Vrt
Najbrže rastuće sobno bilje
Sobne biljke izvrstan su način za poboljšanje kvalitete zraka u vašem domu, a također mogu dodati malo više života i boje vašem dekoru.
Međutim, ne rastu sve biljke brzo, pa ako tražite opciju koja brzo raste kako bi što prije oplemenili vaš dom, donosimo vam koje su biljke najbolji izbor.
Aloe Vera (Aloe barbadensis)
Ako tražite biljku koja je i lijepa i korisna, ne tražite dalje od aloe vere.
Ne samo da ova biljka brzo raste, već se može koristiti i za liječenje posjekotina i opeklina i upravo otuda i njen nadimak biljka opeklina. Ako biljku razrežete, pronaći ćete tvar nalik gelu koja se može nanijeti lokalno na kožu.
Aloe vera je sukulentna biljka koja brzo raste. Otporna je na sušu i preferira dosta jake neizravne svjetlosti.
Ako postane prevelika, ne brinite, lako se može razmnožiti uzimanjem reznice s biljke i presađivanjem u lonac.
Filodendron (Philodendron bipinnatifidum)
Ova brzorastuća sobna biljka zasigurno će ostaviti dojam u vašem domu. Filodendron s podijeljenim listovima dobio je ime po svojim velikim listovima koji se cijepaju na listiće s jedne središnje stabljike. Rascjepi se pojavljuju od ruba i pomiču se prema unutra. Listovi su im naboranijeg izgleda.
Ova biljka je penjačica pa je savršena za popunjavanje praznog prostora na polici za knjige. Također se može trenirati da raste na rešetci ili stupu.
Biljke filodendrona s podijeljenim listovima preferiraju jarko, neizravno svjetlo.
Filodendroni s razdvojenim listovima su brzorastuća opcija koja je savršena za one koji žele dodati malo zelenila u svoj dom. Ove biljke mogu narasti do 5 metara visine u idealnim uvjetima, ali je vjerojatnije da će narasti do oko metra u zatvorenom okruženju.
Sanseverija (Sansevieria trifasciata)
Sanseverija, također poznata kao svekrvin jezik ili biljka zmija, brzorastući je sukulent koji je savršen za one koji traže opciju s niskim održavanjem. Biljke zmije poznate su po svojoj sposobnosti pročišćavanja zraka, što ih čini odličnim izborom za domove.
Biljka voli jarko, neizravno svjetlo, ali može podnijeti uvjete slabog osvjetljenja, pa čak i malo hlada. Otporne su na sušu i ne treba ih često zalijevati.
Listovi biljke nalik maču mogu narasti do dva metra visine. Ako ih želite zadržati manjima, možete ih podrezati. Također se mogu razmnožavati uzimanjem reznica s biljke i presađivanjem.
Oni praktički uspijevaju bez brige i izvrstan su izbor za početnike koji žele početi uzgajati sobne biljke.
Bambus sreće (Dracaena Sanderiana)
Sretan bambus je brzorastuća biljka koja je savršena za one koji traže opciju s niskim održavanjem. Ova biljka je porijeklom iz Azije i vjeruje se da donosi sreću.
Sretni bambus preferira jarko, neizravno svjetlo, ali može tolerirati uvjete slabog osvjetljenja. Treba ga zalijevati kada je tlo suho na dodir.
Jedinstvena značajka bambusa je da se stabljike ove biljke također mogu uvježbati da rastu u spiralama što daje vrlo zanimljiv i elegantan izgled.
Bambus također može rasti u vodi. 2007. godine Guinnessova knjiga svjetskih rekorda proglasila ju je najbrže rastućom biljkom na svijetu.
Drvo žada (Crassula ovata)
Malo je sobnih biljaka tako popularno kao biljka žad i to s dobrim razlogom. Ovaj brzorastući sukulent nevjerojatno je jednostavan za njegu, a njegovi sjajni zeleni listovi dodaju dašak elegancije svakom prostoru.
Osim toga, vjeruje se da biljka žad donosi sreću i blagostanje onima koji se o njoj brinu. Evo još nekoliko zanimljivih činjenica o ovoj popularnoj sobnoj biljci.
Porijeklom iz Afrike i Azije, biljka žad uzgaja se stoljećima. U kineskoj kulturi biljka žad poznata je kao “stablo novca” i često se poklanja poslovnim suradnicima.
Biljka žad također je popularan izbor za bonsai, a može se istrenirati da raste u različitim oblicima.
Biljka žad jedna je od sobnih biljaka koje najviše podnose sušu. Zapravo, prekomjerno zalijevanje je jedan od najčešćih načina da se uništi biljka žada. Pustite da se tlo potpuno osuši između dva zalijevanja i svakako koristite mješavinu za posude koja se brzo cijedi. Biljka žad je brzorastući sukulent koji je izvrsna sobna biljka za vrtlare početnike.
Wandering Jew (Tradescantia zebrina)
Wandering Jew je brzorastuća biljka koja je savršena za one koji traže opciju s niskim održavanjem. Ova biljka je dobila ime po svojoj sklonosti “lutanju” ili brzom širenju. Zapravo se u nekim dijelovima svijeta smatra invazivnom vrstom.
Popularan je izbor za viseće košare i terarije zbog svoje kaskadne navike rasta i malih, mesnatih listova. Listovi su često šareni, s nijansama ljubičaste, zelene i bijele. Ova biljka može unijeti dašak boje u svaku prostoriju.
Ova lutajuća biljka preferira jarko, neizravno svjetlo, ali mogu podnijeti uvjete slabog osvjetljenja, pa čak i malo sjene. Treba ih zalijevati kada je tlo suho na dodir.
Važno je napomenuti da ako pas proguta biljku može dobiti alergijsku reakciju.
Ljiljan mira (Spathiphyllum)
Miroljubivi ljiljan je lijepa i popularna sobna biljka koja je ujedno i jedna od najbrže rastućih sobnih biljaka. Unatoč svom imenu, miroljubivi ljiljan zapravo nije ljiljan – on je član obitelji Araceae.
Podrijetlom iz tropskih područja Amerike, miroljubivi ljiljan poznat je po svojim bijelim cvjetovima i sjajnim zelenim listovima. Biljka je dobila svoje uobičajeno ime po činjenici da bijeli cvjetovi nalikuju ljiljanima i često se koriste u mirovnim žrtvama.
Miroljubivi ljiljan biljka je laka za njegu i može uspijevati u uvjetima slabog osvjetljenja. Biljka je također poznata po svojoj sposobnosti filtriranja štetnih kemikalija iz zraka, što je čini odličnim izborom za kućanstva s kućnim ljubimcima ili malom djecom.
Zeleni ljiljan (Chlorophytum comosum)
Zeleni ljiljan ili biljka pauk jedna je od sobnih biljaka koje je najlakše uzgajati, a također je i jedna od najpopularnijih.
Lako je vidjeti zašto: biljke pauka tolerantne su na širok raspon uvjeta uzgoja, praktički su neuništive i daju mnoštvo izdanaka koji se mogu koristiti za razmnožavanje novih biljaka.
Biljka je dobila ime po svojim dugim listovima poput pauka koji mogu doseći i do dva metra duljine. Listovi su često prošarani, s nijansama zelene, bijele i žute.
Biljke pauci izvrsni su pročišćivači zraka i mogu pomoći u uklanjanju štetnih toksina iz zraka. Zapravo, nalaze se na NASA-inom popisu najboljih biljaka za pročišćavanje zraka. Također je poznato da pomažu u smanjenju stresa i potiču opuštanje.
Vrt
Što saditi u srpnju? Vodič za jesenski urod u vrtu i na balkonu
Srpanj nije mjesec za nove početke, već za nastavak priče koju ste započeli ranije u sezoni…
Nakon što smo pisali o tome što saditi u travnju, svibnju i lipnju, srpanj je mjesec koji mnoge zbunjuje. Vrućine su na vrhuncu, tlo je suho, a prva pomisao je da je za sadnju prekasno. Istina je upravo suprotna.
Srpanj nije mjesec za nove početke, već za nastavak priče koju ste započeli ranije u sezoni. Dok berete rajčice, tikvice i grah, gredice se prazne, a upravo tu praznu zemlju vrijedi odmah popuniti kulturama koje stignu do jeseni.
Riječ je o takozvanoj postrnoj sjetvi, koja povrtnjaku osigurava drugi krug uroda prije zime. Glavni izazov nije nedostatak vremena, već visoke temperature i suho tlo, pa svaka srpanjska sjetva zahtijeva malo više vode i strpljenja u prvim tjednima.
Što saditi u srpnju (od povrća)
Većina povrća koje se sadi u srpnju bira se prema jednom kriteriju: mora stići do berbe prije prvih jesenskih hladnoća.
1. Kupusnjače za jesen
Prva polovica srpnja idealna je za presađivanje kelja, cvjetače, brokule i prokulica. Ove biljke trebaju dulje vrijeme do zriobe, pa je srpanj zapravo posljednji trenutak za njihovu sadnju ako želite jesenski urod. Presadnice trebaju imati barem pet do šest razvijenih listova prije presađivanja na stalno mjesto.
2. Cikla i korabica
Cikla i korabica podnose ljetnu vrućinu bolje od većine povrća i imaju dovoljno vremena dozrijeti do jeseni. Sijte ih izravno u tlo, na mjesto koje ste oslobodili berbom graška, salate ili luka.
3. Mrkva i peršin
Srpanj je posljednji mjesec kad ima smisla sijati mrkvu za jesensku berbu. Sijte je rijetko i izravno u plitke brazde kako biste izbjegli naknadno prorjeđivanje, a redovito zalijevanje presudno je dok sjeme ne klije.
4. Radič, endivija i matovilac
Ove salate podnose vrućinu bolje od klasične zelene salate i mogu se sijati kroz cijeli srpanj, a neke vrste radiča i u kolovozu. Idealno mjesto je polusjena, kako mladi listovi ne bi izgorjeli na jakom suncu.
5. Niski grah i mahune
Ako imate slobodnog prostora nakon rane berbe, niski grah i mahune stignu dozrijeti prije jeseni. Za razliku od proljetne sjetve, ljetni usjev traži redovitije zalijevanje jer tlo brže gubi vlagu.
6. Rotkvica
Rotkvicu je u srpnju teže uzgojiti nego u proljeće, jer visoke temperature tjeraju biljku prerano u cvat umjesto u zadebljanje korijena. Ako je ipak želite posijati, birajte sjenovitije mjesto i računajte na manji prinos.
Što saditi u srpnju (od začinskog bilja)
Nastavlja se ono što je krenulo u lipnju — začinsko bilje u srpnju i dalje bujno raste, a povremena sadnja novih sadnica i dalje ima smisla, posebno na balkonu.
Bosiljak
Bosiljak se u srpnju i dalje može saditi iz sadnica kupljenih u vrtnom centru, a redovito ščipanje vrhova sprječava cvjetanje i produžuje berbu do jeseni.
Menta i ružmarin
Menta i ružmarin dobro podnose srpanjsku žegu i mogu se presađivati iz posuda tijekom cijelog mjeseca, uz redovito zalijevanje prvih tjedan dana nakon presadnje.
Što saditi u srpnju (od cvijeća)
Za razliku od povrća, cvjetne sadnice u srpnju uglavnom se biraju prema otpornosti na sušu, a ne prema brzini rasta.
1. Portulaka i angelonija
Ove dvije vrste izvrsno podnose izravno sunce i visoke temperature, a cvjetaju sve do prvih hladnijih dana. Idealne su za vrtove, ali i tegle i žardinjere na balkonu izloženom suncu cijeli dan.
2. Rudbekije i ehinaceje
Ako u lipnju niste stigli posaditi rudbekije i ehinaceje, srpanj je još uvijek prihvatljiv trenutak, samo im je potrebno češće zalijevanje dok se ne ukorijene.
3. Lavanda
Ako imate već ukorijenjenu lavandu iz lipnja, srpanj je vrijeme kad odrezani cvat možete sušiti, dok je sadnja novih sadnica bolje ostaviti za rujan, kad popusti žega.
Balkon u srpnju – kada je prevruće za sadnju
Balkon izložen punom suncu u srpnju je najzahtjevniji dio vrta, jer se tegle zagrijavaju i brzo gube vlagu. Umjesto nove sadnje, fokus se prebacuje na održavanje onoga što već imate. Dobro odabrano zelenilo na balkonu može znatno sniziti temperaturu neposredno uz prozor, pa je srpanj idealan trenutak da provjerite prima li vaš balkon dovoljno zelenila da vam pomogne u hlađenju stana.
Savjeti za uspješno vrtlarenje u srpnju
Zalijevanje: Srpanjske vrućine zahtijevaju svakodnevno zalijevanje, uvijek rano ujutro ili navečer. Malčiranje slojem slame ili pokošene trave dodatno usporava isparavanje.
Berba: Redovita berba rajčice, paprike, tikvica, krastavaca i graha potiče biljke da nastave plodonositi. Višak se može zamrznuti, ukiseliti ili osušiti.
Gnojidba: Biljke u punom rodu troše puno hranjivih tvari — tjedna prihrana organskim tekućim gnojivom drži ih u dobroj kondiciji do kraja sezone.
Zaštita od štetnika: Visoke temperature pogoduju lisnim ušima i paukovom grinju. Redovito pregledavajte listove, posebno donju stranu, i reagirajte na prve znakove napada.
Priprema za odsutnost: Ako u srpnju planirate godišnji odmor, vrt i balkon treba pripremiti unaprijed. Grupiranje biljaka i sustavi za samozalijevanje mogu premostiti i dva tjedna odsutnosti.
Srpanj možda ne izgleda kao mjesec za sadnju, ali upravo je to ono što ga čini vrijednim pažnje. Dok drugi misle da je sezona gotova, dobri vrtlari već pripremaju jesenski urod — a razlika se vidi već u rujnu.
Sobno bilje
Zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru – praktični savjeti za svaku vrstu
Ne očajavajte – ovim savjetima vaše biljke neće ni primjetiti da vas nema
Zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru jedan je od češćih briga vlasnika sobnog bilja – i s razlogom.
Dva tjedna bez redovite njege mogu biti izazovni za mnoge vrste, ali uz dobru pripremu biljke mogu preživjeti – i to bez pomoći susjeda. U ovom vodiču donosimo praktične savjete za zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru prema njihovim potrebama, kako biste se mogli opustiti znajući da vas kod kuće čeka zelenilo – ne osušene stabljike.
1. Biljke koje vole vlagu (paprati, kalateje, fitonije, marante)
Ova skupina biljaka prirodno raste u tropskim i suptropskim šumama, gdje je zrak konstantno vlažan, a tlo stalno lagano vlažno. Paprati (npr. Nephrolepis), kalateje, fitonije i marante imaju tanko korijenje i velike listove kroz koje brzo gube vlagu, što ih čini osjetljivima na sušu. Bez zalijevanja mogu početi venuti već nakon 3 do 5 dana.
Gdje ih smjestiti? Idealno mjesto je svijetla, ali neosunčana prostorija, poput kupaonice s prozorom. Ako to nije opcija, stavite ih u skupinu i stvorite “mikroklimu” uz pomoć pladnja sa šljunkom i vodom. Tako će se vlažnost zadržavati duže oko biljaka.
Koliko im inače treba vode? Ove biljke vole stalno vlažno tlo, ali ne podnose stajanje u vodi. Zalijevaju se svakih 2–3 dana ljeti, pa je ključno osigurati alternativu ako vas nema.
Uradi sam trik: Stavite biljku u prozirnu plastičnu vrećicu (s rupicama), uz vlažan sloj perlita ili mokar ručnik – napravit ćete mini staklenik koji zadržava vlagu i usporava isušivanje.
2. Sukulenti i kaktusi (aloe vera, sanseverija, echeveria)
Ove biljke potječu iz pustinjskih i polusušnih područja, zbog čega su izuzetno štedljive kad je u pitanju voda. Sukulenti poput echeverije i aloe vere, te otporne vrste poput sanseverije ili kaktusa, mogu bez problema izdržati dva tjedna bez zalijevanja – a previše vode im često više škodi nego koristi.
7 sobnih biljaka koje nikada ne biste trebali previše zalijevati
Gdje ih smjestiti? Držite ih na svijetlom mjestu, ali ne izravno na jakom popodnevnom suncu – idealno je difuzno svjetlo uz istočni ili sjeverni prozor. Visoke temperature mogu ubrzati isparavanje, pa je važno izbjeći “pećnicu” na prozoru.
Koliko im inače treba vode? Ljeti ih zalijevamo svaka 2–3 tjedna, a zimi još rjeđe. Prije odlaska na odmor – jednostavno ih ostavite takvima kakvi jesu.
Napomena: Zaboravite na trikove s bocama i špagicama – sukulenti nisu za to. Oni vole sušu i dobit će više ako ih ostavite na miru.
3. Zeleni klasici (zamioculcas, monstera, pothos, aglaonema)
Ove biljke su zahvalne i prilagodljive, ali dva tjedna bez zalijevanja mogu ipak ostaviti traga – osobito ako su temperature visoke. Zamije i pothos podnose sušu bolje, dok monstera i aglaonema preferiraju umjereno vlažno tlo.
Gdje ih smjestiti? Najbolje ih je držati dalje od direktnog sunca, u prostoriji s umjerenom temperaturom. Ako imate više biljaka, grupirajte ih zajedno – tako će vlaga između njih ostati dulje.
Koliko im inače treba vode? Zalijevaju se otprilike jednom tjedno ljeti. Prije odlaska, temeljito ih zalijte – neka se voda ocijedi kroz drenažne rupe, ali neka tlo ostane vlažno.
Uradi sam trik: Upotrijebite bocu s vodom – probušite čep iglom i okrenite bocu naopako u zemlju. Voda će polako otpuštati vlagu danima.
4. Male biljke i viseće teglice (peperomija, pilea, mini fikus)
Zbog manjeg volumena zemlje, ove biljke gube vlagu brže. Viseće tegle dodatno su izloženije toplini i isušivanju zraka.
Gdje ih smjestiti? Spustite ih s visine i grupirajte u veću posudu ili kutiju. Ako imaju rupice na dnu, stavite ih u plitku posudu s vodom – biljke će povlačiti vlagu prema potrebi.
Koliko im inače treba vode? U malim teglama – često, svakih 3–5 dana. Zato im morate osigurati dugotrajni izvor vlage.
Uradi sam trik: Položite mokre ručnike ispod tegle ili ih stavite na sloj vlažnog pijeska, perlita ili kokosovih vlakana.
5. Osjetljive biljke (orhideje, anthurium, fikus)
Neke biljke ne vole ni promjenu mjesta, ni pretjeranu vlagu, ni sušu. Orhideje su posebno osjetljive, ali i anthurium i neki fikusi mogu reagirati stresno na izostanak njege.
Gdje ih smjestiti? U miran kut stana, bez direktnog sunca i propuha. Idealno je mjesto s konstantnom temperaturom i difuznim svjetlom.
Koliko im inače treba vode? Orhideje se inače zalijevaju svaka 1–2 tjedna potapanjem. Anthurium i fikusi traže zalijevanje svakih 7–10 dana.
Uradi sam trik: Prije odlaska, orhideju dobro potopite i ocijedite. Ostale biljke zalijte kao inače i ostavite u stabilnom okruženju – nemojte ih seliti bez potrebe.
Navodnjavanje biljaka u vrijeme godišnjih odmora
Bonus savjet za zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru : Ako imate pomoć – dajte jasne upute
Zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru nije nemoguća misija – ali traži malo planiranja prije nego što zatvorite vrata. Ključ nije u tome da svaku biljku tretirate jednako, nego da prepoznate njezine potrebe i prilagodite pripremu. Paprat i kalateja zahtijevaju drugačiji pristup od sukulenta, a orhideja opet svoju rutinu – i upravo ta razlika određuje hoće li vas kod kuće dočekati zelenilo ili osušene stabljike.
Ako odlazite uskoro, napravite jedan korak već večeras: grupirajte biljke, zalijte one kojima to treba i premjestite ih dalje od direktnog sunca. Ostatak – boce, mokri ručnici, mini staklenik od vrećice – možete srediti sutra. Dva tjedna je savladivo za gotovo svaku sobnu biljku, uz uvjet da ste ih dobro pripremili za odlazak.
A ako se ipak dogodi da se vratite na uvenule listove – ne paničarite. Većina sobnih biljaka može se oporaviti, samo im treba pravi pristup u prvim satima nakon povratka.
