Povežimo se

Vrt

Mirisi cvjetajućih grmova

Cvatući grmovi vrlo su prilagodljive biljke koje ne zahtijevaju puno njege, a svojim će bojama uljepšati vašu okućnicu. Mirisni cvjetovi rastu u rano proljeće i jedan su od njegovih vjesnika.

Tajne cvatućih grmova

Cvatući grmovi su baza svakog vrta, a najčešće ih sadimo u slobodni prostor u pozadini vrta ili ispred stabala. Razlikujemo ih po biljnoj vrsti i po vremenu cvatnje, a u Vrtnom Centru Šestine otkrili su nam sve njihove tajne.

Postoji toliko vrsta i podvrsta da se točan broj ne zna, a sve cvjetajuće grmove možemo saditi u proljeće.

Jednostavni za održavanje

Cvatući grmovi većinom su vrlo prilagodljivi i ne zahtijevaju mnogo njege. Osim obiljem cvjetova u rano proljeće, vrtove uljepšavaju jesenskim bojama lišća i zanimljivim plodovima.

Jestive plodove imaju grmovi kao što su kupina, malina, ribizl, a te plodove možemo očekivati već početkom petog mjeseca.

Najranije cvatu forzicije i japanske dunje. Kod tih grmova treba paziti da ih nakon cvatnje podšišamo kako bi i sljedeće godine u rano proljeće dale bogate cvjetove.

Nakon što smo grmove pošišali, moramo paziti da ima dovoljan dotok vode i ukoliko se pojave štetnici da ih brzo uklonimo.

Drijen

Rano cvate i drijen, prilagodljiv i izdržljiv grm kojeg je dobro postaviti ispred tamne pozadine, fasade ili živice od tise.

Drijen ćemo postaviti ispred tamne pozadine kako bi došao još više do izražaja i upotpunio dekorativnu svrhu.

Magnolija za romantičare

Volite li romantiku, sigurno ćete u svom vrtu željeti imati zvjezdastu magnoliju. Ova vrsta magnolije raste kao grm, a cvasti počinje ranije nego ostale pripadnice njezine vrste. Da biste cvjetove zaštitili od mraza najbolje ju je saditi na zapadno orijentiranim pozicijama.

Zvjezdastu magnoliju možemo posaditi u tegle jer ćemo tako lakše kontrolirati njezin rast, vremenske uvjete, a i ona može narasti nekih desetak centimetara godišnje, pa nećete imati problema s presađivanjem u veće tegle.

Organsko gnojivo je poželjno

Prilikom sadnje cvatućih grmova poželjno je dodati organsko gnojivo čime će se produžiti vrijeme cvatnje i povećati bujnost cvjetova. Nakon cvatnje trebalo bi ukloniti ocvale cvjetove.

Nakon cvatnje uklanjamo ocvale cvjetove kako bi mogli potaknuti novi vegetacijski ciklus sljedeće sezone.

Velike grmove koji brzo rastu treba posaditi više od dva i pol metra dalje od ostalog bilja, kako bi imali mjesta za rast.

Dajte im vremena

Kada imate grmove, nemojte biti nestrpljivi, možda one neće procvasti ove godine, ali to ne znači da one neće uopće procvati nego će dati za godinu ili dvije prve cvjetove. Važno je dobro prehranjivanje, i vodite računa da ne dodajete previše dušika, jer tada će vam rasti listna masa, a ne cvjetna.

Kada presađujete iz tegle u zemlju, vodite računa u kakvo mjesto ih sadite. Ako biljka voli sunce, nemojte ju saditi u hlad. Kada orezujete biljku, nemojte pretjerivati s rezidbom da ne bi došlo do kontra efekta i to oslabilo njen rast.

Ukoliko imate mediteransku biljku na kontinentalnoj klimi, preko zimskog perioda stavite geo tekstil ili ju zaštitite.

Ni sadnja iza drugog bilja se ne smije obaviti pregusto jer bi se grmlje moglo brzo raširiti, pa ćete, umjesto da uživate u pogledu na rascvjetani vrt, morati čupati biljke i presaditi ih na neko drugo mjesto. 

Vrt

Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura

U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

topiary park

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.

Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?

Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.

Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

topiary park u varaždinu

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar

Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.

“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.

Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“

Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“

Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?

Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.

Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.

Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

topiary park

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora

Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“

Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Nastavite čitati

Vrt

Rujan je najbolje vrijeme za sadnju jorgovana

Donosimo kako ga i gdje saditi

sadnja jorgovana

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.

Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.

Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu

Podrijetlo i povijest jorgovana

Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.

Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.

Simbolika jorgovana

Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.

Kada jorgovan cvate?

Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

sadnja jorgovana

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?

Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.

Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?

Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:

  1. Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
  2. Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
  3. Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
  4. Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.

Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?

Za bogato cvjetanje jorgovan traži:

  • sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
  • propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
  • zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka

Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice