Vrt
Kako sačuvati buket cvijeća
U povijesti, cvijeće se najčešće poklanjalo kako bi se izrazila ljubav. Taj je običaj iz Japana i Kine u Europu došao u 18. stoljeću. Svaki cvijet i boja imaju svoje značenje, a bonton nalaže da muškarci smiju darivati samo rezano cvijeće. Ako svoj buket želite zadržati za uspomenu, donosimo savjete kako i koje se cvijeće može sušiti.

Sušiti se ne mogu sve biljke
Najčešće sušimo biljke koje imaju lijepi cvijet, no sušiti se mogu i neke trave poput pampasa, ili žitarice poput pšenice, koji su lijep dodatak suhim buketima.

“Cvijeće koje bi možda bilo pametno izbjegavati je cvijeće koje u svojoj glavici cvijeta sadrži veliku količinu vode. Metode sušenja koje najčešće koristimo obično rezultiraju pojavom plijesni, stoga je bolje birati cvijeće čije su glavice sitnije ili koje jednostavno imaju manji sadržaj vode”, objašnjava Valentina Rohrbacher, magistrica agronomije.

Bilo bi pametno izbjegavati i biljke koje imaju debelo, mesnato lišće i stabljike, zato što i taj dio biljke sadržava puno vode, a pored glavice sušili bismo i njega.
Najjednostavnije rješenje
Cvijeće koje se ne suši je primjerice tulipan ili karanfil, a najjednostavniji način za sušenje je zamotati buket špagom ili gumom i objesiti ga naopako.

Dio koji je bio u vodi najbolje je ukloniti da bismo se riješili dodatne vlage kada krenemo sa sušenjem. Ili ako želite, možete s papirnatim ručnikom pobrisati taj dio koji je bio natopljen u vodi.
Ključno je…
Ono što je ključno u procesu sušenja jest da se objesi u prostoriju koja se grije, dakle, koja nije potpuno hladna i u kojoj nema zadržavanja vlage. Iz tog razloga, kupaonica nije baš idealna prostorija i bilo bi odlično kad bi postojalo kruženje zraka, tek toliko da odnosi vlagu i da se proces sušenja ljepše odvija.


Koliko traje proces sušenja?
Sušenje zapravo ovisi od vrste do vrste i koliki “pušlek” objesite naopačke. Ako je to samo nekoliko cvjetića, proces sušenja možda će trajati samo tjedan ili dva, no ako je cijeli buket u pitanju, sušenje će potrajati tri do četiri tjedna ovisno o tome kakvo je cvijeće unutra.

Može se lakirati s lakom za kosu pogotovo jer će kod žitarica spriječiti da si moljac pokuša napraviti kućicu unutra, a osim toga, preporuča se izbjegavati propuh ili prostorije gdje se vješaju kaputi kako ne bi došlo do fizičkog oštećenja.
Kako znati da nešto ne ide po planu?
Za sušenje je potrebno jako malo truda ako ste izabrali dobre biljne vrste i pogodnu lokaciju.
U slučaju da se pojavi plijesan i ako vam biljka krene izgledati katastrofa, znači da je nešto krenulo po krivu.

Kada objesite naopačke razno razne kombinacije, s vremenom ćete vidjeti kako stvari funkcioniraju, je li ta prostorija primjerena ili nije za sušenje biljaka. Metoda pokušaja jedini je način da vidite što najbolje odgovara.
Hortenzija se suši na drugačiji način
Trebat će vam samo čaša vode. Možete odabrati koji cvijet iz grma hortenzije vam je prikladan za sušenje na način da malo “tapnete” po cvijetu. Zvuk koji bi trebali čuti barem na deset posto cvijeta je zvuk kao da je latica suha. Ako to čujete, možete odrezati cvijet, što niže.

Kad ste ga odrezali, uklonite svo lišće zato što lišće stvara višak vegetacijske mase i višak vlage koji nije potreban za ovaj proces.
Kad smo uklonili sve što nam ne treba, hortenziju stavljamo u čašicu vode, a kad voda iz čaše ispari, hortenzija bi trebala biti suha.
Opločnici i ograde
Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac
Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.
Kako postaviti opločnike za vrtne staze
Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.
Za kvalitetnu ugradnju važno je:
- Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
- Ugraditi rubnjake
- Osigurati pravilan nagib radi drenaže
Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost
Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:
1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama
2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama
3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama
4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama
5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde
Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode
Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.
Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.
Uradi sam projekti
Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju
Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.
Ranoproljetne povrtnice
Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.
Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju
Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat
Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.
Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m2 i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.
Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.
Špinat

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta
