Povežimo se

Vrt

Orhideje – kako ih presaditi i njegovati

Sve što trebate znati o kraljici cvijeća

Jedan od važnijih razloga zbog kojeg se ljudi zaljubljuju u sobne orhideje je njihov cvijet. Cvijet orhideja od davnina simbolizira ljubav i romansu. U hladnije doba godine kada puno vremena provodimo u kući važno nam je da smo okruženi dragim biljkama.  Za orhideju kažu da je cvijet uspješnih ljudi, a kako biti uspješan u uzgoju orhideja saznajte u nastavku.

orhideja-plantella-domnakvadrat
Foto: DomNaKvadrat

Najpopularniji kultivari za kućni uzgoj

Cymbidium patuljasti kultivari omiljeni u kućnom uzgoju s promjerom cvijeta oko 4 cm

Cattleyakraljica orhideja

Ove biljke vole položaje uz južni ili zapadni prozor. Izbjegavajte izlaganje biljaka jakom suncu ili zaštitite biljku zavjesom. Prskajte ih mekom vodom svaka dva dana. Zalijevajte svaka tri dana tijekom rasta, ali pustite da se supstrat lagano osuši. U jesen, kada se rast usporava i stvaraju se cvijetne stapke, zalijevaju se rjeđe i čuvati ih treba na nižoj temperaturi, sobna temperatura bi trebala biti između 13 i 25 stupnjeva.

Miltonia – zbog oblika cvijeta ima nadimak orhideja pomajka- maćeha.

Ima baršunaste, vrlo mirisne cvjetove u skupinama na kraju stabljike. Oni trebaju redovitu gnojidbu i vlažan supstrat, a ljeti se zalijevaju 2-3 x tjedno. Vole vlažnost između 55 i 65% i temperaturu između 10 i 30 stupnjeva. Preporučljivo je presaditi ih svake 2 godine.

Svaka vrsta orhideje ima različite zahtjeve za cvjetanje i kod većine komercijalnih sorti oni su veoma jednostavni. Orhideje koje rastu na suncu ili gdje su povremeno sušna razdoblja imaju debelo, kožasto lišće s voštanom prevlakom koja štiti od isušivanja. Vrste koje rastu više u sjeni imaju dugo i tanko lišće. Kod većine orhideja listovi su višegodišnji, dok kod drugih, osobito onih s naizmjeničnim rastom listova u parovima, listovi se odbacuju svake godine i razvijaju novi zajedno s novim pseudolukovicama.

Miltonia-orhideja-plantella-domnakvadrat
Miltonia / Foto: Plantella
Dendrobium-orhideja-plantella-domnakvadrat
Dendrobium / Foto: Plantella

Njega i presađivanje orhideja

Nakon cvatnje stabljika koja je nosila cvjetove podrezuje se do ispod prvog cvijeta, jer na tom mjestu mogli bi narasti novi cvjetovi. U slučaju sušenja cijele cvjetne stabljike najbolje ju je odrezati pri osnovi. Nakon otprilike 3 mjeseca moguće je očekivati rast nove stabljike s pupovima.

Kod presađivanje ćemo najprije izvaditi cijeli korijen iz premale posude, a oštrim škarama ćemo ukloniti sve propalo korijenje. Zdrav korijen ne treba dirati, sve šta je suho ćemo odstraniti kako bi uklonili veliku masu korijena koji nije u funkciji. Cvjetna se stapka obično prikrati na dva do tri koljenca, ali možemo je i ukloniti kako bi se obnovila i lisna masa orhideje. Orhideju presađujemo u posudu koja je 2 – 3 cm veća od dosadašnje kako bi korijen imao mjesta za rast. Za sadnju se koristi kvalitetan specijalni supstrat – Plantella zemlja za orhideje. Ova zemlja sadrži borovu koru, perlit, tresetnu mahovinu i ono što je najvažnije – kokosova vlakna, kako bi ta kokosova vlakna i drugi sastojci zadržavali vlagu.

Na dno posude se stavlja manja količina supstrata, a nakon smještanja orhideje u posudu dodaje se još zemlje. Ona će biti kvalitetan medij koji će osigurati bolji list, korijen, a nakon toga i cvijet. Nakon sadnje orhideja se stavlja u nešto veću ukrasnu posudu za koju je važno da je dublja od one u koju smo orhideju posadili kako bi se suvišna voda od zalijevanja mogla ocijediti.

presadnja-orhideja-plantella-domnakvadrat
Foto: Plantella
supstrat-plantella-domnakvadrat
Foto: Plantella

Orhideje ne trpe preveliku vlagu korijena, one moraju imati ocjeditost korjenovog sustava, ali traže intenzivnu vlagu zraka. Tako moramo brinuti da ona stalno ima konstantnu vlagu, a to će nam osigurati supstrat u koji smo posadili.

Prehrana orhideja

Za dugotrajno cvjetanje, brojnije cvjetanje te čvrsti zeleni list orhideju treba redovito dohranjivati. Preporučuje se to napraviti jednom u 10 – 14 dana.

Preporučujemo najjednostavniji i najmoderniji način dohrane korištenjem Plantella Tabs – šumećih tableta, koja sadrži sva potrebna hranjiva. Jedna se otapa u tri litre vode. U pripremljenu otopinu koja nam je sada hranidbena, uranjamo cijelu posudicu koja će se na ovaj način opskrbiti, bilo bi dobro da je ta posuda malo veća nego naše posude u koje smo posadili orhideje tako da se cijeli supstrat uroni unutra. Orhideju u otopini ostavite 20 minuta. Nakon toga treba je vratiti u njezinu ukrasnu posudu i ostaviti da se višak vode ocijedi. Taj višak nemojte ostavljati na dnu ukrasne posude, nego ga ispraznite.

potapanje i gnojidba-orhideja-plantella-domnakvadrat
Foto: Plantella
tabs-gnojivo-plantella-domnakvadrat
Foto: DomNaKvadrat

Za ljubitelje klasike, postoji i Plantella tekuće gnojivo za orhideje. Ono sadrži veliku količinu fosfora, dušika i kalija ali i drugih potrebnih mikroorganizama. U čep ovog Plantellinog tekućeg gnojiva koji je ujedno i dozator, odmjerimo količinu hranjiva, to znači 10ml hranjiva koristimo na jednu litru tekućine i dodamo vodu za zalijevanje i jednostavno prilikom zalijevanja prihranjujemo biljku na taj način da dodajemo vodu na samu biljku. I u ovom slučaju vrijedi pravilo da višak vode iz ukrasne posude kasnije odstranite jer orhidejin korijen, za razliku od listova, ne voli previše vlage.

Orhideje imaju tendenciju da ih napadnu vunaste i lisne uši. Najbolje ih je ukloniti vatom natopljenom u alkoholu, ili pošpricati biljku prirodnim insekticidom  BIO Plantella Thymi.

thymi-plantella-domnakvadrat
Foto: Plantella

 

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Vrt

Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“

Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.

Vertikutierer_Combi_Care prozračivanje i rahljenje travnjaka

Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.

Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.

Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.

Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.

Nastavite čitati

Bilje

Perunika: Kompletan vodič za uzgoj i njegu otporne ljepotice

Saznajte kako kombinirati ljepotu i korist perunike u svom vrtu, uz minimalan trud i maksimalan efekt!

Crested irises - ljubičasta perunika na zelenom polju

Perunika, poznata i kao iris ili sabljica, jedna je od najljepših i najizdržljivijih višegodišnjih biljaka koje možete uzgajati u svom vrtu. Ovaj predivni cvijet ime je dobio po grčkoj božici Iridi, božici duge i glasnici bogova. Hrvatski naziv ‘perunika’ dolazi od imena vrhovnog staroslavenskog boga groma i munje Peruna. Prema legendi, perunika bi narasla na mjestu na koje je bog Perun udario munjom.

Ova elegantna ljepotica obogaćuje vrt kada većina drugih biljaka još ne cvjeta – nakon proljetnih lukovica, ali prije delphinium i phlox cvjetova. Svojim raznobojnim cvjetovima i jednostavnom njegom, perunika je idealna za cvjetne gredice, kamenjare i rubove vrtova, a uz pravilnu brigu može vas oduševljavati godinama. Osim estetske vrijednosti, iris nudi i brojne praktične i kreativne koristi, od prirodnih boja do ljekovitih svojstava, što je čini pravim darom prirode u vašem vrtu.

Hrvatski nacionalni cvijet na predsjednikovoj inauguraciji: Cvjetne skulpture potpisuje Boška Bahtijarević

Izgled i građa perunike

Cvjetovi perunike imaju šest latica, od kojih su tri uspravne, poznate kao “standardi”, a tri viseće nazivamo “falls”. Boje cvjetova variraju od bijele, žute, roza, ljubičaste, plave, crvenkaste do dvobojnih kombinacija. Visina biljke može biti od skromnih 10–23 cm kod patuljastih vrsta, pa sve do 90 cm kod visokih sorti. Većina perunika cvjeta u proljeće i rano ljeto, dok neke sorte mogu iznenaditi cvatnjom i u jesen. Ove višegodišnje biljke najbolje uspijevaju na sunčanim mjestima uz dobro pripremljeno tlo.

Vrste perunike

Perunika se dijeli na nekoliko glavnih skupina, a svaka vrsta ima svoje posebnosti i idealne uvjete rasta:

  • Bradate perunike (Bearded Iris) – prepoznatljive po “bradi”, dlakavoj liniji na sredini visećih latica. Najčešće uzgajana vrsta je Iris germanica, otporna na hladnoću i sušu. Visoke sorte dosežu 2–3 stope i cvjetaju u svibnju i lipnju.
  • Patuljaste bradate perunike – poput I. pumila i I. chamaeiris. Narastu 10–23 cm, tvore guste tepihe lišća i cvjetova, idealne za kamenjare.
  • Beardless iris (Apogoniris) – nemaju “bradu” i imaju tanke listove nalik travi. Najpoznatije vrste su japanske (I. kaempferi) i sibirske (I. sibirica). Japanske perunike imaju široke i mekane latice, cvjetaju na dugim stabljikama visine 60–120 cm. Sibirske irise imaju uske, čvrste latice, dosežu 45–60 cm i najbolje uspijevaju u vlažnom tlu, često uz obale rijeka i jezera.
  • Crested iris – imaju mali uzdignuti greben na sredini latica, često kontrastne boje. Primjer takve vrste je patuljasta Iris cristata.
polje ljubičastih perunika iz mravlje perspektive

Endemične vrste perunike u Hrvatskoj

Hrvatska se može pohvaliti s ukupno 15 vrsta perunike, a neke od njih su endemične i jedinstvene za naše područje. Ove vrste krase različita staništa – od obala i otoka do planinskih područja – te čine važan dio prirodne baštine Hrvatske:

  • Iris adriatica – rasprostranjena na obali, u zaleđu i na otocima srednje Dalmacije.
  • Iris × rotschildii – zabilježena samo na jednom lokalitetu na Velebitu.
  • Iris croatica – prisutna u kontinentalnim dijelovima Hrvatske i Slovenije.
  • Iris illyrica – raste po planinskim obalama i otocima sjevernog Jadrana, od Italije do južnog Velebita i istočnodinarskog područja Bosne.
  • Iris pseudopallida dalmatica – rasprostranjena po obalama i otocima južnog Jadrana, od planine Kozjak do juga Albanije.

Koji je vaš cvijet prema mjescu rođenja? Svaki od njih ima i posebno značenje

Uvjeti za uzgoj perunike

Perunike vole sunčana mjesta okrenuta prema jugu i dobrom cirkulacijom zraka. Bradate i crested vrste preferiraju lagano, alkalno tlo s dobrom drenažom, dok beardless vrste bolje uspijevaju u vlažnom i blago kiselom tlu. Priprema tla prije sadnje uključuje kopanje i rastresanje na dubini od oko 45 cm, a dodavanje komposta ili gnojiva poboljšava strukturu tla i zdrav rast biljaka. Redovita njega i kontrola vlage ključni su za uspješan rast.

