Vrt
Biljke kojima nećete nedostajati kada odete na godišnji odmor
Čak ni ako vas nema mjesec dana
Uskoro kreću godišnji odmori i mnogi ne znaju tko će se u tom razdoblju brinuti o njihovim biljkama. Međutim, postoje biljke kojima nećete nedostajati ni ako se odmarate mjesec dana. Otkrivamo koje su to.
Skupina žednjaka
Sve ove živopisne biljčice pripadaju skupini žednjaka. ‘To je skupina bilja koja ne zahtijeva skoro pa nikakvu njegu i brigu, idealne su za ljude koji nemaju vremena, a svi želimo imati neki balkon, vrt s cvijećem ili biljem, zato smo odabrali žednjake, samo da pokažemo kako možemo imati raznoliko bilje o kojima ne treba brinuti skoro pa uopće’, kaže Lidija Mamić, cvjetna dekoraterka u Vrtnom centru Šestine.
Ove biljke zadržavaju vodu u svojim mesnatim listovima i tako se sami navodnjavaju. Dovoljno im je zalijevanje jednom mjesečno, te hranjiva.
Odgovara im pjeskovito tlo
‘Međutim, ako je čuvarkuća, naprimjer ili bilo koji drugi žednjak u zemlji, tu stvarno ne treba ništa osim očistiti biljku, malo joj dodati supstrata, odnosno zemlje ako fali, dakle, ono što je važno, da supstrat koji dajemo ovim žednjacima sadrži određenu količinu pijeska, pjeskovito tlo im odgovara, baš iz tog razloga zato što ne zadržava vlagu’, dodaje.
Čuvarkući se pripisuju i ljekovita svojstva. Iz njezina lista izlazi bijela tekućina koja je, vjeruje se, dobra za upale.
‘Također iz porodice žednjaka su i ovi sedumi, kojih ima nekoliko tisuća vrsta, ima viših, ima nižih, ima puzećih, ima sa sitnijim listom, s krupnijim, a oni isto tako sadržavaju vodu u svojim listićima, i ne treba im uopće zalijevanja, odnosno, ako su baš velike suše, jedanput mjesečno im damo malo vode, dodamo malo hranjiva, i to je sva briga’, tvrdi Lidija.
Rezati suho lišće
Seduma ima i cvatućih. ‘Pustinjska ruža uglavnom raste nisko i tvori onako jedan gusti grm, koji također ne zahtijeva nikakvu brigu, idealna je za sadnju u kamenjare, može se saditi u teglice, žardinjere, može biti u vrtu, važno je napomenuti da je to trajnica, svake godine ona obnavlja cvijet, ono što mi trebamo napraviti je odrezati suho lišće, ocvalo cvijeće i to je sve’, kaže.
Podnosi sušu i voli jako puno suncu, ali uspijeva i u polusjeni i sjeni. Ono što je kod nje važno je da zaista zaboravite na njezino zalijevanje jer uz puno vode, njihov sitni korjenčić može brzo istrunuti. Osim seduma, ima i drugih vrsta biljaka koje podnose sušu.
Vrlo lako se primi
‘Ovdje imamo bršljan ili hederu, hedera ima jako puno vrsta, od sitnolisnih do one s velikim listom, šarenolisne, zelene i tako dalje, ali ono što je važno napomenuti da je ona jako otporna biljka, invazivna je, treba ju kontrolirati, a možemo ju saditi u zemlju, uz zidove, možemo ju saditi s terase, npr. puštati da pada dolje, ako imamo neki zid koji treba pokriti, možemo ju rezidbom saditi u žardinjere, ona se uglavnom vrlo lako primi, te korjenčiće’, sigurna je Lidija.
Da bi listovi ostali zeleni, treba je dohraniti, a za ljepotu i gustoću treba je redovno orezivati. Zalijevanje – jednom mjesečno.
Kombinacija i s penjačicama
Možemo ju kombinirati s bilo kojom biljkom, isto tako s penjačicom, što je važno kod kontrole, znači rezidba. Treba je povremeno prorijediti, treba preduge grane odrezati, to jest idealno bi bilo dva puta godišnje da ju se malo poreže jer ona prilično brzo raste.
I za kraj smo ostavili biljku koja jako dobro može izgledati na ulazu u vaše dvorište, vrt ili dom.
‘Idealne biljke za tako nešto su juke, one su prilično otporne na sušu, na sušno vrijeme, vole sunce, kod njih nema uopće posla, znači nema neke dodatne brige. Donji listovi jedino oni koji odumru, oni se režu, i to je sve. Zalijevanje je minimalno, mogu podnijeti sušno razdoblje, možemo bez problema otići na godišnji i ne brinuti što će s njima dogoditi’, kaže.
Zaštita tijekom zime
Za nju treba znati da je mediteranska biljka, pa ih treba zaštititi tijekom zime. Zna imati i prekrasan cvijet visine do metar i pol u raznim bojama kojim će biti i prekrasan ukras vašem domu.
Vrt
Jardin Majorelle – mali raj usred Marakeša
Ukoliko vas put odvede do Marakeša, svakako posijetite Jardin Majorelle, šetnja ovim vrtom skriven u srcu živopisnog grada iskustvo je koje ćete dugo pamtit.
Jardin Majorelle jedno je od najpoznatijih i najposjećenijih mjesta u Maroku — prava oaza mira i boja smještena usred vreve Marrakeša. Ovaj jedinstveni vrt čarobno povezuje umjetnost, botaniku i povijest, ostavljajući snažan dojam na svakog posjetitelja.
Planiranje vrta: Vrste vrtova, raspored biljaka i inspiracije za vaš vrt
Povijest i značaj
Jardin Majorelle stvorio je francuski umjetnik Jacques Majorelle (1886.–1962.), sin poznatog secesijskog majstora Louisa Majorellea. U Maroko je stigao oko 1917. godine radi oporavka od teške bolesti, a Marakeš ga je brzo osvojio svojom svjetlošću, bojama i živahnim uličnim životom. Nakon putovanja po Sjevernoj Africi i Mediteranu, odlučio se trajno nastaniti u tom gradu.
Majorelle je stekao ugled kao orijentalistički slikar, a posebno je ostao zapamćen po intenzivnoj nijansi kobaltno plave boje, danas poznatoj kao Majorelle plava (bleu Majorelle). Inspirirana lokalnom arhitekturom i tradicionalnom odjećom, ta je boja postala zaštitni znak vrta i njegovih građevina.
Godine 1923. kupio je zemljište na rubu palmine oaze u Marakešu i ondje izgradio kuću, a 1931. angažirao je arhitekta Paula Sinoira za projektiranje moderne vile. Tijekom narednih desetljeća postupno je širio imanje i oblikovao vrt koji je postao njegovo životno djelo. Zbog visokih troškova održavanja vrt je 1947. otvorio za javnost.
Nakon Majorelleove smrti i godina zapuštenosti, vrt su 1980-ih spasili Yves Saint Laurent i Pierre Bergé, koji su ga temeljito obnovili. Od tada Jardin Majorelle ponovno živi kao jedna od najvažnijih kulturnih i botaničkih znamenitosti Marakeša.
Botanički i arhitektonski dragulj
Jardin Majorelle prostire se na oko 9.000 m² i predstavlja labirint staza, vodenih površina i egzotičnih biljaka. U vrtu se mogu vidjeti kaktusi, palme, bambusi i brojna druga botanička bogatstva. Arhitektura vrta i Majorellova ateljea pokazuje utjecaje modernizma i Art Deco estetike, u kombinaciji s marokanskim elementima. Ono što Jardin Majorelle čini posebnim jest sklad između prirode i dizajna. U vrtu se nalazi više od 300 biljnih vrsta iz cijelog svijeta: kaktusi, palme, bambusi, bugenvilije i egzotično cvijeće stvaraju bogat i raznolik pejzaž. Voda, u obliku fontana i malih bazena, dodatno naglašava osjećaj svježine i smirenosti.
Snažni kontrasti boja – plava, žuta, zelena i terakota – pažljivo su uravnoteženi i vrtu daju gotovo slikarsku kompoziciju, što nije iznenađujuće s obzirom na Majorelleovu profesiju.
Japanski vrt u hrvatskom dvorištu: Dizajn Petre Novak
Kulturni značaj
Unutar kompleksa nalazi se i Berberski muzej, posvećen kulturi i tradiciji autohtonih naroda Maroka. Muzej pruža dublji uvid u povijest, nošnje, nakit i svakodnevni život Berbera, čime posjet vrtu dobiva dodatnu kulturnu dimenziju.
Jardin Majorelle bio je i važno mjesto inspiracije za Yvesa Saint Laurenta, koji je često isticao kako mu je Maroko, a posebno ovaj vrt, pomogao da u svom radu ponovno otkrije boje.
5 tropskih biljaka koje će pretvorit svaki prostor u zelenu oazu
Zašto posjetiti Jardin Majorelle
Posjet Jardin Majorelleu nije samo šetnja kroz lijepo uređen vrt – to je iskustvo koje budi osjetila. Mirisi biljaka, zvuk vode i vizualni sklad pružaju rijetku priliku za opuštanje u srcu živahnog grada. Bilo da ste ljubitelj prirode, umjetnosti ili jednostavno tražite predah od gradske gužve, ovaj vrt opravdava reputaciju malog raja usred Marakeša.
Jardin Majorelle podsjetnik je koliko pažljivo oblikovan prostor može imati snažan emocionalni učinak – i zašto neka mjesta ostaju u sjećanju dugo nakon što ih napustimo.
Bilje
Erica carnea, proljetna crnjuša – cvijet koji prkosi zimi
Erica carnea L., poznata i kao proljetna crnjuša, zimocvijet ili winter heath, zimzeleni je ukrasni grm iz porodice vrijesova (Ericaceae) koji prkosi tišini zime. Dok priroda još miruje pod hladnim nebom, ova skromna, ali izdržljiva biljka otvara svoje nježne zvonolike cvjetove i unosi prve tonove boje u ogoljeli krajolik. Cvatući od kasne zime do ranog proljeća, često i ispod snježnog pokrivača, proljetna crnjuša postaje simbol buđenja i nade. Njezina ljepota nije samo u cvijetu, već i u poruci – da život u prirodi nikada u potpunosti ne prestaje, čak ni u najhladnijim danima godine. Osim estetske vrijednosti, ova vrsta ima i ekološki značaj jer predstavlja jedan od rijetkih izvora nektara za rane oprašivače u hladnijem dijelu godine.
Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta
Podrijetlo i stanište
Ova vrsta potječe iz planinskih i brdskih područja središnje, istočne i južne Europe, uključujući Alpe, Apenine, Karpate i Balkanski poluotok. Raste prirodno na travnjacima, rubovima šuma i stjenovitim padinama, od nizina pa do oko 2000 m nadmorske visine.
U prirodi proljetnu crnjušu često nalazimo u šumskim rubovima i svjetlijim šumskim svodovima, gdje uspijeva na različitim tlima — od pjeskovitih i glinenih do vapnenastih i neutralno do blago kiselih. Otporna je na niske temperature i može cvjetati čak i dok je tlo još pokriveno snijegom.
Mahonia media – zimska zvijezda u vašem vrtu
Izgled biljke
Erica carnea je nisko rastući, zimzeleni grm koji se širi po tlu. Tipično doseže visinu 10–50 cm, ponekad do 60 cm, a grane mogu biti polegnute ili malo uzdižuće. Listovi su sitni i igličasti, skupljeni po 3–4 u pršljenu, tamnozeleni i sjajni, što biljci daje gustu zimzelen izgled tijekom cijele godine. Cvjetovi su karakteristični — viseći, zvonasti, obično roze, crvenkasti, rijetko bijeli, skupljeni u male grozdaste cvatove duž izboja. Cvatu vrlo rano, često već od veljače do travnja, zato je biljka posebno cijenjena u vrtlarstvu za razdoblje kada malo što drugo cvjeta. Plod je mala kapsula koja sadrži sitne sjemenke, a cvjetovi su dvospolni i privlače oprašivače poput pčela kada je vrijeme dovoljno toplo.
Sadnja i njega u vrtu
Erica carnea je relativno nezahtjevna za uzgoj, ali dobro prosperira ako joj se osiguraju odgovarajući uvjeti. Voli dobro drenirano, neutralo do slabo kiselo tlo, koje ne treba biti prebogato hranjivim tvarima. Podnosi i blago alkalna tla i preferira sunčane do polusjenovite položaje. Biljka je prilično prilagodljiva te uspijeva na različitim položajima u vrtu.
Sadnja
adnja se obično obavlja u jesen (rujan–studeni), uz razmak oko 20–30 cm između biljaka ako se sade grupe. Prilikom sadnje dobro je tlo lagano razrahliti i osigurati drenažu kako sadnica ne bi stajala u vodi.
Zalijevanje
Tijekom sušnih razdoblja treba redovito zalijevanje, osobito za vrijeme uspostave nakon sadnje. Biljka ne podnosi stajaću vodu i može trpjeti ako je tlo previše vlažno.
Rezidba
Blaga rezidba nakon cvatnje potiče bujniji rast i bolje formiranje novih izboja. Ne preporučuje se drastično rezanje starog, drvenastog dijela biljke.
Razmnožavanje
Razmnožava se ljetnim reznicama ili sjemenjem, a reznice najbolje ukorijenjuju u vlažnom supstratu.
Uloga u vrtu i korisnost
Proljetna crnjuša se često koristi kao ukrasna pokrivačica tla ili rubna sadnja u gredicama i kamenjarima. Zbog ranog cvjetanja, oplemenjuje vrt u kasnu zimu i rano proljeće kada većina biljaka još miruje. Također je medonosna: pčele sakupljaju nektar i pelud s njenih cvjetova kad su drugi izvori hrane ograničeni, čime pridonosi podršci ranog oprašivanja.
Erica carnea je lijepa, otporna i korisna vrtna biljka koja svojim ranom cvatnjom donosi boju i život u vrt u vrijeme kada je većina drugih biljaka još u mirovanju. Zahvaljujući jednostavnosti uzgoja i širokom spektru kultivara, idealna je za vrtne gredice, kamenjare ili balkonske posude — posebice ako želite zimzelen i cvjetajući vrt tijekom hladnih mjeseci.
Ove je biljke potrebno orezati zimi kako bi uživali u njihovoj ljepoti u proljeće
