Vrt
Puzajuće biljke – zanimljiv ukras svakog prostora
Ozelenjavanje interijera postaje sve veći trend jer unošenjem bilja u životni ili radni prostor, unosimo osvježenje, a ujedno se i povezujemo s prirodom. Predstavljamo prekrasne puzajuće biljke, kako ih posaditi i razmnožavati.
Pronaći pravu biljku za svoj dom ponekad može biti problem. Ukoliko želite nešto trajnije, da raste, da je bogato, a opet ne zauzima previše prostora, na pravoj ste adresi jer vam nudimo rješenje. To su puzajuće biljke.
Rhipsalis

Pripada među biljke koje ne trebaju puno vode, niti puno vlage. Odgovara mu svjetlo ili polusjena. Zalijevanje se vrši jednom u 14 dana tako da je idealan za teško dohvatljive police ili teglice. Rhipsalis ima list specifičnog izgleda koji podsjeća na iglice.
Ceropegia woodii


Poznatija pod nazivom “String of hearts”, Ceropegia woodii je puzajuća biljka koja je u posljednje vrijeme vrlo popularna na društvenim mrežama. To duguje prekrasnim listovima srcolikog oblika koji su rado viđeni ukrasi u interijerima. Zalijevanje se vrši u prosjeku svakih 10-ak dana uz napomenu da je prije zalijevanja zemlja u tegli isušena. Previše vlage može dovesti do propadanja biljke. Voli svjetlost, ali ne smije biti direktno izložena suncu.
Monstera adansonni


Bitno ju je pozicionirati na svjetlo mjesto ili polusjenu, dosta je otporna biljka koja se zalijeva prosječno jednom tjedno. S obzirom na to da brzo raste, potrebno ju je postaviti na mjesto gdje će imati dovoljno prostora za rast. Osim u širinu, ova puzavica može rasti i u visinu, ukoliko u teglu postavite potporni stup. Ima listove zanimljivog izgleda koji podsjećaju na švicarski sir.
Razmožavanje puzavica
Ako ih pravilno njegujete, neke puzajuće biljke mogu narasti i do 20 metara, poput najpoznatijeg Epipremnuma.

Ako je biljka predugačka, možete je skratiti rezanjem ili podrezivanjam. A to je ujedno i prvi korak kod razmnožavanja biljke. “Prilikom razmnožavanja reznicama odrežite jedan vrh biljke, kosi rez. Ulijete vodu u staklenku. Obavezno čista staklenka i čista voda da se ne bi bakterije nakupile. I umetnete biljku”, objašnjava Sandra Bedran, mag.ing.agr., voditeljica odjela sobnog bilja u Iris MBM.

Reznice možete umetnuti u ovakve ili slične ukrasne staklenke koje ćete moći izložiti na policu ili komodu. Kad razvije dovoljno dobar korijen, biljka je spremna za presađivanje.
Presađivanje puzavica
Za presađivanje, primjerice Hoye linearis, bit će vam potrebna svježa zemlja, granule, voda i ukrasna tegla.
Prvo se u teglu stavljaju granule za drenažu kako biljka ne bi istrunula ako je previše zalijete. Za sadnju potrebno je izvaditi biljku iz uzgojne tegle. Potom, odstraniti višak supstrata kako bi se on nadomjestio kasnije u ukrasnoj posudi sa svježim i hranjivim supstratom.
Biljka se potom stavlja u ukrasnu teglu, praznine oko nje popunjavaju se zemljom i na kraju se zalije vodom. Teglu počistimo i smjestimo na odgovarajuće mjesto.

Uz pravilnu njegu, ove raskošne puzajuće biljke mogu krasiti svaku prostoriju doma ili radni prostor.
Vrt
Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura
U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.
Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?
Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.
Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar
Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.
“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.
Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“
Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“
Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?
Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.
Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.
Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora
Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“
Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.
Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.
Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu
Podrijetlo i povijest jorgovana
Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.
Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.
Simbolika jorgovana
Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.
Kada jorgovan cvate?
Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?
Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.
Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?
Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:
- Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
- Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
- Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
- Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.
Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?
Za bogato cvjetanje jorgovan traži:
- sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
- propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
- zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka
Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.
You must be logged in to post a comment Login