Povežimo se

Vrt

Kako se riješiti mrava u vrtu? Stručnjaci otkrivaju učinkovita prirodna rješenja

Mrava se možete riješiti iz vrta bez negativnog utjecaja na biljke

Kako biste izbjegli štetu u vrtu, važno je na vrijeme reagirati i otjerati mrave
Osim vremenskih neprilika, biljke u vrtu se moraju oduprijeti i raznim nametnicima koji ima nanose štetu. Mravi mogu biti jako uporni i naporni i bez obzira na trud, rado se vraćaju u vrt. Neki preparati protiv nametnika mogu oštetiti osjetljive biljke već u korijenu. Ako možete, uvijek posegnite za prirodnim sredstvima koji nisu štetni za vaše biljke. Evo što savjetuju stručnjaci.

Talog kave stavite oko biljke

U borbi protiv mrava je dobro znati da ne vole jake mirise, kava je odličan izbor jer će ih otjerati iz vrta ali će i čuvati vaše biljke.

“Talog kave stavite oko biljke, a jak i kiselkast miris će odbijati mrave, ali će i obogatiti tlo kada se razgrađuje”, savjetuje Shannon Harlow-Ellis, etnolog i stručnjak za mrave.

Ulje nima

Važno je mravima ukloniti izvor hrane, a za njih su lisne uši prava poslastica. Stručnjak za suzbijanje insekata, Allan Bossel ističe kako će vam najbolje poslužiti ulje nima koje ćete staviti pokraj biljke koje mravi napadaju. Mrave možete uništiti kombinacijom sapuna, vode i ulja nima. Stručnjak navodi kako je isprobao i kombinaciju šećera i boraksa koja se kuha i stavi na vate, a mravi će se nahraniti tom otopinom. Ovu soluciju možete koristiti i za kućne biljke.

Kora citrusa

Djeluju slično kao i talog kave – odbijaju mrave svojim intenzivnim mirisom.
Stručnjak za vrtove, Darren Muzzy navodi kako je ovo dobra metoda, ali vam može poslužiti i voda u kojoj je stajala kora naranče.

Tu otopinu, ili konkretno kore naranče, možete staviti oko biljke ili direktno pošpricati mrave koji će vrlo brzo napustiti vaš vrt. Kora naranče će i pružiti dobrobiti biljkama jer dodaju fosfor i kalij u zemlju.

Posadite biljke koje će otjerati mrave

Biljke jakog mirisa, kao što su češnjak, menta ili ružmarin smetaju mravima i neće se uz njih predugo zadržavati, te djeluju kao prirodni repelent.

Napravite otopinu od octa

Ocat je prva pomoć u mnogim slučajevima, a poslužit će i kao repelent za naporne mrave – neće ih samo kratko otjerati nego se oni više u vrt neće vratiti.

Harlow-Ellis navodi kako je potrebno u bocu s raspršivačem staviti jednaku količinu octa i vode, a otopinu ćete pošpricati po vrtu. Ona će otjerati mrave ali i uništiti miris koji oni koriste kako bi uvijek pronašli put u vaš vrt. Iako nije štetna za biljke, izbjegavajte lišće kako biste izbjegli i štetu.

Vrt

Floraart kroz godine: Od uličnog sajma do cvjetne institucije

Kako je Floraart postao zaštitni znak zagrebačkog proljeća

floraart

Teško je zamisliti proljeće u Zagrebu bez mirisa cvijeća i šarenila koje donosi Floraart. Ova manifestacija, koja je započela kao skromni Sajam cvijeća 1966. godine na Gornjem gradu, prerasla je u najveći hortikulturni događaj u ovom dijelu Europe. Prvi sajam organizirao je Večernji list, a već tada je izazvao neviđeno zanimanje građana, s redovima koji su se protezali do uspinjače u Tomićevoj ulici.

Tijekom godina, sajam je mijenjao lokacije i organizatore, ali je uvijek zadržao svoju srž – ljubav prema cvijeću i prirodi.

Godine 1992. sajam dobiva ime Floraart, a organizaciju preuzima podružnica Zrinjevac. Tada se izložba seli na Prisavlje uz Boćarski dom, a od 2006. godine održava se na Bundeku, gdje se prostire na više od 300.000 m² otvorenog prostora.

Ova manifestacija nije samo izložba cvijeća; to je mjesto susreta profesionalaca i entuzijasta, prostor za edukaciju, inspiraciju i uživanje u ljepoti prirode. Svake godine okuplja brojne domaće i strane izlagače, a posjetitelji mogu sudjelovati u radionicama, predavanjima i natjecanjima poput Hrvatskog kupa florista.

U nastavku se prisjećamo izdanja Floraarta koje smo posjetili od 2014. do 2025. godine.

Floraart 2025. – Nova dimenzija sajma cvijeća

Ovogodišnja međunarodna vrtna izložba nadmašila je očekivanja posjetitelja.

Instalacija “Transmutacija”, koju su osmislili Vrtni centar Šestine i akademski kipar Branimir Boban, spojila je pejzažnu arhitekturu, suvremenu skulpturu i urbani vrtni dizajn. Skulptura-fontana prikazala je ne samo vizualnu estetiku, već i osobnu priču.

Trend report – prekrasne instalacije Floraarta 2021.

Nakon odgode zbog epidemiološke situacije, 2021. sajam je održan uz poštivanje svih mjera. Izložba je ponudila bogat program s cvjetnim aranžmanima, radionicama, izložbom studenata ALU i prodajom sadnica.
Nakon dvije godine i svibanjske odgode, Zagrepčani su jedva dočekali da posjete rascvjetanu izložbu Floraart na Bundeku.

Floraart 2018. – Prekrasne cvjetne instalacije

Floraart 2018. oduševio je posjetitelje prekrasnim cvjetnim instalacijama koje su Bundek pretvorile u cvjetnu bajku. Izložbu je posjetilo 280.000 posjetitelja, a na prostoru od 300.000 četvornih metara izlagalo je 220 izlagača s raznolikim sadržajem.

floraart 2018

Floraart 2016. – Najljepši cvjetni aranžmani

U Zagrebu je od 30. svibnja do 5. lipnja 2016. održana Međunarodna vrtna izložba Floraart. U sklopu izložbe održane su razne radionice, predstava, predavanja, a cijeli je zagrebački Bundek bio ukrašen cvjetnim instalacijama i aranžmanima.

Floraart 2014. – Cvjetne instalacije na Bundeku

Floraart 2014. donio je raznovrsne cvjetne instalacije koje su Bundek pretvorile u cvjetnu oazu.

Foto: Grad Zagreb



Nastavite čitati

Sobno bilje

Zeleni ljiljan – pauk biljka koju želimo u interijerima

Ova sobna biljka idealna je za početnike i ljubitelje zelenila

Zeleni ljiljan (Chlorophytum comosum), poznat i pod nadimkom “pauk biljka” ili “spiderplant”, jedna je od najpoželjnijih sobnih biljaka u suvremenom uređenju interijera. Ova atraktivna trajnica ne osvaja samo svojim izgledom već i svojim pozitivnim učincima na zrak u zatvorenom prostoru.

Biljka pauk je višegodišnja sobna biljka poznata po svojim uskim, lukovičasto savijenim listovima koji stvaraju efektan viseći slap. Zahvalna, dugovječna i izuzetno prilagodljiva.

Riječ je o biljci koja je istovremeno dekorativna, funkcionalna i jednostavna za održavanje, što je čini idealnim izborom za razne životne i radne prostore.

Sobne biljke koje čiste zrak i upijaju vlagu – prirodna rješenja za zdraviji dom

Njega i uvjeti rasta

Biljka pauk se u prostoru najbolje osjeća na mjestu gdje prima dovoljno neizravnog dnevnog svjetla. Premda je biljka izuzetno prilagodljiva, dugotrajno izlaganje izravnoj sunčevoj svjetlosti može izazvati opekline na listovima. Preniska pak razina svjetlosti može rezultirati gubitkom karakteristične boje.

Optimalna temperatura za uzgoj kreće se između 18 i 24 °C, ali biljka će bez problema podnijeti i manje oscilacije, osobito ako se nalazi u stabilnoj unutarnjoj klimi.

