Povežimo se

Vrt

Ruža – predivna i vrlo zahtjevna biljka

Puno ljudi voli ruže u vrtu, ali često ostanu razočarani njenim razvojem. Razlog tome je krivi tretman kraljice cvijeća. Kako ruže pravilno posaditi, tretirati i njegovati zna naša Dubravka Mišolongin.

Izbor biljaka za sadnju najveći je u proljeće. Među morem predivnih boja i oblika, puno ljudi za svoje vrtove, cvjetne gredice i balkone bira ružu, kraljicu cvijeća. Njen cvijet je nenadmašan. Veliki broj latica koje se postepeno otvaraju do prvog cvata izgleda fenomenalno. 

ruža-roza-dom-na-kvadrat

Kraljvski tretman

Bujan izgled ruže postiže se stalnom brigom i kraljevskim tretmanom.

ruža-crvena

„Osim što je treba kvalitetno posaditi u vrlo kvalitetno i hranjivo tlo i pružit joj šansu idealnih, znači savršenih uvjeta sadnje, ona je kompleksna iz razloga što je napadaju različiti nametnici, razne vrste ušiju lisnih, neke bolesti. Tako da su ljudi kod sadnje ruža obično razočarani kad u osmom mjesecu imaju gole grane bez lišća“, ističe dipl.ing.agronomije Dubravka Mišolongin.

Dubravka-Mišolongin-dom-na-kvadrat-dipl-agronomije
Dubravka Mišolongin, dipl.ing.agronomije

Sadnja ruža

Sadimo ih u jesen ili proljeće. U jesen one čiji je korijen baliran u piljevini, a u proljeće kontejnirane sadnice.

ruža-kontejnirane-sadnice
Kontejnirane sadnice ruže

„Uvijek je dobro koristiti kontejniranu biljku, ne samo kod ruža, nego i inače u hortikulturi, zato što je ta biljka sada već stvorila kroz neko vrijeme osim krupnog, znači glavnog korijenja i ono sitno korijenje. Tako kontejnirana kad se stavi u rupu, koja je iskopana po pravilima 50 puta 50, uz prikladan supstrat, ona kreće odmah sa razvojem nadzemnog dijela. Dok ova golog korijena, najprije se mora ukorijeniti a onda krenut sa nadzemnim dijelom. Zato je nju poželjnije saditi u jesen“, objašnjava Mišolongin.

ruža-kontejnirane-sadnice

Proljetnu sadnju treba obaviti do sredine četvrtog mjeseca, jer tada već kreće njihova puna vegetacija.

Tretiranje protiv nametnika

Na samom početku vegetacije, već kod izboja crvenkastih listova, treba krenuti s prvim tretiranjem.

ruža-tlo

„Pritom se ne misli na tretiranje lisnih ušiju i nametnika. Oni se tretiraju u trenutku kad se pojave, jer se može stvoriti rezistencija na neko od zaštitnih sredstava. Već se tretira s nekakvim fungicidima čime će se spriječiti pojave gljivica i nekakvih bolesti na samim ružama i onda će se kroz cijeli period vegetacije i cvatnje održati svježi i zdrav izgled“, napominje Mišolongin.

ruža-tretiranje

Kako bi ruža ostala zdrava, kod pune vegetacije, tretiranje zaštitnim sredstvima preporuča se gotovo svaka dva tjedna.

Redovita prihrana

Kroz cijeli period cvatnje, osim njege i zaštite, potrebna je i redovita prihrana.

ruža-narančasta

„Ukoliko nemamo mogućnost koristiti stajsko gnojivo, onda bi bilo svakako dobro koristiti neko peletirano gnjojivo. Korisno je i prihranjivati putem lista, znači folijarno s nekom otopinom, kako bi je zaštitili. Neka iskustva su pokazala da nije loše koristiti amino kiseline. Aminokiseline kod biljaka stvaraju otpornost“, dodaje Mišolongin.

Cvatnja

Kraljica cvijeća tijekom proljeća i ljeta može imati nekoliko perioda cvatnje, a njen cvijet najraskošniji je u svibnju.

ruža-crvena-dom-na-kvadrat

„Danas vidimo po gradskim nekakvim urbanim gredicama da se vrlo često nakon tog bujnog cvata opet orezuju, prihranjuju i onda dobijemo možda još jedan ili dva cvata do jeseni“, objašnjava Dubravka.

Vrste ruža

Oduševljava i velik izbor ruža. Od stablašica, floribundi do padajućih sorti. 

ruže

„Nekako su ljudi najviše skloni čajevkama i floribundama. Čajevka su znači ona uobičajena karakteristična vrsta ruže klasičnog cvata. Kod nje je uvijek poželjno na vrijeme raditi rezidbu, kako ne bi očvrsnula i postala masivna i ružna za pogled. Dok se recimo floribunde koje vrlo često cvatu, nekad u sezoni i do tri puta, trebaju redovito orezivati na vrlo niske izboje“, objašnjava Mišolongin.

Ruža voli osunčana mjesta

Sunce je ruži velika podrška za cvatnju.

ruža-sunca

„U nekakvoj hladovini, kao i sve biljke koje traže sunce se uvijek nekako orijentira prema svjetlu pa onda samim tim i gubi na izgledu, nije toliko atraktivna, ne razvije toliko lijepu lisnu masu, a onda na koncu i cvijet“, ističe dipl.ing.agronomije Dubravka Mišolongin.

ruža-crvena-i-bijela

Ruža je predivna, ali i vrlo zahtjevna biljka. Daje svoj maksimum, samo ako joj na tom putu pomognemo.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Vrt

Stabla koja vrijedi imati u dvorištu – i kako ih saditi

Kako odabrati pravo stablo za svoje dvorište?

koje stablo posaditi u dvorištu

Priroda oko kuće ne donosi samo ljepotu već i niz praktičnih koristi. Ako se pitate koje stablo posaditi u dvorištu, odgovor nije jednostavan jer sve ovisi o klimi, veličini dvorišta i vašim željama. Stablo je istovremeno investicija u zdravlje, okoliš i vrijednost vaše nekretnine.

Uz pravi odabir vrste, vaše dvorište može postati mala oaza koja raste zajedno s obitelji.

Koje stablo posaditi u dvorištu?

Pri odabiru stabla važno je razmisliti o namjeni. Želite li hlad, plodove ili dekorativni element? U kontinentalnim krajevima odlično uspijevaju javor, lipa i breza, dok su za Dalmaciju bolji izbor maslina, smokva i koštela.

Zimzelene vrste poput bora ili čempresa daju privatnost tijekom cijele godine, dok ukrasne vrste poput japanske trešnje ili magnolije unose estetiku i poseban ugođaj.

Održavanje: ukrasna stabla zahtijevaju povremenu rezidbu i oblikovanje, dok zimzelena trebaju redovito zalijevanje u prvim godinama rasta i zaštitu od jačih vjetrova. Autohtona stabla su uglavnom zahvalna jer se dobro prilagođavaju klimi.

5 ukrasnih stabala koji će uljepšati svaki vrt i okućnicu

Koje voćke odabrati za dvorište – ljepota i plodovi u jednom

Voćke su praktičan i lijep izbor za svako dvorište. Jabuke, kruške i trešnje u kontinentalnim područjima donose obilne plodove, dok smokve, masline i agrumi odlično uspijevaju na obali. Osim što će obogatiti prehranu, voćke će dvorištu dati sezonsku dinamiku – proljetni cvat, ljetne plodove i jesenske boje.

Održavanje: voćke zahtijevaju redovitu rezidbu, gnojidbu i zaštitu od bolesti. Potrebno ih je zalijevati u sušnim razdobljima, osobito dok su mlade. Ako se pravilno održavaju, mogu trajati desetljećima i postati središnji dio obiteljskog dvorišta.

Najbolja brzorastuća stabla za hlad

Ako želite brzu sjenu i zaštitu od sunca, brzorastuće vrste su pravi izbor. Gledičija, srebrni javor, bagrem i platana rastu nekoliko desetaka centimetara godišnje i već nakon 5–7 godina stvaraju krošnju dovoljnu za ugodnu hladovinu. U urbanim sredinama posebno se cijeni platana zbog velike krošnje i otpornosti na gradske uvjete.

Održavanje: brzorastuća stabla zahtijevaju redovito zalijevanje i oblikovanje u prvim godinama kako bi razvila snažan korijen i stabilnu krošnju. Nakon što se ukorijene, vrlo su otporna i dugovječna.

Kada saditi koja stabla?

Jesen je idealna za sadnju listopadnih stabala jer imaju dovoljno vremena razviti korijenje prije zime.

Proljeće je pogodno za voćke i ukrasne vrste, osobito u područjima s hladnim zimama. Zima i ljeto se uglavnom izbjegavaju, osim kod kontejnerskih sadnica koje se mogu saditi cijele godine uz redovito navodnjavanje.

Kako posaditi stablo korak po korak

Prvo odaberite pravo mjesto – uzmite u obzir koliko će stablo narasti i koliko će mu trebati prostora.

Iskopajte jamu dvostruko širu od korijena i duboku koliko je visina korijenove bale. Pripremite tlo s kompostom, postavite sadnicu i zaspite zemljom.

Zalijte obilno i po potrebi poduprite kolcem. U prvim godinama redovito zalijevajte, a kasnije će stablo postati otpornije.

koje stablo posaditi u dvorištu

Tlo i razmak – na što valja obratiti pažnju

Stabla najbolje uspijevaju u dobro dreniranom i rahlo obrađenom tlu. Ako je tlo glinasto, preporučuje se dodati pijesak i kompost, dok pjeskovita tla trebaju više organske tvari. Vapnena tla pogodna su za smokvu, maslinu i badem, dok jabuka i kruška vole neutralna do blago kisela tla.

Razmak je jednako važan kao i vrsta tla. Velika stabla poput oraha ili kestena treba saditi najmanje 6–8 metara od kuće i drugih stabala jer razvijaju široku krošnju i korijen. Manja stabla i voćke, poput jabuke ili trešnje, dobro uspijevaju na udaljenosti od 3–4 metra. Preblizu posađena stabla mogu se natjecati za vodu i hranjive tvari, a korijen može ugroziti temelje kuće ako se sadi neposredno uz zidove.

Gdje kupiti sadnice i sjemenke drva koje ste odabrali za vaš vrt?

Sadnice se mogu kupiti u rasadnicima, vrtnim centrima i poljoprivrednim trgovinama, gdje možete dobiti i savjet stručnjaka o odabiru vrste.

Online trgovine nude veći izbor egzotičnih ili ukrasnih vrsta, dok se lokalne sadnice bolje prilagođavaju tlu i klimi. Ako birate sjemenke, imajte na umu da rast traje dulje i zahtijeva strpljenje.

Koje stablo posaditi u dvorištu – i zašto

Ako se pitate koje stablo posaditi u dvorištu, imajte na umu da ono donosi brojne prednosti – prirodnu klimu, manju potrebu za klimom ljeti i dodatno grijanje zimi, zaštitu od buke i vjetra, ljepši izgled okućnice te povećanje vrijednosti nekretnine.

Uz to, stabla proizvode kisik, poboljšavaju kvalitetu zraka i privlače ptice i korisne insekte.

Jedno stablo u dvorištu znači puno više od ukrasa – ono je izvor hlada, hrane, ljepote i zdravlja. Pravilnim odabirom vrste, redovitom njegom i pažljivom sadnjom, svako dvorište može postati zelena oaza. Ako razmišljate dugoročno, birajte stabla koja odgovaraju vašoj klimi i prostoru, obratite pozornost na razmak i tlo te uživajte u njihovim dobrobitima desetljećima.

Nastavite čitati

Sobno bilje

Vratili ste se s godišnjeg, a sobne biljke su vam uvenule? Evo što (ne) treba raditi

5 koraka za spašavanje biljaka!

uvenule sobne biljke

Bez obzira jeste li ih ostavili s tanjurićem vode, zamolili susjedu da ih zalije ili se jednostavno nadali najboljem – povratak s godišnjeg može vas dočekati s neugodnim prizorom: biljke s klonulim listovima, suhim supstratom i bez znaka života. Uvenule sobne biljke u vašem domu zaista znaju izgledati tužno. No, nije sve izgubljeno.

Kako zaštititi svoje biljke od temperaturnog stresa, pepelnice i ostalih štetnika

U nastavku donosimo što (ne) treba raditi kad vas dočekaju uvenule sobne biljke, i kako im pomoći da se oporave.

1. Nemojte odmah krenuti s preobilnim zalijevanjem

Prva pogreška je panično zalijevanje – pogotovo ako je zemlja jako suha i voda samo prolazi kroz nju. Kad je zemlja jako isušena, posebno kod sobnih biljaka u teglama s tresetnim supstratom, dolazi do tzv. hidrofobnog efekta – zemlja postaje vodoodbojna.

10 najvažnijih savjeta za pravilno zalijevanje biljaka

To znači da umjesto da upije vodu, zemlja je “odbija”, a voda samo procuri niz stijenke tegle i iscuri kroz rupice na dnu, ostavljajući korijenje i dalje suhim.

Ovo je česta pojava kod biljaka koje dugo nisu zalijevane – suhi treset se stvrdne i izgubi sposobnost zadržavanja vlage. Umjesto toga:

  • Izvadite biljku iz ukrasne posude ako je u jednoj.
  • Stavite je u lavor s mlakom vodom (do pola visine tegle) i pustite je da “popije” kroz drenažne rupice 15-30 minuta.
  • Ostavite da se dobro ocijedi prije vraćanja na mjesto.
kako spasiti uvenule sobne biljke

2. Pogledajte korijen – on vam govori sve

Ako biljka i dalje izgleda beživotno, nježno je izvadite iz posude i provjerite korijen:

  • Bijeli ili svijetlosmeđi korijen znači da još ima nade.
  • Crn, mekan i smrdljiv korijen znak je truljenja – u tom slučaju uklonite sve trule dijelove i presadite biljku u svježi supstrat.

3. Ne gnojite odmah

Kad je biljka uvenula, to znači da je pod velikim fiziološkim stresom – najčešće zbog nedostatka vode, prevelike vrućine ili oštećenja korijena. U takvom stanju njezini metabolički procesi usporavaju, a korijen nije sposoban pravilno apsorbirati hranjive tvari.

Dodavanje gnojiva u tom trenutku ne pomaže, već može dodatno oštetiti oslabljeno korijenje, osobito ako se radi o mineralnom (kemijskom) gnojivu. Gnojivo tada djeluje kao sol koja dodatno “izvlači” vlagu iz stanica, što može pogoršati stanje i dovesti do tzv. opeklina korijena.

Zato je najbolje pričekati da se biljka rehidratizira, stabilizira i pokaže znakove oporavka – poput novih listova ili čvršćih stabljika – i tek tada uvesti blagu prihranu, po mogućnosti organsku.Uvenula biljka je pod stresom. Gnojivo će je dodatno opteretiti.

Pričekajte barem 2-3 tjedna, i tek kad se pojave novi listići, možete početi s blagim prihranama.

4. Sjenovito i vlažno, ali ne mokro

Nakon “spašavanja”, stavite biljku na svijetlo, ali ne izravno sunce. Redovito prskajte listove i pratite oporavak. Ako su listovi jako suhi, možete ih i lagano obrisati vlažnom krpicom.

5. Ponekad – treba znati i pustiti

Ako nakon nekoliko tjedana pažljive njege biljka ne pokazuje znakove života – nema novih izboja, stabljika je mekana, a korijen truo – možda je vrijeme da se oprostite. I to je u redu.

Biljke su živa bića i nisu sve situacije popravljive. No čak i u toj situaciji – nešto se još može učiniti.

Može li se spasiti barem dio biljke?

U nekim slučajevima moguće je uzeti zdravi dio biljke i pokušati ga razmnožiti:

  • Stabljike koje su još čvrste i zelene mogu se odrezati, staviti u vodu ili u vlažan supstrat i potaknuti na razvoj novog korijenja.
  • Listovi sukulenata, primjerice, često se mogu posaditi direktno u suhu zemlju i uz malo sreće pustit će nove izbojke.
  • Kod biljaka poput pothosa, tradescantije ili afričke ljubičice, rezanje reznica i ukorjenjivanje u vodi vrlo je učinkovita metoda spašavanja.

Na taj način, iako ste izgubili staru biljku, možete započeti novi životni ciklus njezina “potomka” – simbolično, ali i praktično.

8 znakova koji otkrivaju da je vaša biljka bolesna – evo kako je spasiti

Sljedeće godine izbjegnite uvenule sobne biljke

Ako vas je ovaj povratak s godišnjeg dočekao s lošim iznenađenjem, iskoristite iskustvo za sljedeći put. Dobra priprema može uvelike smanjiti stres – vama i biljkama.

Evo nekoliko korisnih koraka koje možete poduzeti prije odlaska na odmor:

  • Zalijte biljke temeljito dan-dva prije puta, ali ne neposredno prije – kako biste spriječili truljenje korijena.
  • Grupirajte biljke zajedno na jednom mjestu, po mogućnosti u sjeni, kako bi zadržale vlagu kroz mikroklimu.
  • Koristite sustave samozalijevanja: staklene boce okrenute naopako, konce ili trake za kapilarno zalijevanje, ili specijalizirane posude sa spremnicima.
  • Zamolite nekoga da navrati, ali jasno objasnite koliko i kako zalijevati – prekomjerno zalijevanje može biti jednako štetno.
  • Preskočite gnojidbu tjedan dana prije odlaska – biljke u mirovanju bolje podnose privremeni stres.

Tako ćete idući put s odmora donijeti samo lijepe uspomene – a ne i planove za spašavanje svog kućnog bilja.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice