Vrt
Sezona je cvjetajućih grmova
Za vas smo pronašli najljepše
Cvijeće je njegov neizostavan dio iz jednostavnog razloga što je lijepo. Sada je sezona cvatućih grmova, a evo koja su četiri najljepša. U ovo doba godine najviše nas veseli rascvjetana priroda. A osim šarenih cvjetnica rascvjetali su se i grmovi. U Vrtnom centru Šestine pronašli smo najljepše.
‘Božur inače raste iz gomolja, ima cvijet u proljeće i cvijet poprilično dugo drži. Sigurno jedan cvijet drži mjesec dana ako ne i više. Tvori velike kompaktne glavice, dolazi u više boja – crvena, roza, bijela, a sad su tu varijacije, šatirani, šareni, što se više uzgoj razvija, tako i oni dodaju razno razne boje’, govori nam Lidija Mamić, cvjetna dekoraterka u Vrtnom centru Šestine.

Pet do osam cvjetova istovremeno
List mu je tamnozelen, a tijekom cvatnje i vegetacije važno mu je dodavati gnojivo . Može imati i od pet do osam cvjetova istovremeno, a pogodan je i za sadnju u tegle. Tada je malo ograničen rastom, ali će u njoj izgledati atraktivno. Ne traži puno njege, ljeti ga treba zalijevati tri do četiri puta tjedno i redovito orezivati ocvale cvjetove.
‘Rododendron je zimzelena biljka, kad cvjetovi ocvatu, kroz cijelu godinu ćete imati lijepe šarenolisne listiće, obzirom na to da je izvorno iz šume, tj. prirodno raste u šumi, treba mu pripremiti kiselo tlo, tj. u teglicu mu dodati kiselog supstrata koji može biti pomiješan s univerzalom, ali važno je da kiselost tla bude onolika koliko njemu odgovara’, objašnjava.

Riječ je o izvorno šumskoj biljci koja voli polusjenu ili potpunu sjenu. Jednostavan je za održavanje. Traži redovito zalijevanje i orezivanje ocvalih cvjetova. Naraste do maksimalnih metar i pol visine zbog čega se može uzgajati i u teglicama.
Redovito održavanje visine
‘Iako jorgovan može narasti kao drvo, od tri do pet metara, postoje sorte koje narastu tek jedan metar. I one se mogu uzgajati u teglicama na balkonu’, dodaje Lidija.

‘Onda moramo stvarno paziti na rezidbu i redovno ga orezivati, tj. sami održati visinu. Zato preporučujemo manju sortu koja raste do metra, metar i pol, to je individualno, kod njega je važno redovito ga zalijevati, ne smije ostati suh, isto tako davati mu prihranu za cvatnju, on cvate u proljeće, i sad mu je najvažnije doba godine za njega i sad mu treba dodavati prihrane dva puta mjesečno sigurno’, nadovezuje se.
Uz redovito održavanje cvate par mjeseci. Jako voli sunce, da dobije svoju dozu treba mu barem pola dana, a treba ga i redovito zalijevati te prihranjivati.
Svake godine nešto drugačije
‘Cvatući grmovi, dapače, mogu se kombinirati s razno raznim sezonskim cvijećem ili trajnicama, mi preporučamo sezonsko cvijeće tako da svake godine možemo promijeniti u nešto drugu boju. Također, preporučamo biljke koje padaju, ovo su Million Bellsi, oni će se dosta raširiti, sigurno do pola tegle, na taj način ćemo pokriti tu prazninu koja je ispod ovog cvatućeg grma, ispod Viburnuma, i da se jednostavno ne vidi zemlja, bit će ljepše svakako’, zaključuje.

Viburnum, u narodu poznat kao snježna kugla, traži zalijevanje i do četiri puta tjedno, pogotovo ljeti. Treba mu prihrana za cvatnju i list te ga treba redovito orezivati, čak tijekom cijele godine. Postoje zimzeleni i listopadni koji gube list tijekom zime, ali to traje svega dva do tri mjeseca. Već u rano proljeće počne cvasti, u početku zeleno žutim cvatom da bi naposlijetku zablistao u snježno bijeloj boji.
Vrt
Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura
U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.
Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?
Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.
Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar
Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.
“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.
Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“
Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“
Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?
Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.
Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.
Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora
Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“
Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.
Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.
Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu
Podrijetlo i povijest jorgovana
Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.
Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.
Simbolika jorgovana
Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.
Kada jorgovan cvate?
Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?
Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.
Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?
Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:
- Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
- Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
- Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
- Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.
Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?
Za bogato cvjetanje jorgovan traži:
- sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
- propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
- zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka
Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.