Vrt

Sobno bilje koje podnosi nedostatak svjetla

Često jednostavno nemamo dovoljno svjetla u zatvorenom prostoru da naše biljke budu najsretnije. Biljke u koje se zaljubimo nisu uvijek one koje se dobro uklapaju u prostore u koje ih želimo staviti, nažalost.

Prije nego što počnemo, možda se pitate što se točno računa kao slabo osvijetljeno područje. Slabo osvjetljenje je zasjenjeno ili uglavnom zasjenjeno bez izravne sunčeve svjetlosti. Ipak nije bez svake svjetlosti. Nijedna biljka ne može rasti u potpunom mraku. Kada govorimo o slabom osvjetljenju, govorimo o onome što ćete često pronaći u blizini sjevernih prozora, u kutovima sobe ili na stubištima.

Biljka zmija (Sansevieria)

Sve Sansevierie imaju arhitektonski izgled i postoji mnogo različitih boja i raznolikih uzoraka koje možete izabrati.

Treba napomenuti da su biljke zmije osjetljive na prekomjerno zalijevanje. Ako im ne dajete previše ljubavi i pažnje, u redu je, rado će se osušiti između zalijevanja.

ZZ biljka (Zamioculcas Zamiifolia)

Druga biljka za slabo osvjetljenje jer, poput biljke zmije, može preživjeti bilo gdje, od slabog do jako osvijetljenog područja i ne smeta joj malo zanemarivanja (predlažemo zalijevanje kada je tlo gotovo potpuno suho ).

Aglaonema

Nazivaju se još i kineske zimzelene biljke, dobro se snalaze u uvjetima slabog osvjetljenja. Oklijevamo spomenuti da se ove biljke klasično smatraju standardnim, dosadnim biljkama za trgovačke centre. Ono što je uzbudljivo kod kineskih zimzelenih biljaka je to što su ovim kompaktnim, bujnim biljkama s lišćem uvedeni novi šareni uzorci i boje križanjima.

Ne samo da su prekrasne, već su jednostavne i sjajne pri slabom osvjetljenju! Obratite pažnju na prekrasne crvene, ružičaste, srebrne i mrlje ili pruge – u kineskom zimzelenom možete pronaći pomalo od svega.

Pothos (Epipremnum Aureum)

Kod kuće, mogu biti tolerantni prema jarko osvijetljenim područjima, kao i prema sjenovitim područjima, poput vrha police za knjige nekoliko metara od prozora. Ne dopustite da se tlo osuši i oni će sretno nastaviti rasti raskošno lišće. Što je područje na kojem se nalaze tamnije, to ćete više zelenila vidjeti na lišću.

Na gornjoj slici je Pothos ‘Marble Queen’, s prekrasnim šarenilom krem boje kroz lišće. Često nosimo i Golden Pothos, koji ima svjetliju žutu šarenost i Green Queen, koja je bliska čvrstoj dubokoj zelenoj boji.

Dracaena Deremensis ‘compacta’

Ova Dracaena izgleda malo drugačije od mnogih drugih u svojoj obitelji, sa svojim bujnim, kompaktnim lišćem. Može postati visoka, iako će ostati prilično uska. Dakle, ako imate usko mjesto gdje ne želite da se biljka raširi, ali želite malo visine, ovo je sjajna opcija. Zapravo, cijela obitelj Dracaena odlična je opcija ako tražite biljke koje podnose slabo svjetlo.

Bršljan (Hedera)

Bršljan je klasik! Može narasti dugo i bujno, a izvrsno je što mogu živjeti u područjima sa slabim osvjetljenjem. Može biti brzorastuća penjačica, ali također lijepo izgleda padajući preko police ili iz viseće posude.

Haworthia

Malo je teško povjerovati da je ovo sukulent jer većina sukulenata voli vrlo jaku svjetlost s barem nekoliko sati izravnog sunca, ali haworthia može preživjeti u slabo do srednje osvijetljenim područjima. Rastu vrlo sporo, ali rado se stave u kut na neko vrijeme, čak i ako nema jakog svjetla.

Aspidistra (Aspidistra Elatior)

Fantastične su biljke za koje se lako brine. Preživljavaju nedosljedno zalijevanje, jako ili slabo osvjetljenje i sobe s temperaturnim fluktuacijama. Ovo je žilava, lijepa biljka koja ima do metra duge listove koji ostaju prilično uspravni.

Ljiljan mira (Spathiphyllum)

Mirovne ljiljane nije potrebno održavati i lijepi su! Sjajnom, bujnom zelenom lišću može biti teško odoljeti, posebno s cvijećem. U duboko zasjenjenim područjima cvat će rjeđe, ali ne može krivo rasti ispunjavajući kut prekrasnim zelenim lišćem.

Imajte na umu nekoliko stvari kada su vaše biljke na slabom svjetlu. Dok će neke sobne biljke tolerirati slabo osvjetljenje i pritom mogu izgledati nevjerojatno, idealno svjetlo je obično neizravno. Možda ćete primijetiti spor rast, a cvjetanje može biti rijetko u sjeni budući da im je obično potrebno barem srednje svjetlo da ubrzaju rast ili cvjetanje. Ipak, ispunite svoja slabo osvijetljena područja ovim biljkama i bit ćete počašćeni lijepim zelenilom svaki put kad prođete.

Related Topics:biljke sobno bilje zatvoren prostor

Up Next

10 najboljih vrsta drveća za izradu bonsaia

Ne propustite

Idealno je vrijeme za sadnju lukovica cvijeća

Opločnici i ograde

Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac

Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.

Kako postaviti opločnike za vrtne staze

Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.

Za kvalitetnu ugradnju važno je:

Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
Ugraditi rubnjake
Osigurati pravilan nagib radi drenaže

Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost

Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:

1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama

2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama

3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama

4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama

5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde

Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode

Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.

Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.

Nastavite čitati

Uradi sam projekti

Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju

Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

vrtlarenje-povrtnjak-domnakvadrat — Foto: DOMnaKVADRAT

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.

Ranoproljetne povrtnice

Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.

Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju

Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

povrtnice-domnakvadrat-iris-mbm-vrtni-centar — Foto: Iris MBM Vrtni centar

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat

Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.

Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m² i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.

Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.

Špinat

spinat-povrtnjak-domnakvadrat — Foto: DOMnaKVADRAT

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.

Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta