Vrt
Kako izgraditi povišenu vrtnu gredicu i koje su njene prednosti?
Podignute vrtne gredice su gredice koje su podignute od tla i na taj način omogućuju bolji, lakši pristup i rad sa manje sagibanja. Gredice mogu biti izrađene od raznih materijala kao što su drvo, kamen, beton, cigla i podižu se na različite visine od 30 do 120 cm.
Prednosti podignutih gredica
Pružaju dobru drenažu, a zemlja u povišenoj gredici je rahlija, s manje korova , s boljim vodo-zračnim režimom. One se u proljeće brže zagrijavaju pa se razne kulture mogu sijati ranije.
Zahtijevaju manje održavanja, a i korist za kralježnicu je višestruka. One služe kao prepreka od štetnih nametnika i puževa i štite biljke od hladnoće te se i jednostavnije prekrivaju kako bi se zaštitile od hladnoće i prilikom uporabe zaštitnih sreddstava na drugim kulturama. Ako imate ljubimce, one će ih držati što dalje od vaših biljaka.
Ako vas muče alergije, ovim biljkama nije mjesto u vašem dvorištu
Kako izraditi povišenu gredicu
Gredice se mogu izraditi u okućnici , na terasi, u postojećem vrtu. Odaberemo mjesto gdje ćemo podignuti gredicu. Prema raspoloživom prostoru napravimo skicu gredice i odaberemo najprikladniji materijal za izgradnju. Najbolje je da nam širina gredice ne prelazi 150 cm zbog toga kako bi mogli lako pristupiti svim biljkama na gredici. Prostor iskolčimo i izgradimo gredicu prema planu.

Veličinu određujemo prema našim mogućnostima i potrebama. Ako odaberemo drvo kao građu daske nikako ne smiju biti zaštićene klasičnim premazima, posebno ako želimo uzgajati povrće na organski način. Kao premaz može se koristiti laneno ulje.
Kako i čime napuniti gredice
Vrtne gredice treba ispuniti visoko kvalitetnom zemljom za visoke vrtne gredice koju treba obogatiti s mnogo organske tvari. Takvo gnojivo sadrži stabilnu količinu hranjiva i organske tvari te kontroliranu količinu makro i mikroelemenata, a i nema primjesa korova i bolesti. Najbitnije je, da se hranjiva tvar oslobađa postepeno. Sadrži i puno fulvinskih i huminskih kiselina, koje omogućavaju biljkama lakšu dostupnost hranjiva i pospješuju stvaranje humusa.
Ove biljke treba orezati u travnju kako bi se potaknuo njihov rast
Gredice na kojima smo već uzgajali povrće i začinsko bilje pripremimo za novu sezonu tako da pomoću vrtnih alata odstranimo najprije korove i ostatke biljaka iz prethodne godine, a zatim prekopamo i usitnimo i veće grude zemlje. Pripremljenu gredicu po površini posipamo organskim gnojivom i s pomoću grablji lagano unesemo u tlo.

Svaka biljka ima drugačiju potrebu za hranjivom
U povišene gredice sadnja se obavlja gušće nego inače jer računamo i s bočnim stranama. Moguće je saditi i sijati sve kulture ovisno o našim potrebama. Kombinacije povrća, voća, cvijeća i začinskog bilja u visokim gredicama dodatno će ukrasiti vašu okućnicu, terasu, vrt.
Tijekom ljetnih vrućih dana moramo malo više pripaziti na vlagu u gredicama jer se brže zagrijavaju i isušuje se zemlja.
U posude, lončiće ili na otvoreno sijemo začinske biljke koje će nam najviše trebati. Već kroz nekoliko tjedana imat ćemo vlastite zalihe peršina, vlasca, bosiljka…
Izvor: plantella
Vrt
Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi
Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.
To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.
Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.
Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla
Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.
Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.
Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Sklonište za život i bioraznolikost
Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.
Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.
Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.
Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu
Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.
U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.
Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja
Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.
Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.
6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje
Priroda zna što radi
Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.
Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.
Vrt
Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“
Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.
Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.
Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.
Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.
Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.





