Vrt
Predivna cvatuća stabla
U proljeće svjedočimo svoj raskoši prirode. No jedan prizor potpuno ostavlja bez daha, a to je cvat predivnih stabala. U suradnji s Iris MBM Vrtnim centrom donosimo vam 5 ljepotana koji oblače prekrasno proljetno ruho.
Stablo kao nacionalni simbol – Japanska trešnja
Japancima njezin cvat najavljuje dolazak proljeća i po njoj su nazvali tradicionalni praznik – Sakura. Sakura znači cvijet trešnje i taj naziv u sebi sjedinjuje brojna simbolička značenja. Sakura simbolizira život, ljepotu i radost. No, budući da stablo Japanske trešnje cvate samo dva tjedna godišnje, Sakura simbolizira i životni ciklus, prolaznost, smrt i regeneraciju. U vrijeme Sakure ili cvjetanja stabla organizira se Hanami- promatranje procvjetalih krošnji. Tada tisuće ljudi popune parkove i zajedno sa svojim obiteljima i prijateljima uživaju u cvatu ovog prekrasnog drveta.

Nisu samo Japanci očarani cvatućim stablima. Zbog svoje ljepote rado su viđena u mnogim parkovima i vrtovima. O njihovim karakteristikama razgovarali smo s Ivorom Savkovićem, diplomiranim inženjerom agronomije u Iris MBM Vrtnom centru.

S krošnjom širine 3 do 4 metra i visinom od 6 metara Japanska trešnja djeluje impresivno. Iako joj je cvijet nježan, radi se o vrlo otpornoj biljci. Prezimljava i na minus 25 stupnjeva, a najviše joj odgovara vlažno i humusno tlo i sunčeva svjetlost. Cvate u skupinama te se odlikuje krupnim, ružičastim cvjetovima i zelenim listovima.
Specifično stablo-Judino drvo

U ljepoti i izdržljivosti Japanskoj trešnji bi moglo parirati Judino drvo. Ono je specifično, jer cvate uzduž starih grana i na vrhu debla-iz same kore. Stablo Judinog drva cvate prije listanja, najčešće krajem ožujka i početkom travnja. Zbog svoje iznimne otpornosti na sušu i niske temperature može se uzgajati i u kontinentalnim i mediteranskim predjelima. Postoji više vrsta, a radi se najčešće o manjim listopadnim stablima, do 5 metara visine ili o niskim grmovima, do 3 metra visine. Listovi su karakterističnog srcolikog oblika, a razlikuju se dvije vrste: klasično sa zelenim i kanadsko Judino drvo. Pogodno je i za uzgoj u teglama stoga može godinama krasiti vašu terasu.

Stablo uske piramidalne krošnje – Ukrasni glog

Ukrasni glog je listopadno stablo koje se sadi u parkovima i vrtovima kao soliterno stablo. Ima usku piramidalnu krošnju i može narasti do čak 8 metara. Cvate u svibnju bijelim cvjetovima, no jednako je lijep i u jesen kada do izražaja dolaze njegove tamno narančaste bobice.

Stablo zahvalno za održavanje-Japanski cvijetni drijen

Japanski cvijetni drijen je listopadno nisko stablo koje se odlikuje krupnim, bijelim cvjetovima te žuto zelenim listom. Stablo naraste do 5m visine, ima krošnju piramidalnog oblika širine 2.5 metra. Cvate obilno u travnju i lipnju, a listovi u jesen poprimaju intenzivne boje. Dobro će uspijevati na širokom rasponu tipova tla, no najbolje na humusnim i vlažnim tlima. Ne zahtjeva posebnu njegu te je vrlo zahvalno stablo.

Sadnja crvenocvjetnog kestena

Crvenocvjetni kesten je listopadno stablo, široko razgranato, okruglaste krošnje s tamno zelenim velikim listovima. Cvate u krupnim, piramidalnim cvatovima. Zbog svoje otpornosti na zagađenje, najčešće se sadi u drvoredima uz ceste. U takvom jednom nizu smo ga i mi, u suradnji s Iris MBM Vrtnim centrom, za vas odlučili posaditi.

