Vrt
Priprema biljaka za zimu
Za dolazak zime biljke je potrebno dobro pripremiti.
Dolaskom hladnijih dana sve biljke, pa tako i one u vašem vrtu i dvorištu, prolaze kroz velike promjene. Iako je ove godine jesen topla i ugodna, svejedno, biljke treba pripremiti za zimu.
Idealno vrijeme za srediti vrt i okućnicu
Obično se ističe kako se dolaskom zime sve smiruje, ali daleko smo mi još od niskih temperatura i snijega.
‘Ono što je važno je očistiti svu zemlju, cijeli vrt od korova iz razloga što korov guši biljke. Važno je osloboditi biljke nepotrebnih zagušivača, prorahliti zemlju kako bi korijen bolje disao’, kaže Lidija Mamić, cvjetna dekoraterka u vrtnom centru Šestine.

Važno je biljkama dati dohranu i orezati ih

‘Dolaskom hladnijih dana radimo predrezidbu tj. pripremu biljke za prezimljavanje. Nećemo ih odrezati skroz, kao što ćemo to napraviti u proljeće, nego ćemo ih samo malo osloboditi, rasteretiti da biljke bolje i lakše prezime. To znači da ćemo ocvale cvjetove npr. Ruže (odlazi do ruže i reže ju) treba ih odstraniti jer biljka i dalje crpi energiju iz tih ocvalih cvjetova, znači režemo ovu tanku grančicu, režemo skroz do kraja i uvijek radimo rez jer kad pada kiša se slijeva niz granu, a ne ide direktno u biljku što može dovesti do truljenja’, kaže.
Suhi ostaci biljaka

Osim ocvalih cvjetova trebamo orezati i sve suhe grančice i lišće. Suhe ostatke možemo dobro iskoristiti.
‘Cvijeće koje orežemo možemo posušiti na suncu, nabavimo bilo kakve staklenke, posušimo, stavimo u staklenku i imamo cijelu zimu finu mirisnu bočicu’, kaže.
Ukrasna trava

I dok se ruže i drugi slični grmovi tek u proljeće režu u većoj mjeri, neke biljke se, kao ova ukrasna trava, upravo sada značajno orezuju.
‘Ono što je važno, cijeli stručak uzmemo u ruku i skratimo ju skoro pa skroz (pokazuje i reže) vrlo jednostavno jer ona sada više neće tjerati mladice, ovaj dio će se posušiti, ona će prezimiti, dok ovaj njezin donji dio štiti korjen od zime tako da je važno ne porezati ju skroz do kraja’, kaže.
Vesele boje i nijanse

Ovo je vrijeme kada, naizgled, sve režemo i odbacujemo, no naša cvjetna savjetnica naglašava da nam priroda i sada nudi mnogo izbora. Jesen i zima nisu samo žuti, narančasti i smeđi. Puno je tu i drugih boja.
‘Osim Astera, preporučamo krizanteme, maćuhice, ima i vrijeskova, erika jako je širok izbor’, kaže Lidija.
Hotel za kukce

Sada je i pravo vrijeme za jedan simpatičan, ali i vrlo koristan detalj. Ova drvena kućica zapravo je hotel za kukce!
‘ Ovdje se skupljaju korisne bube. Ovdje prezimljavaju bubamare, pčele soliterke koje oprašuju voće, ali ne žive u rojevima nego same i razni paukovi koji su korisni za naš vrt. Oni će prezimiti u hotelu i u proljeće će se probuditi iz zimskog sna i krenuti na svoj posao’, kaže.
Ako sada dobro pripremite biljke za hladne dane, sigurni smo da će kukci u proljeće imati puno posla.
Vrt
Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi
Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.
To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.
Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.
Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla
Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.
Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.
Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Sklonište za život i bioraznolikost
Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.
Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.
Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.
Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu
Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.
U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.
Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja
Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.
Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.
6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje
Priroda zna što radi
Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.
Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.
Vrt
Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“
Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.
Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.
Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.
Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.
Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.






