Vrt

Najljepši proljetni cvatući grmovi

Poslije duge i tamne zime većina nas čeka toplo proljeće, samim tim i početak cvatnje najljepših cvjetnih grmova.

U naviještanju proljeća prednjače visibabe, jaglaci i sunovrati, ali ih u stopu slijede rano cvatući proljetni grmovi. To je skupina grmlja koja uglavnom cvate prije pojave lišća, a cvjetovi su često mirisni. Većina cvatućih grmova vrlo je prilagodljiva, sa malim zahtjevima u pogledu njege, a vrlo često osim obiljem cvjetova u rano proljeće, vrtove uljepšavaju jesenskim bojama lišća i zanimljivim plodovima.

Zato, ako ne želite čekati svibanj da se Vašim vrtom razliju slapovi živih boja, posadite nekoliko grmova koji će vam razveseliti još hladne ožujske dane.

Cornus mas – drijen

Među prvima koji cvate, prilagodljiv i izdržljiv grm. Dobro ga je postaviti ispred tamne pozadine –fasade ili živice od tise, kako bi njegove svijetle stabljike i žuti cvjetići došli do izražaja. Tijekom ljeta lišće je zeleno, a u jesen lijepe crvene boje.

Forsithya x intermedia –forzicija

Jedan od najzhavalnijih grmova za upotrebu u gradskim parkovima i vrtovima, jer dobro podnosi zagađenje i opterećenje u području korijena; potrebno ju je orezivati svake 2-3 godine, a ukoliko imate stari grm radikalnom rezidbom možete ga ‘vratiti u život’ i oblikovati po želji. Pogodna je za izradu mješovitih cvatućih živica.

Magnolia stellata –zvjezdasta magnolija

Ova vrsta magnolije raste kao grm, a cvasti počinje ranije nego ostale magnolije. Da biste cvjetove zaštitili od mraza najbolje ju je saditi na zapadno orijentiranim pozicijama. Raste vrlo sporo, pa je prikladna za upotrebu i u malim vrtovima, ili za uzgoj u ukrasnim posudama. Ne treba je saditi preduboko, a orezivanje se ne preporuča.

Hamamelis intermedia – vještičja ljeska

Neobični cvjetovi ove biljke toleriraju i temperature ispod ništice, a njihov lagani, araomatični miris klasični je znak dolaska proljeća. Iako većina varijeteta ima svijetlo žute cvjetove, mogu se pronaći i oni sa narančastim ili crvenim cvjetovima (npr. Hamamelis intermedia ‘Diane’ ili ‘Ruby Glow’). Najbolje ih je saditi u jesen, na vlažnom, ali ocjeditom položaju na suncu ili u polu-sjeni.

Ribes sanguineum King Edward VII – ukrasni ribizl

Listopadni grm sa obiljem cvjetnih grozdova u rano proljeće; biljka vrlo rustiklanog karaktera, pogodna za slobodne živice ili kao soliter na sunčanom mjestu. Svake dvije-tri godine potrebno je prorijediti grm. Varijetet Ribes sanguineum ‘White Icicle’ cvate bijelim cvjetovima i ima svijetlo zelene listove.

Viburnum bodnantense ‘Dawn’ – bekovina

Prekrasan mirisni grm, koji svojim brojnim ružičastim cvjetovima dominira zimskim i ranoproljetnim vrtom jer tijekom blažih zima cvate od studenog do ožujka, dok u jesen vrt uljepšava crvenim lišćem. Ne preporuča se orezivanje, ali možete ubrati koju granu za vazu u kojoj će dugo mirišati u vašem domu. Najbolje uspjeva na sunčanom mjestu.

Daphne mezereum ‘Rubra’ – likovac

Mali grm, kojeg je zbog neuglednog habitusa najbolje saditi u grupama. Tijekom ožujka njezin ugodan miris provlačit će se cijelim vrtom. Preferira slabo alkalno, pjeskovito tlo. Oprez – svi djelovi biljke vrlo su otrovni.

Prunus subhitrella Autumnalis Rosea – japanska cvjetna trešnja

Iako se ova vrsta češće koristi kao manje stablo, nego kao grm (raste do 5 metara visine), ipak je ovdje spominjemo zbog njene obilne cvatnje. Iako se glavnina cvjetova javlja u travnju, ova vrsta često cvate i u jesen, kada je i lišće lijepe žuto-narančate boje. Zbog svoje je veličine prikladna za veće vrtove, a osjetljiva je na suh zrak i zagrijavanje u donjem dijelu biljke.

Mahonia japonica – mahonija

Prema ovom grmu, kao i prema forziciji, često imamo predrasude, jer ih zbog njhove otpornosti i prilagodljivosti viđamo na javnim površima u lošem stanju zbog teških uvjeta u kojima žive. Ipak, ova vrlo zahvalna, zimzelena biljka, posađena na polusjenovitom položaju (najbolje ispod listopadnih stabala) vrlo će lijepo cvasti sjajno žutim, lagano mirisnim cvjetovima početkom proljeća.

Up Next

Divna okućnica – vrijeme je za prozračivanje travnjaka

Ne propustite

Zračne biljke – odličan dodatak modernom interijeru

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.

Opločnici i ograde

Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac

Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.

Kako postaviti opločnike za vrtne staze

Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.

Za kvalitetnu ugradnju važno je:

Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
Ugraditi rubnjake
Osigurati pravilan nagib radi drenaže

Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost

Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:

1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama

2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama

3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama

4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama

5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde

Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode

Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.

Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.

Nastavite čitati

Uradi sam projekti

Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju

Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

vrtlarenje-povrtnjak-domnakvadrat — Foto: DOMnaKVADRAT

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.

Ranoproljetne povrtnice

Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.

Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju

Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

povrtnice-domnakvadrat-iris-mbm-vrtni-centar — Foto: Iris MBM Vrtni centar

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat

Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.

Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m² i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.

Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.

Špinat

spinat-povrtnjak-domnakvadrat — Foto: DOMnaKVADRAT

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.

Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta