Vrt
Mirisi cvjetajućih grmova
Cvatući grmovi vrlo su prilagodljive biljke koje ne zahtijevaju puno njege, a svojim će bojama uljepšati vašu okućnicu. Mirisni cvjetovi rastu u rano proljeće i jedan su od njegovih vjesnika.
Tajne cvatućih grmova
Cvatući grmovi su baza svakog vrta, a najčešće ih sadimo u slobodni prostor u pozadini vrta ili ispred stabala. Razlikujemo ih po biljnoj vrsti i po vremenu cvatnje, a u Vrtnom Centru Šestine otkrili su nam sve njihove tajne.

Postoji toliko vrsta i podvrsta da se točan broj ne zna, a sve cvjetajuće grmove možemo saditi u proljeće.
Jednostavni za održavanje
Cvatući grmovi većinom su vrlo prilagodljivi i ne zahtijevaju mnogo njege. Osim obiljem cvjetova u rano proljeće, vrtove uljepšavaju jesenskim bojama lišća i zanimljivim plodovima.
Jestive plodove imaju grmovi kao što su kupina, malina, ribizl, a te plodove možemo očekivati već početkom petog mjeseca.

Najranije cvatu forzicije i japanske dunje. Kod tih grmova treba paziti da ih nakon cvatnje podšišamo kako bi i sljedeće godine u rano proljeće dale bogate cvjetove.
Nakon što smo grmove pošišali, moramo paziti da ima dovoljan dotok vode i ukoliko se pojave štetnici da ih brzo uklonimo.
Drijen
Rano cvate i drijen, prilagodljiv i izdržljiv grm kojeg je dobro postaviti ispred tamne pozadine, fasade ili živice od tise.
Drijen ćemo postaviti ispred tamne pozadine kako bi došao još više do izražaja i upotpunio dekorativnu svrhu.
Magnolija za romantičare
Volite li romantiku, sigurno ćete u svom vrtu željeti imati zvjezdastu magnoliju. Ova vrsta magnolije raste kao grm, a cvasti počinje ranije nego ostale pripadnice njezine vrste. Da biste cvjetove zaštitili od mraza najbolje ju je saditi na zapadno orijentiranim pozicijama.

Zvjezdastu magnoliju možemo posaditi u tegle jer ćemo tako lakše kontrolirati njezin rast, vremenske uvjete, a i ona može narasti nekih desetak centimetara godišnje, pa nećete imati problema s presađivanjem u veće tegle.
Organsko gnojivo je poželjno
Prilikom sadnje cvatućih grmova poželjno je dodati organsko gnojivo čime će se produžiti vrijeme cvatnje i povećati bujnost cvjetova. Nakon cvatnje trebalo bi ukloniti ocvale cvjetove.

Nakon cvatnje uklanjamo ocvale cvjetove kako bi mogli potaknuti novi vegetacijski ciklus sljedeće sezone.
Velike grmove koji brzo rastu treba posaditi više od dva i pol metra dalje od ostalog bilja, kako bi imali mjesta za rast.
Dajte im vremena
Kada imate grmove, nemojte biti nestrpljivi, možda one neće procvasti ove godine, ali to ne znači da one neće uopće procvati nego će dati za godinu ili dvije prve cvjetove. Važno je dobro prehranjivanje, i vodite računa da ne dodajete previše dušika, jer tada će vam rasti listna masa, a ne cvjetna.

Kada presađujete iz tegle u zemlju, vodite računa u kakvo mjesto ih sadite. Ako biljka voli sunce, nemojte ju saditi u hlad. Kada orezujete biljku, nemojte pretjerivati s rezidbom da ne bi došlo do kontra efekta i to oslabilo njen rast.

Ukoliko imate mediteransku biljku na kontinentalnoj klimi, preko zimskog perioda stavite geo tekstil ili ju zaštitite.
Ni sadnja iza drugog bilja se ne smije obaviti pregusto jer bi se grmlje moglo brzo raširiti, pa ćete, umjesto da uživate u pogledu na rascvjetani vrt, morati čupati biljke i presaditi ih na neko drugo mjesto.
Opločnici i ograde
Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac
Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.
Kako postaviti opločnike za vrtne staze
Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.
Za kvalitetnu ugradnju važno je:
- Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
- Ugraditi rubnjake
- Osigurati pravilan nagib radi drenaže
Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost
Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:
1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama
2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama
3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama
4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama
5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde
Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode
Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.
Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.
Uradi sam projekti
Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju
Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.
Ranoproljetne povrtnice
Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.
Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju
Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat
Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.
Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m2 i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.
Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.
Špinat

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta
