Bilje
Najefikasnije biljke čistačice
Osim dekorativne funkcije, kućno bilje može poslužiti i kao prirodni pročišćivač zraka. Prema NASA-inom dvogodišnjem istraživanju, neke biljke zrak čiste efikasnije od drugih. O kojim je vrstama riječ, saznajte u nastavku.
Sve veća industrijaska proizvodnja i potrošnja zagađuju zrak, zemlju i vodu. Nažalost, ni u interijeru ne možemo u potpunosti pobjeći štetnim kemikalijama koje nas okružuju. Dezodoransi, sredstva za čišćenje, boje, lakovi, tepisi i dim cigarete samo su neki od potencijalno opasnih onečišćivača.
NASA je tako provela dvogodišnje istraživanje o čistoći zraka, kako bi otkrila najefikasnije načine pročišćavanja zraka u svemirskim postajama. Istraživanje je provedeno na 19 biljnih vrsta, od kojih je svaka testirana na 3 kemikalije: formaldehid, benzen i trikloretilen.
Formaldehid pronalazimo u mnogim kozmetičkim proizvodima poput laka za nokte, a široku primjenu ima i u drvnoj industriji. Benzen je najčešće otapalo u proizvodima poput boja, tinti, plastike i gume, ali je sastavni dio i deterdženata i pjena. Trikloretilen među ostalim, nalazimo u lakovima i ljepilima.
Prema provedenom istraživanju, bršljan, sanseverija, gerber i aglaonema najbolji su odstranjivači benzena iz zraka, dok će formaldehid dobro ukloniti dracena, fikus, bršljan, đavolji bršljan, filadendron i zeleni ljiljan. Trikloretilen uklanjaju dracena i gerberi, a dvije biljke koje odlično odstranjuju sve tri navedene kemikalije su bambusova palma i spatifilum (mirni ljiljan).
Spatifilumu nije potrebno mnogo sunca niti vode. Treba ga umjereno zalijevati jer bi veće količine vode mogle izazvati smeđe vrhove listova. Biljka se lako razmnožava, a u rano ljeto procvjetat će prekrasni bijeli cvjetovi. Tijekom proljeća i ljeta spatifilum je poželjno jednom mjesečno prihranjivati tekućim gnojivom.
Bambusova palma najbolje raste u uvjetima visoke vlage zraka i umjerene svjetlosti. Dobro ju je zalijevati kišnicom te zasaditi u teglu s rupom na dnu kako bi tlo uvijek bilo vlažno. Tijekom sezone rasta, biljku treba redovito prihranjivati.
Zeleni ljiljan vrlo je otporna biljka koja se lako uzgaja i razmnožava. Potrebno joj je dovoljno sunčeve svjetlosti, ne smije ju se izlagati propuhu, a jednom mjesečno prihranite ju tekućim gnojivom.
Bršljan je zimzelena biljka puzavica koja ukrašava ograde i fasade brojnih kuća, no može se uzgajati i kao kućna biljka. Potrebno joj je indirektno svjetlo, vlažnije tlo te prosječna do hladnija temperatura. Riječ je o istovremeno ljekovitoj i otrovnoj biljci, stoga ju čuvajte izvan dosega djece i kućnih ljubimaca.
Unošenjem ovih biljaka, prirodnih pročišćivača zraka, u interijer uljepšat ćemo naš životni ili poslovni prostor, ali i poboljšati kvalitetu zraka i iz njega ukloniti razne toksine koje udišemo, a da toga nismo ni svjesni.
Visoke temperature kako su opasne za ljude, tako su i za biljke. Vrućine i sparine teško podnose i biljke, a posebno je važno da tijekom vrelih dana, osnovne stvari radimo ispravno. Tako tijekom ljeta posebnu pažnju treba obratiti na zaljevanje biljaka, jer samo jedan krivi potez, može učiniti veliku štetu. Što točno treba raditi pri zalijevanju biljki kada se temperature na ljestvici kreću visoko, doznali smo od stručnjaka, Lidije Mamić iz Vrtnog centra Šestine.
Lidija nam je rekla koje su tri najčešće pogreške koje ljudi rade pri zalijevanju bilji tijekom ljeta.
- Zalijevanje po listu ili cvijetu biljke
Stvara se refleksija sunce/voda i uslijed toga možemo oštetiti biljku - Zaljevanje u “podne”
Zaboravili ste zaliti u jutro? Nemojte ni u podne, pričekajte radije večer - Loš supstrat takoder utječe na vlažnost bilja. Ako je supstrat kvalitetan, dulje zadržava vlagu i biljka može piti cijeli dan. Kod losih supstrata voda samo proleti kroz teglicu i za koji sat biljka je opet suha.
Zalijevanje biljki neizmjerno je važno tijekom cijele godine, a posebnu pažnju treba obratiti tijekom ljetnih mjeseci. Veliki zaljubljenici u biljke i prirodu znaju glavne ‘cake’ na koje trebaju pripaziti i uživaju u zalijevanju biljki tijekom ljetnih jutara i večeri te na što pripaziti tijekom zalijevanja travnjaka.
Više štete nego koristi
Ipak, svakodnevno zalijevanje ne znači da je ono bilo pravilno. Blago orošavanje nekada će napraviti više štete nego koristi, isprčala nam je Lidija Mamić iz Vrtnog centra Šestine. Dodaje kako je vjerojatno svima poznato da se biljke ne smiju zalijevati tijekom dana kada sunce najviše prži, jer tada na lišću zaostaju kapljice vode koje pod jakim suncem doslovno mogu spaliti listove. Upravo zato, najbolje je biljke zalijevati uvečer, kada je tlo hladnije i isparavanje vode manje.
Kada zalijevati travnjak?
Travnjak pak treba tijekom ljetnih mjeseci zalijevati ujutro, jer večernjim zalijevanjem trava preko noći ostaje vlažna, a time se pojačava mogućnost razvija mnogih bolesti biljaka. Isto tako, treba izbjegavati zalijevanje trave tijekom jakog vjetra jer se tada tlo vrlo brzo suši.
Kako zalijevati biljke?
Uvijek je bolje zalijevati rjeđe s većom količinom vode, nego češće, s manjom. Zašto je tome tako? Rješim zalijevanjem većim količinama voda dopire do dubljih slojeva, čime se omogućuje zakorjenjivanje biljke. Površinskim zalijevanjem korijenje se razvija pri površini i time je više izloženo suncu.
Treba odrediti količinu vode koja će doprijeti do korijena. Oko 10 litara vode potrebno je po četvornom metru da bi se natopio sloj deblji od 10 cm.
You must be logged in to post a comment Login