiselom tlu. Priprema tla prije sadnje uključuje kopanje i rastresanje na dubini od oko 45 cm, a dodavanje komposta ili gnojiva poboljšava strukturu tla i zdrav rast biljaka. Redovita njega i kontrola vlage ključni su za uspješan rast.

Sadnja i njega perunike

Najbolje vrijeme za sadnju rizoma perunike je kasno ljeto ili rana jesen, kako bi se biljke dobro ukorijenile prije zime. Rizome treba položiti blago ispod ili na razini tla, ovisno o vrsti i težini tla. U laganom tlu rizomi se sade oko 5 cm ispod površine, dok u teškom tlu mogu biti iznad tla. Postavite rizome paralelno s tlom, raširite korijenje oko baze i dobro zalijte. Za upečatljive prikaze boja sadite najmanje tri rizoma iste sorte u trokutu ili izmjeničnom uzorku. Tijekom vegetacije održavajte tlo vlažnim, uklanjajte korov i redovito skidajte ocvale cvjetove.

vrtlarica u polju perunika pregledava korijene biljke

Razmnožavanje perunika

Perunike se najčešće razmnožavaju dijeljenjem rizoma. Svaka podjela mora imati barem jedan pup i nekoliko zdravih korijena. Podjela se provodi svakih 2–5 godina, najbolje nakon cvatnje, u kasno ljeto ili ranu jesen. Rizome možete odmah posaditi i već iduće proljeće očekivati cvjetove. Razmnožavanje iz sjemena moguće je, ali većina sjemenki cvjeta tek nakon 2–3 godine, pa se ova metoda uglavnom koristi za stvaranje novih hibrida.

Bolesti i štetnici

Perunika je osjetljiva na nekoliko bolesti i štetnika. Bakterijska trulež rizoma često nastaje kroz oštećenja, a zaražene biljke treba ukloniti i uništiti. Gljivične bolesti poput sclerotiuma i botritisa također mogu uništiti rizome, pa je važno uklanjati zaražene dijelove i sterilizirati tlo. Listne pjege i rđa mogu oslabiti biljku, a preventivno prskanje fungicidima smanjuje rizik. Nematode, posebno korijenske, uzrokuju deformacije korijena, dok iris borer, lisne uši i tripsi mogu napadati listove, cvjetove i rizome. Pravovremena zaštita osigurava zdrav rast.

Perunika u vrtu

Perunika je vrlo svestrana. Patuljaste sorte savršene su za kamenjare, srednje i visoke vrste idealne za cvjetne gredice, dok beardless perunike, poput sibirske, izvrsno uspijevaju u vlažnim područjima i vodnim vrtovima. Raznobojni cvjetovi omogućuju kreiranje efektnih aranžmana u svakom dijelu vrta.

10 invazivnih biljaka koje ne biste trebali imati u vrtu

Zdravstvene dobrobiti perunike

Perunika sadrži brojne bioaktivne spojeve: flavonoide, fenolne kiseline, terpenoide i masne kiseline. Ovi spojevi djeluju antioksidativno, protuupalno, antikancerogeno, antimikrobno i hepatoprotektivno. Ekstrakti perunike mogu smanjiti oksidativni stres, što pomaže u prevenciji bolesti poput dijabetesa, neurodegenerativnih bolesti i kardiovaskularnih poremećaja. Tradicionalno se koristila za ublažavanje bolova u mišićima i zglobovima, a suvremena istraživanja potvrđuju njezin potencijal za smanjenje upala i nuspojava kemoterapije.

Primjena perunike u kozmetičkoj i prehrambenoj industriji

Perunika se široko koristi u kozmetici i parfumeriji zahvaljujući svom ugodnom mirisu i nježnim svojstvima za kožu. Ekstrakti irisa, posebno vrsta poput Iris versicolor i Iris pallida, koriste se za parfimiranje proizvoda, toniranje kože te djeluju kao prirodni konzervansi zahvaljujući svojim antimikrobnim svojstvima. Osim toga, iris se upotrebljava i u prehrambenoj industriji za aromatiziranje hrane i pića, poput slatkiša, žvakaćih guma i brašna. Ipak, važno je koristiti ga oprezno – tijekom trudnoće i dojenja te kod osoba s probavnim smetnjama, jer svježi korijen može iritirati probavni sustav. Perunika tako spaja estetsku vrijednost s praktičnom primjenom, ali je uvijek potrebno poštovati mjere opreza prilikom upotrebe.

10 trajnica koje treba orezivati u jesen

Perunika je izdržljiva i svestrana biljka koja svojim šarenim cvjetovima ukrašava vrtove i pruža dugotrajnu ljepotu. Njena raznolikost vrsta i jednostavnost uzgoja čine je idealnom za svaki vrt, od kamenjara do vlažnih obala. Uz malo truda, pravih informacija i pažljive njege, perunika može vaš vrt činiti ljepšim i živopisnijim godinama, pružajući užitak i inspiraciju svakom ljubitelju cvijeća.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice