Vrt

Najljepši proljetni cvatući grmovi

Poslije duge i tamne zime većina nas čeka toplo proljeće, samim tim i početak cvatnje najljepših cvjetnih grmova.

U naviještanju proljeća prednjače visibabe, jaglaci i sunovrati, ali ih u stopu slijede rano cvatući proljetni grmovi. To je skupina grmlja koja uglavnom cvate prije pojave lišća, a cvjetovi su često mirisni. Većina cvatućih grmova vrlo je prilagodljiva, sa malim zahtjevima u pogledu njege, a vrlo često osim obiljem cvjetova u rano proljeće, vrtove uljepšavaju jesenskim bojama lišća i zanimljivim plodovima.

Zato, ako ne želite čekati svibanj da se Vašim vrtom razliju slapovi živih boja, posadite nekoliko grmova koji će vam razveseliti još hladne ožujske dane.

Cornus mas – drijen

Među prvima koji cvate, prilagodljiv i izdržljiv grm. Dobro ga je postaviti ispred tamne pozadine –fasade ili živice od tise, kako bi njegove svijetle stabljike i žuti cvjetići došli do izražaja. Tijekom ljeta lišće je zeleno, a u jesen lijepe crvene boje.

Forsithya x intermedia –forzicija

Jedan od najzhavalnijih grmova za upotrebu u gradskim parkovima i vrtovima, jer dobro podnosi zagađenje i opterećenje u području korijena; potrebno ju je orezivati svake 2-3 godine, a ukoliko imate stari grm radikalnom rezidbom možete ga ‘vratiti u život’ i oblikovati po želji. Pogodna je za izradu mješovitih cvatućih živica.

Magnolia stellata –zvjezdasta magnolija

Ova vrsta magnolije raste kao grm, a cvasti počinje ranije nego ostale magnolije. Da biste cvjetove zaštitili od mraza najbolje ju je saditi na zapadno orijentiranim pozicijama. Raste vrlo sporo, pa je prikladna za upotrebu i u malim vrtovima, ili za uzgoj u ukrasnim posudama. Ne treba je saditi preduboko, a orezivanje se ne preporuča.

Hamamelis intermedia – vještičja ljeska

Neobični cvjetovi ove biljke toleriraju i temperature ispod ništice, a njihov lagani, araomatični miris klasični je znak dolaska proljeća. Iako većina varijeteta ima svijetlo žute cvjetove, mogu se pronaći i oni sa narančastim ili crvenim cvjetovima (npr. Hamamelis intermedia ‘Diane’ ili ‘Ruby Glow’). Najbolje ih je saditi u jesen, na vlažnom, ali ocjeditom položaju na suncu ili u polu-sjeni.

Ribes sanguineum King Edward VII – ukrasni ribizl

Listopadni grm sa obiljem cvjetnih grozdova u rano proljeće; biljka vrlo rustiklanog karaktera, pogodna za slobodne živice ili kao soliter na sunčanom mjestu. Svake dvije-tri godine potrebno je prorijediti grm. Varijetet Ribes sanguineum ‘White Icicle’ cvate bijelim cvjetovima i ima svijetlo zelene listove.

Viburnum bodnantense ‘Dawn’ – bekovina

Prekrasan mirisni grm, koji svojim brojnim ružičastim cvjetovima dominira zimskim i ranoproljetnim vrtom jer tijekom blažih zima cvate od studenog do ožujka, dok u jesen vrt uljepšava crvenim lišćem. Ne preporuča se orezivanje, ali možete ubrati koju granu za vazu u kojoj će dugo mirišati u vašem domu. Najbolje uspjeva na sunčanom mjestu.

Daphne mezereum ‘Rubra’ – likovac

Mali grm, kojeg je zbog neuglednog habitusa najbolje saditi u grupama. Tijekom ožujka njezin ugodan miris provlačit će se cijelim vrtom. Preferira slabo alkalno, pjeskovito tlo. Oprez – svi djelovi biljke vrlo su otrovni.

Prunus subhitrella Autumnalis Rosea – japanska cvjetna trešnja

Iako se ova vrsta češće koristi kao manje stablo, nego kao grm (raste do 5 metara visine), ipak je ovdje spominjemo zbog njene obilne cvatnje. Iako se glavnina cvjetova javlja u travnju, ova vrsta često cvate i u jesen, kada je i lišće lijepe žuto-narančate boje. Zbog svoje je veličine prikladna za veće vrtove, a osjetljiva je na suh zrak i zagrijavanje u donjem dijelu biljke.

Mahonia japonica – mahonija

Prema ovom grmu, kao i prema forziciji, često imamo predrasude, jer ih zbog njhove otpornosti i prilagodljivosti viđamo na javnim površima u lošem stanju zbog teških uvjeta u kojima žive. Ipak, ova vrlo zahvalna, zimzelena biljka, posađena na polusjenovitom položaju (najbolje ispod listopadnih stabala) vrlo će lijepo cvasti sjajno žutim, lagano mirisnim cvjetovima početkom proljeća.

Up Next

Divna okućnica – vrijeme je za prozračivanje travnjaka

Ne propustite

Zračne biljke – odličan dodatak modernom interijeru

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.

Vrt

Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura

U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.

Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?

Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.

Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar

Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.

“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.

Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“

Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“

Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?

Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.

Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.

Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora

Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“

Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Nastavite čitati

Vrt

Rujan je najbolje vrijeme za sadnju jorgovana

Donosimo kako ga i gdje saditi

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.

Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.

Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu

Podrijetlo i povijest jorgovana

Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.

Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.

Simbolika jorgovana

Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.

Kada jorgovan cvate?

Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?

Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.

Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?

Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:

Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.

Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?

Za bogato cvjetanje jorgovan traži:

sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka

Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.

Nastavite čitati