Vrt
Koje biljke pročišćavaju zrak
Sobne biljke su jednostavan i atraktivan način da uljepšate svoj dom ili ured, no također mogu pročistiti zrak i poboljšati vaše raspoloženje. Istraživanje NASA-e pokazalo je da postoji niz sobnih biljaka koje poboljšavaju kvalitetu zraka u našem domu. One neutraliziraju neke od toksina iz prometa, kućanskih kemikalija i boja, a neke vrste pomoći će u filtriranju otrovnih kemikalija.
Anturijum
Biljke koje najviše očišćuju zrak su Anturijum, odnosno Muški cvijet. Njemu treba puno indirektne svjetlosti, a zalijeva se otprilike jednom tjedno, ali naravno, prvo provjerite tlo, odnosno je li se posušilo prvih pet centimetara tla, rekla je agronomkinja Lucija Erceg.

Spatifilum
Osim što jedroliki bijeli cvjetovi pomažu u stvaranju opuštajućeg, mirnog prostora, Spatifilum ima najizraženija svojstva za pročišćavanje zraka. On je zapravo po NASA-i najučinkovitiji pročišćivač zraka.

Pročišćuje spore plijesni, različite štetne spojeve koji se nalaze u zgradama. Dobre su i za kupaonice jer se tamo često stvaraju plijesni, pa ako ga tamo ostavite, naravno, ako kupaonica ima prozor, tamo će onda dobro i uspijevati i očišćavati vam zrak.
Agleonema i Dracena
Za prostore poput radnih mjesta, gdje obično provodimo veći dio dana, idealne su Agleonema i Dracena, jer najbolje podnose kratka razdoblja izravnog sunčevog svjetla.

Agleonema je odlična za uredske prostore jer podnosi nizak intenzitet svjetlosti pa onda može biti i u slabije osvijetljenim prostorima, a zalijeva se otprilike jednom tjedno. Dracena je isto dosta česta uredska biljka jer se jednostavno održava. Može podnijeti polu-sjenu, najbolje uspijeva na dosta indirektne svjetlosti, a što se tiče zalijevanja, opet je negdje jednom tjedno do jednom u deset dana.
Bršljan
Na našoj listi zasluženo mjesto zauzima Bršljan. Cvjetovi koji se penju na zidove, prelijevaju preko ograde ili se vijugaju po tlu također su popularne sobne biljke koje pozitivno utječu na zrak koji udišemo, a uz pravilnu njegu mogu dobro rasti i u zatvorenom prostoru.

Bršljan je isto dobar pročišćivač zraka, također pročišćava spore plijesni. Ali, tijekom zime bi trebao biti u hladnijem prostoru, ne pretjerano grijanom i trebat će mu malo veća vlaga zraka u usporedbi s inače onim centralnim grijanjem koje nam isuši zrak.
Sanseveria
Omiljena zbog jednostavne njege i upečatljivih listova, Sanseveria je jedna od najpopularnijih sobnih biljaka. Riječ je o izdržljivoj biljci čijoj jedinstvenoj strukturi ne treba mnogo vode ili sunčeve svjetlosti da bi uspjela.

Što se tiče Sanseverie, njena briga je najjednostavnija od svih sobnih biljaka jer ona može stvarno jako jako niske intenzitete svjetlosti podnijeti. Može i dosta svjetlosti podnijeti, a što se tiče zalijevanja, u principu je tek kad se skroz posuši tlo, odnosno jednom u dva tjedna do jednom u tri tjedna, objasnila je Lucija Erceg.

Kada birate biljke koje će pročistiti zrak u vašem domu i uljepšati prostor, sjetite se osnovnih potreba biljke. Ako vaš dom ima male prozore i nema dovoljno prirodnog svjetla, odaberite biljke koje provjereno uspijevaju u takvim uvjetima. Omogućite li biljkama izdašno zalijevanje i potrebnu sunčevu svjetlost, one će vam uzvratiti ljubav čistim, detoksiciranim zrakom.
Vrt
Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura
U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.
Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?
Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.
Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar
Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.
“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.
Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“
Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“
Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?
Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.
Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.
Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora
Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“
Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.
Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.
Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu
Podrijetlo i povijest jorgovana
Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.
Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.
Simbolika jorgovana
Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.
Kada jorgovan cvate?
Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?
Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.
Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?
Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:
- Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
- Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
- Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
- Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.
Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?
Za bogato cvjetanje jorgovan traži:
- sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
- propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
- zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka
Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.