Vrt
CRNOGORICA Kako ju kombinirati s drugim biljkama?
Savršeno pašu u svaki vrt
Zimzelene biljke i impozantna crnogorica savršeno će zaokružiti dizajn svakog vrta. U kojim sve oblicima dolaze, zašto su nužne u vrtu i kako ih kombinirati s drugim biljkama, saznali smo od naše Dubravke Mišolongin.
‘Kod uređenja vrta ili balkona nikako ne smijemo zaboraviti ukomponirati crnogoricu i zimzelene biljke. U proljeće sadimo kontejnirane sadnice koje imaju korijenovu balu i tako omogućuju bezbolno presađivanje. Predivan izbor pronašli smo u Vrtnom centru Šestine’, kaže nam dipl. ing. agronomije, Dubravka Mišolongin.
Biljke koje stvaraju ugođaj
‘To su biljke koje uz cvatuće biljke, grmlje i nekakvo listopadno grmlje, stvaraju jedan ugođaj u vrtu kad nema ni cvata ni lišća. I na taj način miješanjem jednih, drugih i trećih dobijemo nekakvu kompoziciju koja tijekom cijele godine izgleda atraktivno’, dodaje. Bilj
Od zimzelenih valja izdvojiti cijelu paletu evonimusa koji mogu poslužiti kao vrtna ograda. ‘One su zanimljive i bojom lišća i oblikom i različitostima, pa onda tako možemo raznim kombinacijama dobiti jedan jako lijep ugođaj’, tvrdi. Minijaturni bor pinus mugo, patuljasta kuglasta srebrna smreka, kriptomerija, crnogorica na štapu ili čempres. Kad je crnogorica u pitanju, na raspolaganju je puno veličina, boja i oblika.
I druge vrste, osim oubičajenih
‘Osim uobičajene crnogorice na koje smo navikli u našim živicama, kao što su tuja, razne vrste hameciparisa i slično, pojavljuje se još cijeli niz vrsta koje su vrlo atraktivne i koje nekad ljudi izbjegavaju saditi iz razloga što ih podsjeća na groblje, ali pritom se ne trebamo libiti saditi tako prekrasna stabla kojam, recimo, u krajoliku Dalmacije ili Toscane čine predivna soliterna stabla, kao što je ovaj čempres iz porodice kupresusa. On je tako tanan i predivan u svojoj veličini kad jednog dana dosegne 20 i 30 metara. Tako da u krajoliku izgleda kao skulptura’, dodaje Dubravka.
‘Jedno od takvih biljaka je i jedan srebran, srebrni predivan primjerak kupresusa arizonike koji također dostigne jako visoku veličinu, dakle raste jako u visinu, ali svojim predivnim bojama iglica, čini čaroliju u vašem vrtu’, nadovezuje se.
Prilikom smještanja crnogorice koje će izrasti u visoko stablo, treba voditi računa veličini vrta i pripaziti da biljka ima dovoljno prostora za rast.
Razne opcije
‘Ukoliko u svom vrtu ne želite imati neku veliku crnogoričnu stablašicu visine četiri, pet metara, Na tržištu možete pronaći razne oblike, dakle formirane biljke, bilo da se radi o kupresusu ili hameciparisu, dakle u formi topijarija ili u nekoj spiralnoj formi. Postoje još i biljke na štapu koje možete vrlo lijepo ugraditi u vaš vrt kao nekakav, kao neku soliternu biljku, dakle kao akcent ili možete izgraditi cijeli jedan alpski vrt ili napravit neki vrlo zgodan kamenjar’, tvrdi.
Ove biljke su pogodne i za sadnju u tegle pa mogu krasiti dvorište, ulaz u dom ili balkon.
‘Ukoliko biljke posadite u tegle, onda je zalijevanje itekako važno, da je redovito, znači ako ne pada kiša ili ako je negdje pod nekakvom nadstrešnicom, onda barem jednom tjedno i to obilno, četiri do pet litara’, pojašnjava. Tlo im mora biti rahlo, s puno pijeska i kamenčića. Već nakon prvih izboja treba ih šišati.
Vole kiselo tlo
‘Kako bi se održala njihova nekakva stalna forma, to se naročito odnosi na biljke koje su kuglastog oblika ili topijarij ili nekakva spirala, one se znači vrlo često orezuju jer kod svakog izbijanja mladih izdanaka gubi se forma. Ako ostavite neko duže vrijeme da naprosto ti izboji divljaju, izgubit će se u potpunosti forma i više nećete imati to što ste na početku htjeli. Dakle, kod svakog izbijanja novih izboja, škare i lagano frizura’, dodaje Dubravka.
Crnogorične vrste mogu se u vrtu izmjenjivati i visinom i bojom. S obzirom na to da njihove iglice kisele tlo, uz njih je moguće kombinirati samo cvatuće bilje koje voli isto takvo tlo.
‘Od cvatućih biljaka najpopularniji su razne vrste rododendrona, zatim azaleja. Kiselo tlo vole i hortenzije tako da i njih možemo negdje ukomponirati’, tvrdi.
Ima još puno biljaka koje se mogu kombinirati uz crnogoricu, koja će svaki vrt učiniti jedinstvenim i prepoznatljivim. Na vama je samo da se odvažite na taj korak.
Vrt
Mahonia media – zimska zvijezda u vašem vrtu
Mahonia media – winter sun je atraktivna hibridna mahonija, nastala križanjem vrsta Mahonia japonica i Mahonia lomariifolia. Ovaj uspješan hibrid objedinjuje najbolje karakteristike svojih roditeljskih biljaka – snažan i uspravan rast, bogato zimzeleno lišće te obilno i dugotrajno zimsko cvjetanje. Posebno se ističe u razdoblju kada većina vrtnih biljaka miruje, unoseći boju, strukturu i život u zimski vrt. Zahvaljujući svojoj iznimnoj otpornosti na hladnoću, prilagodljivosti različitim uvjetima uzgoja i vrlo skromnim zahtjevima za održavanje, Mahonia media postala je jedna od najcjenjenijih i najraširenijih mahonija u europskim vrtovima. Njezini mirisni, zlatnožuti cvjetovi, koji se pojavljuju od kasne jeseni do ranog proljeća, ne samo da imaju snažan dekorativni učinak, već predstavljaju i važan izvor hrane za oprašivače u zimskim mjesecima.
Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta
Koja je biljka najbolji ukras za vaš dom prema horoskopskom znaku?
Opis biljke
Mahonia media je srednje do veliki zimzeleni grm, koji može doseći 2–4 m visine, ovisno o sorti. Ima snažan, uspravan rast i velike, peraste listove tamnozelene boje, često s brončanim ili crvenkastim tonovima u hladnijim mjesecima.
Najveća atrakcija su veliki, uspravni ili blago povijeni cvjetni grozdovi u nijansama žute, koji se pojavljuju od kasne jeseni do ranog proljeća. Cvjetovi su intenzivno mirisni i čine biljku izuzetno vrijednom u zimskom razdoblju. Nakon cvatnje razvijaju se plavičasto-crne bobice, koje dodatno povećavaju dekorativnost grma.
Prekrasna i ljekovita, a istovremeno vrlo opasna božićna biljka
Zašto odabrati biljku mahonia media?
Mahonia media posebno se ističe snažnim zimskim efektom jer cvjeta u razdoblju kada je vrt najtiši i kada većina biljaka nema ukrasnu vrijednost. Kao zimzelena biljka, zadržava svoju strukturu i dekorativnost tijekom cijele godine, što je čini iznimno pogodnom za oblikovanje vrta i stvaranje trajnih kompozicija. Njezini mirisni cvjetovi šire ugodan, prepoznatljiv miris koji se često osjeti i s veće udaljenosti, dodatno obogaćujući zimski ambijent. Osim estetske vrijednosti, Mahonia media ima i važnu ekološku ulogu jer je izuzetno privlačna oprašivačima te predstavlja dragocjen izvor hrane za pčele i druge korisne kukce tijekom zime. Zahvaljujući svojoj otpornosti i dugovječnosti, riječ je o pouzdanoj biljci koja se s lakoćom uklapa u trajne vrtne zasade i zahtijeva minimalnu njegu.
Idealni uvjeti za sadnju
Mahonia media najbolje uspijeva na položajima s polusjenom, gdje je zaštićena od jakog ljetnog sunca, no dobro podnosi i sunčane lokacije ako je tlo dovoljno vlažno. U izrazito sjenovitim uvjetima biljka će rasti zdravo, ali cvatnja može biti slabija i manje obilna.
Što se tiče tla, preferira duboko, humusom bogato tlo koje zadržava vlagu, ali je istovremeno dobro drenirano. Vrlo je prilagodljiva te podnosi širok raspon pH vrijednosti, od blago kiselog do neutralnog, što je čini pogodnom za većinu vrtnih tala.
Zahvaljujući svojoj strukturi i rastu, Mahonia × media idealna je za sadnju na rubovima gredica, u šumskim i prirodnim vrtovima, kao i u pozadini većih vrtnih kompozicija. Također se izvrsno uklapa u zaklonjene položaje uz zidove i ograde, gdje je zaštićena od jakog vjetra i hladnoće, a istovremeno dolazi do punog izražaja.
Njega i održavanje
Mahonia media je nezahtjevna biljka koja uz minimalnu njegu zadržava zdrav i dekorativan izgled. Nakon sadnje potrebno ju je redovito zalijevati kako bi se dobro ukorijenila, dok kasnije postaje umjereno tolerantna na sušu, osobito ako je posađena u humusom bogato tlo.
U proljetnom razdoblju preporučuje se dodavanje organskog gnojiva ili komposta, čime se potiče snažan rast i obilnija cvatnja. Rezidba se provodi nakon cvatnje, pri čemu se uklanjaju ocvali cvjetni grozdovi te stare, oštećene ili preguste grane, kako bi se sačuvala lijepa forma grma.
Kod starijih biljaka moguće je provesti i jaču obnovnu rezidbu, kojom se potiče stvaranje novog, zdravog rasta. Mahonia media je otporna na niske temperature, dobro podnosi gradske uvjete i onečišćenje zraka, što je čini pouzdanim izborom za različite vrste vrtova i zelenih površina.
Primjena u dizanju vrta
ahonia × media izuzetno je zahvalna biljka u oblikovanju vrta jer se lako uklapa u različite stilove i kompozicije. Odlično se kombinira sa zimskim cvjetnicama, poput kukurijeka (Helleborus), koje dodatno naglašavaju njezinu zimsku cvatnju, kao i s papratima i ukrasnim travama koje unose mekoću i kontrast u zasad. Također se lijepo nadopunjuje s drugim zimzelenim grmovima, stvarajući skladne i trajne vrtne strukture.
Zbog svojeg snažnog rasta i dekorativnog izgleda, Mahonia × media može se saditi kao samostalna biljka (soliter), gdje dolazi do punog izražaja, ali jednako je učinkovita i u skupnim sadnjama ili kao dio zimzelene živice, koja pruža strukturu, zaštitu i vizualni interes tijekom cijele godine.
Zahvaljujući svojoj iznimnoj otpornosti na hladnoću, prilagodljivosti različitim uvjetima uzgoja i vrlo skromnim zahtjevima za održavanje, Mahonia media postala je jedna od najcjenjenijih i najraširenijih mahonija u europskim vrtovima. Njezini mirisni, zlatnožuti cvjetovi, koji se pojavljuju od kasne jeseni do ranog proljeća, ne samo da imaju snažan dekorativni učinak, već predstavljaju i važan izvor hrane za oprašivače u zimskim mjesecima.
Vrt
Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta
U Vrtnom centru Šestine možete pronaći biljke koje cvatu zimi, unoseći boju, strukturu i život u vrt
Zima se u vrtu često doživljava kao razdoblje potpunog mirovanja, no uz pravi odabir bilja to ne mora biti tako. U Vrtnom centru Šestine možete pronaći biljke koje cvatu zimi i upravo tada preuzimaju glavnu ulogu, unoseći boju, strukturu i život u vrt u vrijeme kada je većina biljaka bez lišća i cvjetova. Njihova ljepota posebno dolazi do izražaja u hladnim mjesecima, kada svaki cvijet, pup ili bobica postaju snažan vizualni naglasak.
10 sobnih biljaka koje najbolje uspijevaju zimi
Zimzeleni grmovi, trajnice i vrste s dugotrajnim pupovima omogućuju da vrt ostane uredan i dekorativan tijekom cijele godine. Uz malo planiranja i poznavanje osnovnih pravila sadnje i njege, moguće je stvoriti vrt koji i zimi izgleda promišljeno, skladno i živo.
Kada i kako saditi zimsko bilje
Za uspješan rast i cvatnju biljaka koje cvatu zimi, ključno je pravilno odabrati vrijeme sadnje. Lončanice se mogu saditi gotovo tijekom cijele godine, osim u razdobljima izrazito visokih ljetnih temperatura. Presađivanje u vrt moguće je sve dok tlo nije smrznuto, zbog čega su jesen i rano proljeće najpoželjniji periodi za sadnju u tlo.
Ako se biljke presađuju u veće posude, idealno vrijeme za to je prije početka cvatnje, najčešće u ožujku. Na taj se način biljci omogućuje da se prilagodi novom prostoru i razvije snažan korijenov sustav prije cvjetanja.
Kako ističe Anita Surić Klarić, dipl. ing. agr. iz Vrtnog centra Šestine, ključ uspjeha leži u razumijevanju potreba svake biljke.
„Biljke koje cvatu zimi najčešće su zimzeleni grmovi i niske trajnice koje vole kisela tla. Kada im osiguramo odgovarajuće mjesto i uvjete, one će nas nagraditi bojom i cvjetovima upravo u vrijeme kada ih najviše trebamo.“
Skimija – vodeća među biljkama koje cvatu zimi
Među najpopularnijim biljkama koje cvatu zimi posebno se ističe skimija. Riječ je o zimzelenom grmu koji se odlikuje dugotrajnim pupovima i cvatnjom koja traje gotovo cijelu zimu. Pupovi često nalikuju cvjetovima i zadržavaju se mjesecima, čineći biljku izrazito dekorativnom.
Skimmije dolaze u tamnocrvenim, bordo, bijelim i svijetloružičastim nijansama, ovisno o kultivaru. Sorte poput ‘Rubella’, ‘White Glow’ ili ‘Marlot’ često se biraju upravo zbog intenzivnih boja koje dolaze do izražaja kada je ostatak vrta miran. Posebnu vrijednost imaju i skimije s ukrasnim bobicama koje se zadržavaju tijekom cijele zime.
Najbolje uspijevaju u sjenovitim ili polusjenovitim dijelovima vrta te u kombinaciji s drugim biljkama koje preferiraju kisela tla.
Erica carnea – trajnica s dugom zimskom cvatnjom
Erica carnea, ili Crnjuša jedna je od najzahvalnijih zimskih cvatućih trajnica. Cvatnja može započeti već u jesen, nastaviti se tijekom zime i završiti u ranom proljeću, čime vrt dobiva kontinuitet boje kroz više godišnjih doba.
Ova biljka izuzetno je otporna i uspijeva na polusjenovitim, ali i sunčanim položajima, pod uvjetom da je tlo dobro drenirano. Najčešće cvate u ružičastim nijansama, no ovisno o sorti, cvjetovi mogu biti i bijeli ili crveni. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova i lagano oblikovanje kako bi biljka zadržala uredan i kompaktan izgled.
Mahonia ‘Winter Sun’ – žuti naglasak u zimskom vrtu
Među najupečatljivijim biljkama koje cvatu zimi svakako je Mahonia media ‘Winter Sun’. Mahonija cvate od kraja studenog pa sve do ožujka, a njezini dugi žuti cvatovi u klasovima unose snažan kontrast u zimski vrt.
Osim cvjetova, mahoniju krasi i kožasto, sjajno, nazubljeno lišće koje se često koristi u rezanim aranžmanima. Iako izgleda raskošno, riječ je o biljci koja ne zahtijeva posebnu njegu. Otporna je na niske temperature i prilagodljiva različitim tlima, no najbolje uspijeva na humusnom, neutralnom i dobro dreniranom tlu na kojem se ne zadržava voda.
Vrt koji cvate i kada priroda miruje
Pažljivim odabirom biljaka koje cvatu zimi, vrt ne mora izgubiti svoju ljepotu u hladnim mjesecima. Skimmije, erike i mahonije dokazuju da zima može biti razdoblje tihe, ali izrazite vrtne estetike. Uz minimalnu njegu i promišljen plan sadnje, vrt može ostati pun boja, strukture i života – čak i onda kada se čini da priroda miruje.
