Vrt

POKRIVAČI TLA Idealni saveznici svake okućnice

Idealni ako vam ništa ne uspijva i muče vas kosine

Muče li vas površine u vrtu na kojima ništa ne uspijeva i kosine s kojih tijekom kiša curi blato, imamo rješenje – idealni saveznici svake okućnice su takozvani pokrivači tla.

Za prekrivanje površina na kojima ništa ne uspjeva, idealni su zimzeleni pokrivači tla. Neugledne površine pretvaraju u cijelogodišnji zeleni tepih.

‘Pokrivači tla, kao što i sama riječ govori, pokrivaju tlo, tj, rastu vrlo nisko’, kaže Lidija Mamić iz Vrtnog centra Šestine. Mogu bit skroz niski, znači doslovno centimetar 2 od tla, a mogu biti i do 40-tak centimetara.

Biljke koje rastu do 40ak centimetara

‘Ono što se smatra ustvari pokrivačima tla su biljke koje su biljke koje rastu do 40-tak centimetara u visinu i rastu horizontalno’, dodaje.

Najčešći pokrivači tla su juniperusi horizontalis. Otporni su na onečišćenja zraka, jednostavni za održavanje i savršeni za popunjavanje kosina.

‘Prekrivače tla sadimo na razmak od pola metra, tj. na 1 metar idu dva komada ili na metar kvadratni 4 komada’, objašnjava. Kod kosih terena, obično zemlja curi kod velikih kiša, kod velike vlage, raste puno korova, nije pristupačno i uvijek to želimo pokriti nekim biljkama, a koje ne zahtjevaju puno održavanja.

Sadnja u liniji ili cik-cak

‘Zato smo odabrali juniperuse koji rastu vrlo nisko ravno, u liniji tla i oni će pratiti tu liniju, tu kosinu i popunit će taj prostor koji je problematičan’, kaže.

Obzirom da rastu u svim smjerovima, moguće ih je saditi u liniji ili u cik-cak.

‘Biljku ćemo namjestiti u rupu i samo ćemo ovu zemlju vratiti nazad. Usmjerit ćemo biljku u željenom smjeru da ide. Isto će sve to biljke popuniti, spojiti. Imat ćemo sve popunjeno sve će bit zeleno. Ovaj juniperus je poseban po tome što ima zlatni rub, tj. golden carpet se zove, znači kao zlatni tepih. I kad se jednom to sve razraste, bude stvarno onako lijepa zlatna površina.

Sprečavaju curenje zemlje

‘Juniperusi rastu vrlo nisko, ne idu skoro uopće u visinu i to je super jer oni će pratiti ovu kosinu. Ispod njih kao prvo neće rasti korov, tako da ste taj dio riješili, a druga stvar je što kada pada kiša, kad su obilne kiše, obično na kosinama, slijevaju potoci blata , a ovdje se to neće događati jer će vam ove biljke, bit će jako guste, sprječavat da ta zemlja ispod njih curi. Oni će držati to tlo’, objašnjava.

Nakon sadnje potrebno ih je nekoliko dana zalijevati, a nakon toga oko njih nema puno brige.

‘U proljeće lagana rezidba, znači, treba ih malo pokratiti, ošišati, suhe grane. Maknuti sve što biljci smeta. Treba ih ustvari malo osloboditi, malo prozračiti i oni će tako puno bolje rasti’, kaže Lidija.

Gdje se nalaze pokrivači tla, nema košnje. Vjerojatno je zbog toga sve češći stanovnik gradskih parkova i mnogih okućnica cotonaster. Osim njega sveprisutan je i brzorastući bršljan. Iznimno je otporan na sve uvjete, a uspijeva i u sjeni i na suncu.

Redovito kontroliranje je preduvjet

‘Kod bršljana je važno da ga konroliramo, znači da ga redovito, svake godine, orezujemo, skraćujemo jer ako to ne radimo, zna postati jako neugledan’, kaže. Samo u sjeni uspijeva pahisandra.

‘Ne podnosi sunce. Obično se sadi na području gdje ima puno velikih stabala, borova, velikih drvca, gdje rijetko što uspijeva, a htjeli bi ipak nešto imati’, tvrdi.

‘Raste do 40 centimetara i jedna je od višljih pokrivača tla. Svoju punu ljepotu pokazuje kroz 2-3 godine od sadnje. Razigranost površina jako dobro postiže bujni šarenolisni evonimus’, objašnjava.

Pokrivači tla, mogu prekrivati velike i kose površine, a one koje se o njima brinu oslobađaju čupanja korova, košnje i zalijevanja. Kad svim ovim dobrobitima dodamo i spječavanje curenja tla, lako je zaključiti da su zimzeleni pokrivači tla, savršeni saveznici svakog vrtlara.

Up Next

Inovativna rješenja u uređenju okoliša oko studentskog paviljona u Osijeku

Ne propustite

Nenad Sovilj progovorio o svojoj drugoj ljubavi, bonsaiu

Opločnici i ograde

Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac

Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.

Kako postaviti opločnike za vrtne staze

Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.

Za kvalitetnu ugradnju važno je:

Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
Ugraditi rubnjake
Osigurati pravilan nagib radi drenaže

Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost

Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:

1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama

2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama

3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama

4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama

5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde

Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode

Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.

Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.

Nastavite čitati

Uradi sam projekti

Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju

Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

vrtlarenje-povrtnjak-domnakvadrat — Foto: DOMnaKVADRAT

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.

Ranoproljetne povrtnice

Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.

Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju

Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

povrtnice-domnakvadrat-iris-mbm-vrtni-centar — Foto: Iris MBM Vrtni centar

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat

Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.

Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m² i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.

Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.

Špinat

spinat-povrtnjak-domnakvadrat — Foto: DOMnaKVADRAT

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.

Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta