Vrt

Ostvarite san o vrtu na balkonu

Pretočite maštu u stvarnost uz pomoć naših stručnjaka

O kvaliteti povrća iz vlastitog vrta puno se zna i govori, ali sve je manje onih koji imaju komadić zemlje za sadnju. Taj problem rješava se sadnjom vrta u tegle. Kako san o vlastitiom vrtu ostvariti na balkonu, zna Dubravka Mišolongin.

Ubrati rajčicu u vlastitom vrtu, neopisiv je osjećaj. Prvi razlog tome je što smo ju uzgojili svojim trudom, a drugi spoznaja da znamo što jedemo.

Lagane i lako prenosive tegle

‘Na vašem balkonu ili terasi, možete si napraviti, u skladu s vašim eksterijerom, vrlo zgodan povrtnjak. Ja sam u ovom slučaju pripremila modularne plastične tegle koje su vrlo lagane i lako prenosive. One se u pravilu pune kvalitetnim supstratom. Dakle, u većini vrtnih centara imate mogućnost nabave bio supstrata koji je pogodan za bio uzgoj povrća. Svakako u te supstrate treba ukalkulirati i prihranu koju ćemo dodati kod same sadnje, a onda i kod cijelog razdoblja vegetacije’, pojašnjava Dubravka Mišolongin, dipl. ing. argonomije.

Hranjive tvari iz humusnog gnojiva na prirodan će način pomoći biljci da se dobro razvija i donosi kvalitetne plodove.

‘Obično svi želimo imati rajčicu pa sam odabrala grapollo rajčicu. Znači, to je srednja veličina ploda i na ovu veličinu tegle i zapreminu, možemo staviti 3 biljčice’, pojašnjava.

Ne zaboravite na potporanj

Važno je odabrati rajčice s debljom stabljikom jer takve imaju veće šanse za uspjeh. ‘U sadnu jamu možemo dodati još prihrane i biljku vrlo nježno stisnemo. Ne smijemo je jako stiskati jer pritom zbijamo tlo i na taj način korijen nema mogućnost razvoja na pravilan način’, objašnjava Dubravka.

Obzirom da će rajčice rastom plodova otežati, potrebno im je osigurati potporanj.

‘Obično su to bambus štapovi koji se stavljaju uz samu biljku i kako raste onda se fiksiraju. A imate danas u ponudi i sisteme gdje se biljka može fiksirati kako raste tako se na pojedinoj visini samo zakači za sam potporanj’, tvrdi.

Rajčicama možete dodati i zelenu salatu koja će biti dobar pokrivač tla. ‘Imat ćemo manji gubitak vlage, a uz to ćemo imati i vrlo ukusnu salatu. Pritom trebamo paziti na koji razmak sadimo same sadnice’, objašnjava nam Dubravka.

Osim povrća, u povrtnjaku u tegli, dobro je posaditi i jestivo cvijeće. Primjerice dragoljub.

‘Dragoljub je biljka koja cijelo ljeto cvate. Ima tnedenciju pada. Spušta se niz posudu, pa ću je ja u tom slučaju staviti u kut posude, što će onda kad naraste izgledati vrlo dekorativno. Njene cvijetove možete upotrebljavati u salatama’, dodaje.

Pazite u koje doba dana zalijevate

Nakon sadnje povrće treba zaliti. Računajte i na to da ga u ljetnim mjesecima morate svakodnevno zalijevati. ‘Jako pazite u koje doba dan zalijevate. Odnosno, gledajte da to nije po jakom suncu. Bilo bi najbolje ustvari ujutro iz razloga što se preko noći tlo ohladi’, upozorava.

Osim povrća u modularne tegle, kao što su ove – tvrtke Cortum, možete posaditi i voće, primjerice jagode ili ribizl. U manjim posudama od prirodnih materijala dobro je posaditi i začinsko mediteransko bilje koje će obogatiti mnoga jela ili koktele.

‘Na ovom primjeru, terakotne posude, pokazat ću sadnju jednog mini vrta začinskog. Za to ću upotrijebiti jedan krasan vlasac koji ima i predivan cvijet pa je i usto još i dekorativan. U toj kombinaciji je zgodna i ova višebojna kadulja, koja će ići jako dobro uz neka fina jela’, objašnjava Dubravka i daje još savjeta.

Menta ne voli društvo

‘Ako radite često pizzu, onda svakako zasadite origano i majčinu dušicu, odnosno timjan. Tu je zatim i bosiljak vrlo popularan, zatim peršin koji koristimo u raznim jelima i u zadnje vrijeme vrlo popularna vegeta’, dodaje i upozorava na grešku koju mnogi čine.

‘U ovu kombinaciju nikako nemojte svrstati mentu. Mentu uvijek zasadite posebno. Ona je vrlo agresivna u rastu’, tvdi.

Začinsko bilje treba saditi u propustan supstrat kojem nije potrebno previše gnojiva, jer ove biljke izvorno rastu u vrlo poroznom i hranjivima oskudnom tlu. ‘ Tijekom ljeta kad su baš iznimno visoke temperature, zaljevajte ga gotovo svako jutro, na taj način ćete održati supstrat vlažnim, a bilje će biti u dobroj kondiciji’, dodaje.

Začinsko bilje obiluje mirisima, a jelima dati savršen okus. Možete ga i posušiti i takvog ga koristiti i u zimskim mjesecima.

Related Topics:balkoni istaknuto sadnice vrtovi

Up Next

Podsjetnik što napraviti u vrtu i kojim alatom

Ne propustite

Kokedama: Biljke bez teglice na japanski način

Vrt

Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi

Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.

To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.

Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.

Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla

Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.

Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.

Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Otpalo lišće na travnjaku koje služi kao prirodni malč u vrtu

Sklonište za život i bioraznolikost

Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.

Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.

Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.

Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu

Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.

U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.

Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja

Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.

Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.

6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje

Priroda zna što radi

Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.

Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.

Nastavite čitati

Vrt

Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“

Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.

Vertikutierer_Combi_Care prozračivanje i rahljenje travnjaka

Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.

Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.

Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.

Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.