Povežimo se

Vrt

Ruža – predivna i vrlo zahtjevna biljka

Puno ljudi voli ruže u vrtu, ali često ostanu razočarani njenim razvojem. Razlog tome je krivi tretman kraljice cvijeća. Kako ruže pravilno posaditi, tretirati i njegovati zna naša Dubravka Mišolongin.

Izbor biljaka za sadnju najveći je u proljeće. Među morem predivnih boja i oblika, puno ljudi za svoje vrtove, cvjetne gredice i balkone bira ružu, kraljicu cvijeća. Njen cvijet je nenadmašan. Veliki broj latica koje se postepeno otvaraju do prvog cvata izgleda fenomenalno. 

ruža-roza-dom-na-kvadrat

Kraljvski tretman

Bujan izgled ruže postiže se stalnom brigom i kraljevskim tretmanom.

ruža-crvena

„Osim što je treba kvalitetno posaditi u vrlo kvalitetno i hranjivo tlo i pružit joj šansu idealnih, znači savršenih uvjeta sadnje, ona je kompleksna iz razloga što je napadaju različiti nametnici, razne vrste ušiju lisnih, neke bolesti. Tako da su ljudi kod sadnje ruža obično razočarani kad u osmom mjesecu imaju gole grane bez lišća“, ističe dipl.ing.agronomije Dubravka Mišolongin.

Dubravka-Mišolongin-dom-na-kvadrat-dipl-agronomije
Dubravka Mišolongin, dipl.ing.agronomije

Sadnja ruža

Sadimo ih u jesen ili proljeće. U jesen one čiji je korijen baliran u piljevini, a u proljeće kontejnirane sadnice.

ruža-kontejnirane-sadnice
Kontejnirane sadnice ruže

„Uvijek je dobro koristiti kontejniranu biljku, ne samo kod ruža, nego i inače u hortikulturi, zato što je ta biljka sada već stvorila kroz neko vrijeme osim krupnog, znači glavnog korijenja i ono sitno korijenje. Tako kontejnirana kad se stavi u rupu, koja je iskopana po pravilima 50 puta 50, uz prikladan supstrat, ona kreće odmah sa razvojem nadzemnog dijela. Dok ova golog korijena, najprije se mora ukorijeniti a onda krenut sa nadzemnim dijelom. Zato je nju poželjnije saditi u jesen“, objašnjava Mišolongin.

ruža-kontejnirane-sadnice

Proljetnu sadnju treba obaviti do sredine četvrtog mjeseca, jer tada već kreće njihova puna vegetacija.

Tretiranje protiv nametnika

Na samom početku vegetacije, već kod izboja crvenkastih listova, treba krenuti s prvim tretiranjem.

ruža-tlo

„Pritom se ne misli na tretiranje lisnih ušiju i nametnika. Oni se tretiraju u trenutku kad se pojave, jer se može stvoriti rezistencija na neko od zaštitnih sredstava. Već se tretira s nekakvim fungicidima čime će se spriječiti pojave gljivica i nekakvih bolesti na samim ružama i onda će se kroz cijeli period vegetacije i cvatnje održati svježi i zdrav izgled“, napominje Mišolongin.

ruža-tretiranje

Kako bi ruža ostala zdrava, kod pune vegetacije, tretiranje zaštitnim sredstvima preporuča se gotovo svaka dva tjedna.

Redovita prihrana

Kroz cijeli period cvatnje, osim njege i zaštite, potrebna je i redovita prihrana.

ruža-narančasta

„Ukoliko nemamo mogućnost koristiti stajsko gnojivo, onda bi bilo svakako dobro koristiti neko peletirano gnjojivo. Korisno je i prihranjivati putem lista, znači folijarno s nekom otopinom, kako bi je zaštitili. Neka iskustva su pokazala da nije loše koristiti amino kiseline. Aminokiseline kod biljaka stvaraju otpornost“, dodaje Mišolongin.

Cvatnja

Kraljica cvijeća tijekom proljeća i ljeta može imati nekoliko perioda cvatnje, a njen cvijet najraskošniji je u svibnju.

ruža-crvena-dom-na-kvadrat

„Danas vidimo po gradskim nekakvim urbanim gredicama da se vrlo često nakon tog bujnog cvata opet orezuju, prihranjuju i onda dobijemo možda još jedan ili dva cvata do jeseni“, objašnjava Dubravka.

Vrste ruža

Oduševljava i velik izbor ruža. Od stablašica, floribundi do padajućih sorti. 

ruže

„Nekako su ljudi najviše skloni čajevkama i floribundama. Čajevka su znači ona uobičajena karakteristična vrsta ruže klasičnog cvata. Kod nje je uvijek poželjno na vrijeme raditi rezidbu, kako ne bi očvrsnula i postala masivna i ružna za pogled. Dok se recimo floribunde koje vrlo često cvatu, nekad u sezoni i do tri puta, trebaju redovito orezivati na vrlo niske izboje“, objašnjava Mišolongin.

Ruža voli osunčana mjesta

Sunce je ruži velika podrška za cvatnju.

ruža-sunca

„U nekakvoj hladovini, kao i sve biljke koje traže sunce se uvijek nekako orijentira prema svjetlu pa onda samim tim i gubi na izgledu, nije toliko atraktivna, ne razvije toliko lijepu lisnu masu, a onda na koncu i cvijet“, ističe dipl.ing.agronomije Dubravka Mišolongin.

ruža-crvena-i-bijela

Ruža je predivna, ali i vrlo zahtjevna biljka. Daje svoj maksimum, samo ako joj na tom putu pomognemo.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Vrt

Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura

U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

topiary park

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.

Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?

Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.

Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

topiary park u varaždinu

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar

Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.

“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.

Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“

Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“

Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?

Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.

Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.

Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

topiary park

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora

Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“

Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Nastavite čitati

Vrt

Rujan je najbolje vrijeme za sadnju jorgovana

Donosimo kako ga i gdje saditi

sadnja jorgovana

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.

Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.

Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu

Podrijetlo i povijest jorgovana

Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.

Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.

Simbolika jorgovana

Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.

Kada jorgovan cvate?

Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

sadnja jorgovana

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?

Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.

Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?

Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:

  1. Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
  2. Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
  3. Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
  4. Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.

Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?

Za bogato cvjetanje jorgovan traži:

  • sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
  • propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
  • zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka

Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice