Vrt
Predivna cvatuća stabla
U proljeće svjedočimo svoj raskoši prirode. No jedan prizor potpuno ostavlja bez daha, a to je cvat predivnih stabala. U suradnji s Iris MBM Vrtnim centrom donosimo vam 5 ljepotana koji oblače prekrasno proljetno ruho.
Stablo kao nacionalni simbol – Japanska trešnja
Japancima njezin cvat najavljuje dolazak proljeća i po njoj su nazvali tradicionalni praznik – Sakura. Sakura znači cvijet trešnje i taj naziv u sebi sjedinjuje brojna simbolička značenja. Sakura simbolizira život, ljepotu i radost. No, budući da stablo Japanske trešnje cvate samo dva tjedna godišnje, Sakura simbolizira i životni ciklus, prolaznost, smrt i regeneraciju. U vrijeme Sakure ili cvjetanja stabla organizira se Hanami- promatranje procvjetalih krošnji. Tada tisuće ljudi popune parkove i zajedno sa svojim obiteljima i prijateljima uživaju u cvatu ovog prekrasnog drveta.

Nisu samo Japanci očarani cvatućim stablima. Zbog svoje ljepote rado su viđena u mnogim parkovima i vrtovima. O njihovim karakteristikama razgovarali smo s Ivorom Savkovićem, diplomiranim inženjerom agronomije u Iris MBM Vrtnom centru.

S krošnjom širine 3 do 4 metra i visinom od 6 metara Japanska trešnja djeluje impresivno. Iako joj je cvijet nježan, radi se o vrlo otpornoj biljci. Prezimljava i na minus 25 stupnjeva, a najviše joj odgovara vlažno i humusno tlo i sunčeva svjetlost. Cvate u skupinama te se odlikuje krupnim, ružičastim cvjetovima i zelenim listovima.
Specifično stablo-Judino drvo

U ljepoti i izdržljivosti Japanskoj trešnji bi moglo parirati Judino drvo. Ono je specifično, jer cvate uzduž starih grana i na vrhu debla-iz same kore. Stablo Judinog drva cvate prije listanja, najčešće krajem ožujka i početkom travnja. Zbog svoje iznimne otpornosti na sušu i niske temperature može se uzgajati i u kontinentalnim i mediteranskim predjelima. Postoji više vrsta, a radi se najčešće o manjim listopadnim stablima, do 5 metara visine ili o niskim grmovima, do 3 metra visine. Listovi su karakterističnog srcolikog oblika, a razlikuju se dvije vrste: klasično sa zelenim i kanadsko Judino drvo. Pogodno je i za uzgoj u teglama stoga može godinama krasiti vašu terasu.

Stablo uske piramidalne krošnje – Ukrasni glog

Ukrasni glog je listopadno stablo koje se sadi u parkovima i vrtovima kao soliterno stablo. Ima usku piramidalnu krošnju i može narasti do čak 8 metara. Cvate u svibnju bijelim cvjetovima, no jednako je lijep i u jesen kada do izražaja dolaze njegove tamno narančaste bobice.

Stablo zahvalno za održavanje-Japanski cvijetni drijen

Japanski cvijetni drijen je listopadno nisko stablo koje se odlikuje krupnim, bijelim cvjetovima te žuto zelenim listom. Stablo naraste do 5m visine, ima krošnju piramidalnog oblika širine 2.5 metra. Cvate obilno u travnju i lipnju, a listovi u jesen poprimaju intenzivne boje. Dobro će uspijevati na širokom rasponu tipova tla, no najbolje na humusnim i vlažnim tlima. Ne zahtjeva posebnu njegu te je vrlo zahvalno stablo.

Sadnja crvenocvjetnog kestena

Crvenocvjetni kesten je listopadno stablo, široko razgranato, okruglaste krošnje s tamno zelenim velikim listovima. Cvate u krupnim, piramidalnim cvatovima. Zbog svoje otpornosti na zagađenje, najčešće se sadi u drvoredima uz ceste. U takvom jednom nizu smo ga i mi, u suradnji s Iris MBM Vrtnim centrom, za vas odlučili posaditi.

Prije sađenja treba napraviti predradnje, ponajprije pripremiti rupu opsega dvaput većeg od opsega bale sadnice i dubine identične dubini zemlje u tegli. Također se treba i pripremiti miješavina supstrata i organskih gnojiva kojom ćemo zagrtati biljku.


Kada je zemlja spremna, trebalo bi provjeriti u kakvom stanju se nalazi korijen sadnice. Nakon što se sadnica izvadi iz tegle, treba razgrnuti zemlju oko korijena. Time će on dobiti prozračnost, a istovremeno ćemo provjeriti jesu li svi dijelovi korijena zdravi. Nakon provjere korijena, drvo se stavlja u rupu te se fiksira njegova visina.

Ako visina nije odgovarajuća, doda se malo zemlje koju treba zagrnuti oko stabla. Kada je stablo učvršćeno, kreće se sa zatrpavanjem. Supstrat s organskim gnojivom se ne smije utiskivati nego ga se treba ravnomjerno rasporediti oko sadnice stabla. Nakon toga uklanjaju se ostaci trave i kamenje te se ostatak zemlje stavlja u rupu. Završni sloj činit će univerzalni supstrat kojim se rupa puni do kraja.


Kada je rupa napunjena, stablo treba obavezno dobro zaliti da se zemlja slegne i da upije dovoljno vode koja korijenu treba za nesmetan rast i razvoj.
Sva ova stabla krasi iznimna otpornost na vremenske uvjete. No, ono što ih ponajviše krasi je iznimna ljepota njihovog cvata. A u njoj imamo prilike uživati upravo sada, u proljeće!
Vrt
Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi
Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.
To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.
Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.
Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla
Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.
Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.
Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Sklonište za život i bioraznolikost
Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.
Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.
Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.
Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu
Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.
U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.
Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja
Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.
Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.
6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje
Priroda zna što radi
Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.
Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.
Vrt
Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“
Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.
Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.
Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.
Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.
Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.







You must be logged in to post a comment Login