U pogledu zalijevanja, zeleni ljiljan preferira umjereno vlažno tlo, no mnogo bolje podnosi kraće sušne periode nego prekomjernu vlagu. Redovita gnojidba u razdoblju intenzivnog rasta – od proljeća do rane jeseni – potiče zdrav rast i oblikovanje gustih rozeta listova.

Posebno je zanimljivo da zeleni ljiljan uspijeva i bez zemlje.

biljke koje rastu u vodi
Ove sobne biljke godinama mogu rasti u vodi – zemlja im nije potrebna

Presađivanje i razmnožavanje

Presađivanje se preporučuje svake 1 do 2 godine, po mogućnosti u proljeće. Biljka voli rahlu, propusnu zemlju s dobrom drenažom, a idealna je mješavina univerzalnog supstrata s dodatkom perlita ili pijeska. Posuda ne treba biti prevelika – dovoljno je da ima prostora za razvoj korijena i dobru odvodnju

Zeleni ljiljan je poznat po svojoj sposobnosti jednostavnog razmnožavanja.

Biljka tijekom godine razvija duge stabljike s malim izbojcima, popularno zvanim “paukovi”, koji ujedno nose i sitne bijele cvjetove. Ti mladi izdanci mogu se bez posebne pripreme odvojiti i posaditi u novu posudu sa supstratom, ili se najprije mogu staviti u čašu s vodom kako bi razvili korijenje.

Zanimljivo je da jedna matična biljka može generirati desetke novih biljaka tijekom godine, što ovu vrstu čini izuzetno zahvalnom i za poklanjanje.

Osim toga, zeleni ljiljan je iznimno dugovječan, a uz minimalnu njegu može trajati desetljećima. Zbog svega navedenog spada u skupinu tzv. “neuništivih” sobnih biljaka – što je osobito korisno za one koji tek ulaze u svijet kućnog bilja.

Zeleni ljiljan i njegova sposobnost pročišćavanja zraka

Jedna od najznačajnijih karakteristika koju zeleni ljiljan nudi svojim vlasnicima jest sposobnost pročišćavanja zraka.

Biljka je još krajem 20. stoljeća prepoznata u NASA-inim istraživanjima kao jedna od vrsta koje učinkovito uklanjaju štetne tvari iz zatvorenih prostora. Koje biljke pročišćavaju zrak

Osim što poboljšava kvalitetu zraka, zeleni ljiljan djeluje i kao prirodni regulator vlage, zbog čega se često preporučuje za prostore sklone kondenzaciji, poput kupaonica.
Zeleni ljiljan sve češće postaje sastavni dio zelenih interijera koji kombiniraju estetiku i zdravlje.

10 savršenih biljaka za kupaonicu: Pretvorite svoju u wellness oazu

Osim funkcionalne uloge, pauk biljka ima i značajnu dekorativnu vrijednost. Viseća forma čini ovu biljku idealnu za smještaj u viseće tegle, na rubove polica ili ormara, a često se koristi i u zidnim aranžmanima. Uklapa se u razne stilove uređenja interijera, od skandinavskog minimalizma do klasičnih i boho interijera.

Najčešći problemi i štetnici

Kod nepravilne njege, najčešći problemi su požutjeli listovi (često zbog pretjeranog zalijevanja), sušenje vrhova (zbog niske vlažnosti ili viška gnojiva), te trulež korijena. Od štetnika se povremeno mogu pojaviti lisne uši, paukove grinje ili tripsi.

Preventivno, biljku je dobro povremeno istuširati ili prskati vodom, te redovito pregledavati donje strane listova.

Zeleni ljiljan je mnogo više od obične sobne biljke. Njegova otpornost, dugovječnost, jednostavno održavanje i sposobnost poboljšanja kvalitete zraka čine ga idealnim saveznikom u stvaranju zdravijeg, estetski ugodnijeg i održivijeg životnog prostora.

Bilo da ga smjestite na prozorsku klupčicu, objesite iznad radnog stola ili postavite u staklenu vazu u kupaonici, zeleni ljiljan unijet će dašak prirode u vaš dom – diskretno, ali učinkovito.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice