Vrt
Sukulenti i kaktusi – prekrasni, a jednostavni ukrasi svakog interijera
Da biste ljeto unijeli u svoj dom, ne zaboravite na biljke. Idealne će biti sukulenti i kaktusi. Ove dvije vrste ne samo da su vrlo dekorativne, već su i jako izdržljive.
Ako ste ikada šetali mediteranskim gradovima, uz palme su vam zasigurno dvije vrste biljaka ukrale pozornost – sukulenti i kaktusi. Radi se o izdržljivim biljkama koje su se udomaćile u našem podneblju. No, malobrojni znaju da su one zapravo idealne sobne biljke, jer njihovi mesnati listovi baš ne vole direktno sunce. U suradnji s Iris MBM Vrtnim centrom izdvojili smo neke.
Havorcija

Sukulenti kao što su havorcije prekrasno će izgledati u sobnim aranžmanima. Odgovara im indirektna svjetlost i treba ih zalijevati jednom u desetak dana. No, nipošto ih ne bi trebalo, kao ni ostale sukulente i kaktuse, izlagati direktnoj sunčevoj svjetlosti da ne bi došlo do oštećenja lista.
Dolaze u različitim bojama i teksturama. Neke podsjećaju na aloju, neke na agave.
Krasula

Vrlo neobična je i krasula, sukulent poznat i pod nazivom Japansko drvo. Fantastična je i za oblikovanje formi, a uz nju se veže i jedno narodno vjerovanje.
“Ljudi ga često u zadnje vrijeme kupuju, jer je to biljka novca. Onda se to značenje nekako proširilo i sad svatko želi nekome kupiti ili za poklon da mu donese sreću ili novac”, kaže Valentina Deisinger, djelatnica sobnog bilja u Iris MBM Vrtnom centru.
Litops

Vrlo zanimljivo bi bilo nekome donijeti i litops. Nisu kamenčići, kako izgledaju, nego biljke.
Litops zovemo i živi kamen zbog specifičnog oblika. On je okrugli, na sredini se nalazi jedan procijep iz kojeg izađe van cvijet. Strastveni kolekcionari litopsa znaju sakupiti sjeme, odnosno kupiti ili preko nekih društvenih mreža razmijeniti i onda ga uzgojiti sami iz sjemena.
Njegov cvat u bijeloj i žutoj boji podsjeća na onaj ivančice, a uspješno će cvjetati i u kućnim uvjetima.
Kaktusi


Kaktusi najbolje cvatu na svom prirodnom staništu. No zato cijepljene biljke mogu vrlo atraktivno izgledati. Kao gimnokalicijum, ali i euforbija s prekrasnom krijestom te cereus spirale.
Zanimljive kaktuse možete zajedno posaditi u lijepu keramičku teglu. Ne treba ih miješati s drugim biljkama zbog različitih uvjeta održavanja, baš kao ni sukulente koji se sade isto kao i kaktusi.
Sadnja sukulenata i kaktusa
Za sadnju sukulenata ili kaktusa bit će potrebno: drenaža, zemlja za sukulente i kaktuse, biljni materijal, ukrasni kamenčići, lijepa tegla i zalijevača.

U ukrasnu teglu prvo se stavlja drenaža, potom malo zemlje za kaktuse i sukulente.
Biljke se vade iz teglica i bez razgrtanja korijena sade na dubinu na kojoj su bile u uzgojnim teglicama. Potom se biljka zatrpava zemljom.

Nakon sadnje, biljke se malo zaliju da se bolje ukorijene. Treba izbjegavati zalijevanje po listovima i rozetama da ne bi došlo do truljenja biljke. Na kraju možemo staviti dekorativne kamenčiće.

Bijela boja kamenčića dodatno će naglasiti šarene boje sukulenata.

Ako ih zalijevate svakih sedam dana s malom količinom vode i držite daleko od direktnog sunca njihova ljepota bit će naglašena. Uspješno će rasti baš kao i prekrasni kaktusi i ukrašavati vaš dom dugo vremena.

Vrt
Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura
U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.
Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?
Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.
Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar
Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.
“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.
Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“
Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“
Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?
Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.
Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.
Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora
Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“
Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.
Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.
Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu
Podrijetlo i povijest jorgovana
Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.
Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.
Simbolika jorgovana
Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.
Kada jorgovan cvate?
Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?
Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.
Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?
Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:
- Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
- Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
- Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
- Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.
Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?
Za bogato cvjetanje jorgovan traži:
- sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
- propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
- zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka
Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.
You must be logged in to post a comment Login