Sadnja i njega perunike

Najbolje vrijeme za sadnju rizoma perunike je kasno ljeto ili rana jesen, kako bi se biljke dobro ukorijenile prije zime. Rizome treba položiti blago ispod ili na razini tla, ovisno o vrsti i težini tla. U laganom tlu rizomi se sade oko 5 cm ispod površine, dok u teškom tlu mogu biti iznad tla. Postavite rizome paralelno s tlom, raširite korijenje oko baze i dobro zalijte. Za upečatljive prikaze boja sadite najmanje tri rizoma iste sorte u trokutu ili izmjeničnom uzorku. Tijekom vegetacije održavajte tlo vlažnim, uklanjajte korov i redovito skidajte ocvale cvjetove.

vrtlarica u polju perunika pregledava korijene biljke

Razmnožavanje perunika

Perunike se najčešće razmnožavaju dijeljenjem rizoma. Svaka podjela mora imati barem jedan pup i nekoliko zdravih korijena. Podjela se provodi svakih 2–5 godina, najbolje nakon cvatnje, u kasno ljeto ili ranu jesen. Rizome možete odmah posaditi i već iduće proljeće očekivati cvjetove. Razmnožavanje iz sjemena moguće je, ali većina sjemenki cvjeta tek nakon 2–3 godine, pa se ova metoda uglavnom koristi za stvaranje novih hibrida.

Bolesti i štetnici

Perunika je osjetljiva na nekoliko bolesti i štetnika. Bakterijska trulež rizoma često nastaje kroz oštećenja, a zaražene biljke treba ukloniti i uništiti. Gljivične bolesti poput sclerotiuma i botritisa također mogu uništiti rizome, pa je važno uklanjati zaražene dijelove i sterilizirati tlo. Listne pjege i rđa mogu oslabiti biljku, a preventivno prskanje fungicidima smanjuje rizik. Nematode, posebno korijenske, uzrokuju deformacije korijena, dok iris borer, lisne uši i tripsi mogu napadati listove, cvjetove i rizome. Pravovremena zaštita osigurava zdrav rast.

Perunika u vrtu

Perunika je vrlo svestrana. Patuljaste sorte savršene su za kamenjare, srednje i visoke vrste idealne za cvjetne gredice, dok beardless perunike, poput sibirske, izvrsno uspijevaju u vlažnim područjima i vodnim vrtovima. Raznobojni cvjetovi omogućuju kreiranje efektnih aranžmana u svakom dijelu vrta.

10 invazivnih biljaka koje ne biste trebali imati u vrtu

Zdravstvene dobrobiti perunike

Perunika sadrži brojne bioaktivne spojeve: flavonoide, fenolne kiseline, terpenoide i masne kiseline. Ovi spojevi djeluju antioksidativno, protuupalno, antikancerogeno, antimikrobno i hepatoprotektivno. Ekstrakti perunike mogu smanjiti oksidativni stres, što pomaže u prevenciji bolesti poput dijabetesa, neurodegenerativnih bolesti i kardiovaskularnih poremećaja. Tradicionalno se koristila za ublažavanje bolova u mišićima i zglobovima, a suvremena istraživanja potvrđuju njezin potencijal za smanjenje upala i nuspojava kemoterapije.

Primjena perunike u kozmetičkoj i prehrambenoj industriji

Perunika se široko koristi u kozmetici i parfumeriji zahvaljujući svom ugodnom mirisu i nježnim svojstvima za kožu. Ekstrakti irisa, posebno vrsta poput Iris versicolor i Iris pallida, koriste se za parfimiranje proizvoda, toniranje kože te djeluju kao prirodni konzervansi zahvaljujući svojim antimikrobnim svojstvima. Osim toga, iris se upotrebljava i u prehrambenoj industriji za aromatiziranje hrane i pića, poput slatkiša, žvakaćih guma i brašna. Ipak, važno je koristiti ga oprezno – tijekom trudnoće i dojenja te kod osoba s probavnim smetnjama, jer svježi korijen može iritirati probavni sustav. Perunika tako spaja estetsku vrijednost s praktičnom primjenom, ali je uvijek potrebno poštovati mjere opreza prilikom upotrebe.

10 trajnica koje treba orezivati u jesen

Perunika je izdržljiva i svestrana biljka koja svojim šarenim cvjetovima ukrašava vrtove i pruža dugotrajnu ljepotu. Njena raznolikost vrsta i jednostavnost uzgoja čine je idealnom za svaki vrt, od kamenjara do vlažnih obala. Uz malo truda, pravih informacija i pažljive njege, perunika može vaš vrt činiti ljepšim i živopisnijim godinama, pružajući užitak i inspiraciju svakom ljubitelju cvijeća.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice