Podignute vrtne gredice su gredice koje su podignute od tla i na taj način omogućuju bolji, lakši pristup i rad sa manje sagibanja. Gredice mogu biti izrađene od raznih materijala kao što su drvo, kamen, beton, cigla i podižu se na različite  visine od 30 do 120 cm.

Prednosti podignutih gredica

Pružaju dobru drenažu, a zemlja u povišenoj gredici je rahlija, s manje korova , s boljim vodo-zračnim režimom. One se u proljeće brže zagrijavaju pa se razne kulture mogu sijati ranije.

Zahtijevaju manje održavanja, a i korist za kralježnicu je višestruka. One služe kao prepreka od štetnih nametnika i puževa i štite biljke od hladnoće te se i jednostavnije prekrivaju kako bi se zaštitile od hladnoće i prilikom uporabe zaštitnih sreddstava na drugim kulturama. Ako imate ljubimce, one će ih držati što dalje od vaših biljaka.

Ako vas muče alergije, ovim biljkama nije mjesto u vašem dvorištu

Kako izraditi povišenu gredicu

Gredice se mogu izraditi u okućnici , na terasi, u postojećem vrtu. Odaberemo mjesto gdje ćemo podignuti gredicu. Prema raspoloživom prostoru napravimo skicu gredice i odaberemo najprikladniji materijal za izgradnju. Najbolje je  da nam širina gredice ne prelazi 150 cm zbog toga kako bi mogli lako pristupiti svim biljkama na gredici. Prostor iskolčimo i izgradimo gredicu prema planu.

Veličinu određujemo prema našim mogućnostima i potrebama. Ako odaberemo drvo kao građu daske nikako ne smiju biti zaštićene klasičnim premazima, posebno ako želimo uzgajati povrće na organski način. Kao premaz može se koristiti laneno ulje.

Kako i čime napuniti gredice

Vrtne gredice treba ispuniti visoko kvalitetnom zemljom za visoke vrtne gredice koju treba obogatiti s mnogo organske tvari. Takvo gnojivo sadrži stabilnu količinu hranjiva i organske tvari te kontroliranu količinu makro i mikroelemenata, a i nema primjesa korova i bolesti. Najbitnije je, da se hranjiva tvar oslobađa postepeno. Sadrži i puno fulvinskih i huminskih kiselina, koje omogućavaju biljkama lakšu dostupnost hranjiva i pospješuju stvaranje humusa.

Ove biljke treba orezati u travnju kako bi se potaknuo njihov rast

Gredice na kojima smo već uzgajali povrće i začinsko bilje pripremimo za novu sezonu tako da pomoću vrtnih alata odstranimo najprije korove i ostatke biljaka iz prethodne godine, a zatim prekopamo i usitnimo i veće grude zemlje. Pripremljenu  gredicu po površini posipamo organskim gnojivom i s pomoću grablji lagano unesemo u tlo. 

Svaka biljka ima drugačiju potrebu za hranjivom

U povišene  gredice sadnja se obavlja gušće nego inače jer računamo i s bočnim stranama. Moguće je saditi i sijati sve kulture ovisno o našim potrebama. Kombinacije povrća, voća, cvijeća i začinskog bilja u visokim gredicama dodatno će ukrasiti vašu okućnicu, terasu, vrt.

Tijekom ljetnih vrućih dana moramo malo više pripaziti na vlagu u gredicama jer se brže zagrijavaju i isušuje se zemlja.

U posude, lončiće ili na otvoreno sijemo začinske biljke koje će nam najviše trebati. Već kroz nekoliko tjedana imat ćemo vlastite zalihe peršina, vlasca, bosiljka…

Izvor: plantella

Proces u kojem priroda biljni otpad pretvara u tamnosmeđu i mrvičastu organsku tvar koju nazivamo humus je kompostiranje. Sve što morate znati o ovom važnom procesu, otkriva Terezija Radoš, ing. vinarstva iz vrtnog centra Šestine.

Proces funkcionira na način da ćete slagati miješani kompost a bakterije će razgrađujući biljni materijal ugrijati materijal na otprilike 50 stupnjeva. Temperatura će se s vremenom smanjiti a proces će nastaviti mikrobi te će na kraju doći do stvaranja humusa.

Kompost se može koristiti kada smjesa postane čvrsta, tamnosmeđe boje, mrvičaste strukture i bez mirisa. Možda zvuči komplicirano ali ako znamo kako se radi sam proces je jednostavan a rezultat je dobivena idealna mješavina za sadnju koja će poboljšati sposobnost zadržavanja vlage tla i time ćete dodati hranjiva za biljke.

Dobro pripremljeni vrtni kompost najbolji je izvor organske tvari, on se razgrađuje polagano te samim time stalno oslobađa hranjiva za biljke. Još jedna pogodnost je što kompostiranje omogućuje da recikliramo otpad za dobrobit vrta a na kraju i nas samih.

Proizvodnja komposta

Kod kompostiranja važno je stvoriti visoku temperaturu jer se tako razgrađuje raznovrsni biljni i kuhinjski otpad. Također je važno miješati vlažni i suhi otpad, ako nema vlažnog materijala potrebno je dodavati vode jer će smjesa koja je prozračena i vlažna prije imat proces truljenja koji je neophodan. Ali pazite da je vlažno a ne mokro! Primijetite li bijelu plijesan znajte da je smjesa presuha.

Ovih će 10 biljaka uspijevati na balkonu – neke vole sjenu, a neke sunce

Ako vaš kompost ima neugodan miris ili je premokar slobodno dodajte piljevinu ili usitnjeni papir, te je premećete.

Kompost se aktivira dodavanjem malih količina zemlje između slojeva, također dodaje se i vapno kako bi se ublažila kiselost. S vremena na vrijeme je potrebno pritisnuti smjesu kako bi istisnuli nakupljeni zrak.

Ne kompostiramo sve!

U kompost nikako ne stavljamo korove i biljke sa sjemenom, koje mogu proklijati. Također ne stavljamo ni pretvrde biljne materijale. Štetnike privlače mesni i riblji ostaci pa je poželjno i njih izbjegavati, dok kruh, tjestenina i riža razvijaju plijesan koja napada bakterije odgovorne za truljenje.

Uporaba komposta

Kompost možete koristiti u rano i kasno proljeće. U rano proljeće možete ukopati ga u tlo, otprilike pet kilograma po četvornom metru, dok u kasno proljeće ga možete rasporediti tlom kao malč u sloju od otprilike pet centimetra.

Želite biljke posaditi u pijesku? To je odlična ideja, a stručnjaci otkrivaju zašto

Tako ćete pridonijeti suzbijanju korova i očuvanju vlažnosti tla, zaštiti ćete korijen od smrzavanja te dodati više organskih tvari.

Pripazite na djelomično razgrađen kompost jer on može spržiti korijen i stabljiku većine biljaka , ali možete biti sigurni kod kultura poput rajčica, krastavaca, tikvica krumpira…
Kompost rasporedite po tlu oko biljke ali nikako ne uz samu stabljiku.