Prije sađenja treba napraviti predradnje, ponajprije pripremiti rupu opsega dvaput većeg od opsega bale sadnice i dubine identične dubini zemlje u tegli. Također se treba i pripremiti miješavina supstrata i organskih gnojiva kojom ćemo zagrtati biljku.


Kada je zemlja spremna, trebalo bi provjeriti u kakvom stanju se nalazi korijen sadnice. Nakon što se sadnica izvadi iz tegle, treba razgrnuti zemlju oko korijena. Time će on dobiti prozračnost, a istovremeno ćemo provjeriti jesu li svi dijelovi korijena zdravi. Nakon provjere korijena, drvo se stavlja u rupu te se fiksira njegova visina.

Ako visina nije odgovarajuća, doda se malo zemlje koju treba zagrnuti oko stabla. Kada je stablo učvršćeno, kreće se sa zatrpavanjem. Supstrat s organskim gnojivom se ne smije utiskivati nego ga se treba ravnomjerno rasporediti oko sadnice stabla. Nakon toga uklanjaju se ostaci trave i kamenje te se ostatak zemlje stavlja u rupu. Završni sloj činit će univerzalni supstrat kojim se rupa puni do kraja.


Kada je rupa napunjena, stablo treba obavezno dobro zaliti da se zemlja slegne i da upije dovoljno vode koja korijenu treba za nesmetan rast i razvoj.
Sva ova stabla krasi iznimna otpornost na vremenske uvjete. No, ono što ih ponajviše krasi je iznimna ljepota njihovog cvata. A u njoj imamo prilike uživati upravo sada, u proljeće!

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.
Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.
Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu
Podrijetlo i povijest jorgovana
Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.
Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.
Simbolika jorgovana
Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.
Kada jorgovan cvate?
Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?
Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.
Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?
Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:
- Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
- Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
- Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
- Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.
Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?
Za bogato cvjetanje jorgovan traži:
- sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
- propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
- zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka
Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.
Vrt
Stabla koja vrijedi imati u dvorištu – i kako ih saditi
Kako odabrati pravo stablo za svoje dvorište?

Priroda oko kuće ne donosi samo ljepotu već i niz praktičnih koristi. Ako se pitate koje stablo posaditi u dvorištu, odgovor nije jednostavan jer sve ovisi o klimi, veličini dvorišta i vašim željama. Stablo je istovremeno investicija u zdravlje, okoliš i vrijednost vaše nekretnine.
Uz pravi odabir vrste, vaše dvorište može postati mala oaza koja raste zajedno s obitelji.
Koje stablo posaditi u dvorištu?
Pri odabiru stabla važno je razmisliti o namjeni. Želite li hlad, plodove ili dekorativni element? U kontinentalnim krajevima odlično uspijevaju javor, lipa i breza, dok su za Dalmaciju bolji izbor maslina, smokva i koštela.
Zimzelene vrste poput bora ili čempresa daju privatnost tijekom cijele godine, dok ukrasne vrste poput japanske trešnje ili magnolije unose estetiku i poseban ugođaj.
Održavanje: ukrasna stabla zahtijevaju povremenu rezidbu i oblikovanje, dok zimzelena trebaju redovito zalijevanje u prvim godinama rasta i zaštitu od jačih vjetrova. Autohtona stabla su uglavnom zahvalna jer se dobro prilagođavaju klimi.
5 ukrasnih stabala koji će uljepšati svaki vrt i okućnicu
Koje voćke odabrati za dvorište – ljepota i plodovi u jednom
Voćke su praktičan i lijep izbor za svako dvorište. Jabuke, kruške i trešnje u kontinentalnim područjima donose obilne plodove, dok smokve, masline i agrumi odlično uspijevaju na obali. Osim što će obogatiti prehranu, voćke će dvorištu dati sezonsku dinamiku – proljetni cvat, ljetne plodove i jesenske boje.
Održavanje: voćke zahtijevaju redovitu rezidbu, gnojidbu i zaštitu od bolesti. Potrebno ih je zalijevati u sušnim razdobljima, osobito dok su mlade. Ako se pravilno održavaju, mogu trajati desetljećima i postati središnji dio obiteljskog dvorišta.

