Vrt
Kraljica cvijeća na vašem balkonu
One su jedna od najstarijih vrsta cvijeća, uzgajali su ih još i stari Rimljani, jestive su, a svaka boja ima svoje simbolično značenje. Naravno, to su ruže. Predivan su ukras svakoj okućnici, a mi donosimo savjete kako ih posaditi na balkonu.
Kako je nastala ruža?
Prema grčkoj legendi, Chloris, boginja cvijeća, šetala je šumom kada je naišla na tijelo lijepe nimfe koju je pretvorila u cvijet čija ljepota očarava. Afrodita joj je dala ljepotu, šarm i radost, bog zapadnog vjetra Zefir prema legendi je rastjerao oblake da bi bog Sunca mogao baciti tople zrake na nju. Potom joj je Dionis, bog vina, dao miris. Kad je novi cvijet stvoren, nazvan je ružom – kraljicom cvijeća.
U potrazi za njezinim kraljevstvom posjetili smo Vrtni centar Šestine koji je i ovog proljeća pun sadnica različitih vrsta i sorti. Bogata ponuda centra rijetko koga će ostaviti ravnodušnim, a malo je vjerojatno da će zaljubljenici u biljke iz ovog plastenika izaći praznih ruku.
Svih boja i sorti
“To je biljka koja ima preko 200 vrsti te nekoliko tisuća sorti, možemo je pronaći u svim bojama i u svim vrtovima. Ona je najstarija naša biljka”, govori Terezija Radoš.
Ruže su se u početku uzgajale i širile iz dva pravca. Prvi je kretao iz Azije, drugi iz Europe, a danas ih u svojoj ponudi ima svaka cvjećarnica.
Zašto su popularne?
Ruže su popularne zato što možemo birati boju, možemo birati oblik, visinu, a uz to su i funkcionalne, mogu služiti kao pročišćivači zraka i vrlo su dekorativne.
Posebno su postale popularne na gradskim balkonima, a svoju sveprisutnost mogu zahvaliti činjenici da im ne smetaju gradska prašina i zagađeni zrak.
Briga oko ruža
Ruže vole sunčana mjesta, vole biti na direktnom suncu, ali paše im i lagana sjena. One nikako ne vole mračne prostore i hladno tlo.
Odlučite li kupiti sadnicu ruže, trebali biste znati da tijekom prve godine oko svog cvijeta nećete imati puno problema. Jedino što se od vas očekuje jest da biljku zalijevate jednom ili dva puta tjedno.
“Sljedeće godine ipak će biti potrebno gnojiti je kako bi mogli postići uravnoteženi rast i kako bi prinos samih pupoljaka bio veći, jer ako to ne učinite, primijetit ćete zakržljale listove, padajuće cvjetove i puno manji broj cvjetajućih grana”, objašnjava Terezija.
Osim gnojidbe, bit će potrebno raditi i prorjeđivanje i rezidbu ruža. No, sve u svoje vrijeme. Ono što trebate znati planirate li pored ruža uzgajati još neke biljke jest da u društvu ruža uspijevaju ukrasne trave, poput lavande, majčine dušice, kadulje i gloga, dok njihov miris pojačavaju biljke iz porodice lukovki.
Isto tako, mirisne ruže mogu s vremenom izgubiti svoj miris, a to možete pojačati tako što ćete uz samu ružu posaditi luk, češnjak, medvjeđi luk ili vlasac.
Postupak sadnje ruža
Sad kad smo to rekli, pozabavit ćemo se samom sadnjom ruže i onime što vam je za taj pothvat potrebno.
Presadit ćemo ružu stablašicu u teglu. Počet ćemo sa kamenčićima. Kamenčiće stavljamo kako bismo stavili sloj te da bi se voda mogla zadržavati na tom zadnjem sloju. U slučaju da ne stavimo kamenčiće i geotekstil, došlo bi do prevelike količine vode što bi uzrokovalo truljenje korijena biljke.
Nakon sloja kamenčića stavit ćemo tkaninu koja se zove geotekstil koja će zadržavati hranjive tvari i zemlju, a propustit će vodu. Nakon sloja geotekstila ide sloj zemlje.
Poželjno je dodati zemlju obogaćenu humusom. Zemlja obogaćena humusom dodaje se kako bi biljka dobila što više organskih i mineralnih tvari. Jednom kad napravite dobru podlogu, vrijeme je da na nju presadite svoj cvijet.
Kada sadimo ružu, poželjno je da je korijen četrdeset centimetara unutar zemlje.
Ako se odlučite presaditi ruže, pazite da ih dovoljno zalijevate da ne budu žedne, dovoljno ih hranite u sljedećim godinama kako bi mogli imati kontinuirano lijepu biljku, a ne samo prve godine.
Nakon što smo posadili i zalili stablašicu, na redu je penjačica. Kod ove vrste razlikujemo one koje cvatu jedanput i one koje cvatu često, a što se boja tiče, najzastupljenije su crvena, bijela i žuta.
Ograda od ruža
Ljudi se često odluče za ružu penjačicu jer žele ogradu kao zaklon i ona često dosegne visinu od 8 metara, no postoje i sorte unutar penjačica koje dosegnu do dva metra.
Postupak presađivanja je isti kao i sa stablašicom. U teglu u koju se presađuje cvijet dodaju se kamenčići, geotekstil i zemlja. Potom u nju polažemo cvijet čiji korijen skratimo za centimetar, a onda zatrpamo zemljom i zalijemo.
Na kraju tek treba dodati ljestve po kojima će se vaša ruža penjati.
Vrt
Jardin Majorelle – mali raj usred Marakeša
Ukoliko vas put odvede do Marakeša, svakako posijetite Jardin Majorelle, šetnja ovim vrtom skriven u srcu živopisnog grada iskustvo je koje ćete dugo pamtit.
Jardin Majorelle jedno je od najpoznatijih i najposjećenijih mjesta u Maroku — prava oaza mira i boja smještena usred vreve Marrakeša. Ovaj jedinstveni vrt čarobno povezuje umjetnost, botaniku i povijest, ostavljajući snažan dojam na svakog posjetitelja.
Planiranje vrta: Vrste vrtova, raspored biljaka i inspiracije za vaš vrt
Povijest i značaj
Jardin Majorelle stvorio je francuski umjetnik Jacques Majorelle (1886.–1962.), sin poznatog secesijskog majstora Louisa Majorellea. U Maroko je stigao oko 1917. godine radi oporavka od teške bolesti, a Marakeš ga je brzo osvojio svojom svjetlošću, bojama i živahnim uličnim životom. Nakon putovanja po Sjevernoj Africi i Mediteranu, odlučio se trajno nastaniti u tom gradu.
Majorelle je stekao ugled kao orijentalistički slikar, a posebno je ostao zapamćen po intenzivnoj nijansi kobaltno plave boje, danas poznatoj kao Majorelle plava (bleu Majorelle). Inspirirana lokalnom arhitekturom i tradicionalnom odjećom, ta je boja postala zaštitni znak vrta i njegovih građevina.
Godine 1923. kupio je zemljište na rubu palmine oaze u Marakešu i ondje izgradio kuću, a 1931. angažirao je arhitekta Paula Sinoira za projektiranje moderne vile. Tijekom narednih desetljeća postupno je širio imanje i oblikovao vrt koji je postao njegovo životno djelo. Zbog visokih troškova održavanja vrt je 1947. otvorio za javnost.
Nakon Majorelleove smrti i godina zapuštenosti, vrt su 1980-ih spasili Yves Saint Laurent i Pierre Bergé, koji su ga temeljito obnovili. Od tada Jardin Majorelle ponovno živi kao jedna od najvažnijih kulturnih i botaničkih znamenitosti Marakeša.
Botanički i arhitektonski dragulj
Jardin Majorelle prostire se na oko 9.000 m² i predstavlja labirint staza, vodenih površina i egzotičnih biljaka. U vrtu se mogu vidjeti kaktusi, palme, bambusi i brojna druga botanička bogatstva. Arhitektura vrta i Majorellova ateljea pokazuje utjecaje modernizma i Art Deco estetike, u kombinaciji s marokanskim elementima. Ono što Jardin Majorelle čini posebnim jest sklad između prirode i dizajna. U vrtu se nalazi više od 300 biljnih vrsta iz cijelog svijeta: kaktusi, palme, bambusi, bugenvilije i egzotično cvijeće stvaraju bogat i raznolik pejzaž. Voda, u obliku fontana i malih bazena, dodatno naglašava osjećaj svježine i smirenosti.
Snažni kontrasti boja – plava, žuta, zelena i terakota – pažljivo su uravnoteženi i vrtu daju gotovo slikarsku kompoziciju, što nije iznenađujuće s obzirom na Majorelleovu profesiju.
Japanski vrt u hrvatskom dvorištu: Dizajn Petre Novak
Kulturni značaj
Unutar kompleksa nalazi se i Berberski muzej, posvećen kulturi i tradiciji autohtonih naroda Maroka. Muzej pruža dublji uvid u povijest, nošnje, nakit i svakodnevni život Berbera, čime posjet vrtu dobiva dodatnu kulturnu dimenziju.
Jardin Majorelle bio je i važno mjesto inspiracije za Yvesa Saint Laurenta, koji je često isticao kako mu je Maroko, a posebno ovaj vrt, pomogao da u svom radu ponovno otkrije boje.
5 tropskih biljaka koje će pretvorit svaki prostor u zelenu oazu
Zašto posjetiti Jardin Majorelle
Posjet Jardin Majorelleu nije samo šetnja kroz lijepo uređen vrt – to je iskustvo koje budi osjetila. Mirisi biljaka, zvuk vode i vizualni sklad pružaju rijetku priliku za opuštanje u srcu živahnog grada. Bilo da ste ljubitelj prirode, umjetnosti ili jednostavno tražite predah od gradske gužve, ovaj vrt opravdava reputaciju malog raja usred Marakeša.
Jardin Majorelle podsjetnik je koliko pažljivo oblikovan prostor može imati snažan emocionalni učinak – i zašto neka mjesta ostaju u sjećanju dugo nakon što ih napustimo.
Bilje
Erica carnea, proljetna crnjuša – cvijet koji prkosi zimi
Erica carnea L., poznata i kao proljetna crnjuša, zimocvijet ili winter heath, zimzeleni je ukrasni grm iz porodice vrijesova (Ericaceae) koji prkosi tišini zime. Dok priroda još miruje pod hladnim nebom, ova skromna, ali izdržljiva biljka otvara svoje nježne zvonolike cvjetove i unosi prve tonove boje u ogoljeli krajolik. Cvatući od kasne zime do ranog proljeća, često i ispod snježnog pokrivača, proljetna crnjuša postaje simbol buđenja i nade. Njezina ljepota nije samo u cvijetu, već i u poruci – da život u prirodi nikada u potpunosti ne prestaje, čak ni u najhladnijim danima godine. Osim estetske vrijednosti, ova vrsta ima i ekološki značaj jer predstavlja jedan od rijetkih izvora nektara za rane oprašivače u hladnijem dijelu godine.
Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta
Podrijetlo i stanište
Ova vrsta potječe iz planinskih i brdskih područja središnje, istočne i južne Europe, uključujući Alpe, Apenine, Karpate i Balkanski poluotok. Raste prirodno na travnjacima, rubovima šuma i stjenovitim padinama, od nizina pa do oko 2000 m nadmorske visine.
U prirodi proljetnu crnjušu često nalazimo u šumskim rubovima i svjetlijim šumskim svodovima, gdje uspijeva na različitim tlima — od pjeskovitih i glinenih do vapnenastih i neutralno do blago kiselih. Otporna je na niske temperature i može cvjetati čak i dok je tlo još pokriveno snijegom.
Mahonia media – zimska zvijezda u vašem vrtu
Izgled biljke
Erica carnea je nisko rastući, zimzeleni grm koji se širi po tlu. Tipično doseže visinu 10–50 cm, ponekad do 60 cm, a grane mogu biti polegnute ili malo uzdižuće. Listovi su sitni i igličasti, skupljeni po 3–4 u pršljenu, tamnozeleni i sjajni, što biljci daje gustu zimzelen izgled tijekom cijele godine. Cvjetovi su karakteristični — viseći, zvonasti, obično roze, crvenkasti, rijetko bijeli, skupljeni u male grozdaste cvatove duž izboja. Cvatu vrlo rano, često već od veljače do travnja, zato je biljka posebno cijenjena u vrtlarstvu za razdoblje kada malo što drugo cvjeta. Plod je mala kapsula koja sadrži sitne sjemenke, a cvjetovi su dvospolni i privlače oprašivače poput pčela kada je vrijeme dovoljno toplo.
Sadnja i njega u vrtu
Erica carnea je relativno nezahtjevna za uzgoj, ali dobro prosperira ako joj se osiguraju odgovarajući uvjeti. Voli dobro drenirano, neutralo do slabo kiselo tlo, koje ne treba biti prebogato hranjivim tvarima. Podnosi i blago alkalna tla i preferira sunčane do polusjenovite položaje. Biljka je prilično prilagodljiva te uspijeva na različitim položajima u vrtu.
Sadnja
adnja se obično obavlja u jesen (rujan–studeni), uz razmak oko 20–30 cm između biljaka ako se sade grupe. Prilikom sadnje dobro je tlo lagano razrahliti i osigurati drenažu kako sadnica ne bi stajala u vodi.
Zalijevanje
Tijekom sušnih razdoblja treba redovito zalijevanje, osobito za vrijeme uspostave nakon sadnje. Biljka ne podnosi stajaću vodu i može trpjeti ako je tlo previše vlažno.
Rezidba
Blaga rezidba nakon cvatnje potiče bujniji rast i bolje formiranje novih izboja. Ne preporučuje se drastično rezanje starog, drvenastog dijela biljke.
Razmnožavanje
Razmnožava se ljetnim reznicama ili sjemenjem, a reznice najbolje ukorijenjuju u vlažnom supstratu.
Uloga u vrtu i korisnost
Proljetna crnjuša se često koristi kao ukrasna pokrivačica tla ili rubna sadnja u gredicama i kamenjarima. Zbog ranog cvjetanja, oplemenjuje vrt u kasnu zimu i rano proljeće kada većina biljaka još miruje. Također je medonosna: pčele sakupljaju nektar i pelud s njenih cvjetova kad su drugi izvori hrane ograničeni, čime pridonosi podršci ranog oprašivanja.
Erica carnea je lijepa, otporna i korisna vrtna biljka koja svojim ranom cvatnjom donosi boju i život u vrt u vrijeme kada je većina drugih biljaka još u mirovanju. Zahvaljujući jednostavnosti uzgoja i širokom spektru kultivara, idealna je za vrtne gredice, kamenjare ili balkonske posude — posebice ako želite zimzelen i cvjetajući vrt tijekom hladnih mjeseci.
Ove je biljke potrebno orezati zimi kako bi uživali u njihovoj ljepoti u proljeće
