Vrt
Predivna cvatuća stabla
U proljeće svjedočimo svoj raskoši prirode. No jedan prizor potpuno ostavlja bez daha, a to je cvat predivnih stabala. U suradnji s Iris MBM Vrtnim centrom donosimo vam 5 ljepotana koji oblače prekrasno proljetno ruho.
Stablo kao nacionalni simbol – Japanska trešnja
Japancima njezin cvat najavljuje dolazak proljeća i po njoj su nazvali tradicionalni praznik – Sakura. Sakura znači cvijet trešnje i taj naziv u sebi sjedinjuje brojna simbolička značenja. Sakura simbolizira život, ljepotu i radost. No, budući da stablo Japanske trešnje cvate samo dva tjedna godišnje, Sakura simbolizira i životni ciklus, prolaznost, smrt i regeneraciju. U vrijeme Sakure ili cvjetanja stabla organizira se Hanami- promatranje procvjetalih krošnji. Tada tisuće ljudi popune parkove i zajedno sa svojim obiteljima i prijateljima uživaju u cvatu ovog prekrasnog drveta.

Nisu samo Japanci očarani cvatućim stablima. Zbog svoje ljepote rado su viđena u mnogim parkovima i vrtovima. O njihovim karakteristikama razgovarali smo s Ivorom Savkovićem, diplomiranim inženjerom agronomije u Iris MBM Vrtnom centru.

S krošnjom širine 3 do 4 metra i visinom od 6 metara Japanska trešnja djeluje impresivno. Iako joj je cvijet nježan, radi se o vrlo otpornoj biljci. Prezimljava i na minus 25 stupnjeva, a najviše joj odgovara vlažno i humusno tlo i sunčeva svjetlost. Cvate u skupinama te se odlikuje krupnim, ružičastim cvjetovima i zelenim listovima.
Specifično stablo-Judino drvo

U ljepoti i izdržljivosti Japanskoj trešnji bi moglo parirati Judino drvo. Ono je specifično, jer cvate uzduž starih grana i na vrhu debla-iz same kore. Stablo Judinog drva cvate prije listanja, najčešće krajem ožujka i početkom travnja. Zbog svoje iznimne otpornosti na sušu i niske temperature može se uzgajati i u kontinentalnim i mediteranskim predjelima. Postoji više vrsta, a radi se najčešće o manjim listopadnim stablima, do 5 metara visine ili o niskim grmovima, do 3 metra visine. Listovi su karakterističnog srcolikog oblika, a razlikuju se dvije vrste: klasično sa zelenim i kanadsko Judino drvo. Pogodno je i za uzgoj u teglama stoga može godinama krasiti vašu terasu.

Stablo uske piramidalne krošnje – Ukrasni glog

Ukrasni glog je listopadno stablo koje se sadi u parkovima i vrtovima kao soliterno stablo. Ima usku piramidalnu krošnju i može narasti do čak 8 metara. Cvate u svibnju bijelim cvjetovima, no jednako je lijep i u jesen kada do izražaja dolaze njegove tamno narančaste bobice.

Stablo zahvalno za održavanje-Japanski cvijetni drijen

Japanski cvijetni drijen je listopadno nisko stablo koje se odlikuje krupnim, bijelim cvjetovima te žuto zelenim listom. Stablo naraste do 5m visine, ima krošnju piramidalnog oblika širine 2.5 metra. Cvate obilno u travnju i lipnju, a listovi u jesen poprimaju intenzivne boje. Dobro će uspijevati na širokom rasponu tipova tla, no najbolje na humusnim i vlažnim tlima. Ne zahtjeva posebnu njegu te je vrlo zahvalno stablo.

Sadnja crvenocvjetnog kestena

Crvenocvjetni kesten je listopadno stablo, široko razgranato, okruglaste krošnje s tamno zelenim velikim listovima. Cvate u krupnim, piramidalnim cvatovima. Zbog svoje otpornosti na zagađenje, najčešće se sadi u drvoredima uz ceste. U takvom jednom nizu smo ga i mi, u suradnji s Iris MBM Vrtnim centrom, za vas odlučili posaditi.

Prije sađenja treba napraviti predradnje, ponajprije pripremiti rupu opsega dvaput većeg od opsega bale sadnice i dubine identične dubini zemlje u tegli. Također se treba i pripremiti miješavina supstrata i organskih gnojiva kojom ćemo zagrtati biljku.


Kada je zemlja spremna, trebalo bi provjeriti u kakvom stanju se nalazi korijen sadnice. Nakon što se sadnica izvadi iz tegle, treba razgrnuti zemlju oko korijena. Time će on dobiti prozračnost, a istovremeno ćemo provjeriti jesu li svi dijelovi korijena zdravi. Nakon provjere korijena, drvo se stavlja u rupu te se fiksira njegova visina.

Ako visina nije odgovarajuća, doda se malo zemlje koju treba zagrnuti oko stabla. Kada je stablo učvršćeno, kreće se sa zatrpavanjem. Supstrat s organskim gnojivom se ne smije utiskivati nego ga se treba ravnomjerno rasporediti oko sadnice stabla. Nakon toga uklanjaju se ostaci trave i kamenje te se ostatak zemlje stavlja u rupu. Završni sloj činit će univerzalni supstrat kojim se rupa puni do kraja.


Kada je rupa napunjena, stablo treba obavezno dobro zaliti da se zemlja slegne i da upije dovoljno vode koja korijenu treba za nesmetan rast i razvoj.
Sva ova stabla krasi iznimna otpornost na vremenske uvjete. No, ono što ih ponajviše krasi je iznimna ljepota njihovog cvata. A u njoj imamo prilike uživati upravo sada, u proljeće!
Opločnici i ograde
Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac
Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.
Kako postaviti opločnike za vrtne staze
Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.
Za kvalitetnu ugradnju važno je:
- Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
- Ugraditi rubnjake
- Osigurati pravilan nagib radi drenaže
Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost
Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:
1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama
2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama
3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama
4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama
5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde
Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode
Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.
Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.
Uradi sam projekti
Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju
Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.
Ranoproljetne povrtnice
Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.
Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju
Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat
Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.
Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m2 i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.
Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.
Špinat

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta

You must be logged in to post a comment Login