Najbolja brzorastuća stabla za hlad
Ako želite brzu sjenu i zaštitu od sunca, brzorastuće vrste su pravi izbor. Gledičija, srebrni javor, bagrem i platana rastu nekoliko desetaka centimetara godišnje i već nakon 5–7 godina stvaraju krošnju dovoljnu za ugodnu hladovinu. U urbanim sredinama posebno se cijeni platana zbog velike krošnje i otpornosti na gradske uvjete.
Održavanje: brzorastuća stabla zahtijevaju redovito zalijevanje i oblikovanje u prvim godinama kako bi razvila snažan korijen i stabilnu krošnju. Nakon što se ukorijene, vrlo su otporna i dugovječna.
Kada saditi koja stabla?
Jesen je idealna za sadnju listopadnih stabala jer imaju dovoljno vremena razviti korijenje prije zime.
Proljeće je pogodno za voćke i ukrasne vrste, osobito u područjima s hladnim zimama. Zima i ljeto se uglavnom izbjegavaju, osim kod kontejnerskih sadnica koje se mogu saditi cijele godine uz redovito navodnjavanje.
Kako posaditi stablo korak po korak
Prvo odaberite pravo mjesto – uzmite u obzir koliko će stablo narasti i koliko će mu trebati prostora.
Iskopajte jamu dvostruko širu od korijena i duboku koliko je visina korijenove bale. Pripremite tlo s kompostom, postavite sadnicu i zaspite zemljom.
Zalijte obilno i po potrebi poduprite kolcem. U prvim godinama redovito zalijevajte, a kasnije će stablo postati otpornije.

Tlo i razmak – na što valja obratiti pažnju
Stabla najbolje uspijevaju u dobro dreniranom i rahlo obrađenom tlu. Ako je tlo glinasto, preporučuje se dodati pijesak i kompost, dok pjeskovita tla trebaju više organske tvari. Vapnena tla pogodna su za smokvu, maslinu i badem, dok jabuka i kruška vole neutralna do blago kisela tla.
Razmak je jednako važan kao i vrsta tla. Velika stabla poput oraha ili kestena treba saditi najmanje 6–8 metara od kuće i drugih stabala jer razvijaju široku krošnju i korijen. Manja stabla i voćke, poput jabuke ili trešnje, dobro uspijevaju na udaljenosti od 3–4 metra. Preblizu posađena stabla mogu se natjecati za vodu i hranjive tvari, a korijen može ugroziti temelje kuće ako se sadi neposredno uz zidove.
Gdje kupiti sadnice i sjemenke drva koje ste odabrali za vaš vrt?
Sadnice se mogu kupiti u rasadnicima, vrtnim centrima i poljoprivrednim trgovinama, gdje možete dobiti i savjet stručnjaka o odabiru vrste.
Online trgovine nude veći izbor egzotičnih ili ukrasnih vrsta, dok se lokalne sadnice bolje prilagođavaju tlu i klimi. Ako birate sjemenke, imajte na umu da rast traje dulje i zahtijeva strpljenje.
Koje stablo posaditi u dvorištu – i zašto
Ako se pitate koje stablo posaditi u dvorištu, imajte na umu da ono donosi brojne prednosti – prirodnu klimu, manju potrebu za klimom ljeti i dodatno grijanje zimi, zaštitu od buke i vjetra, ljepši izgled okućnice te povećanje vrijednosti nekretnine.
Uz to, stabla proizvode kisik, poboljšavaju kvalitetu zraka i privlače ptice i korisne insekte.
Ovih 5 stabala nikako nemojte saditi u blizini kuće
Jedno stablo u dvorištu znači puno više od ukrasa – ono je izvor hlada, hrane, ljepote i zdravlja. Pravilnim odabirom vrste, redovitom njegom i pažljivom sadnjom, svako dvorište može postati zelena oaza. Ako razmišljate dugoročno, birajte stabla koja odgovaraju vašoj klimi i prostoru, obratite pozornost na razmak i tlo te uživajte u njihovim dobrobitima desetljećima.
You must be logged in to post a comment Login