Povežimo se

Vrt

Kako stojimo s klimatskim promjenama?

Nedavno je objavljeno izvješće o indeksu učinka klimatskih promjena. Evo kako stojimo.

Možda ove godine nismo imali puno dobrih vijesti, ali činjenica je da je ekonomska blokada na proljeće donijela neke dobre vijesti za planet Zemlju, a tiču se klimatskih promjena.

Smanjena emisija stakleničkih plinova

Podaci govore da smo na globalnoj razini smanjili emisiju stakleničkih plinova za oko 8 do 9 posto u prvih pola godine što je jedino takvo smanjenje ikad, naglasio je Daniel Rodik, stručni suradnik u Društvu za oblikovanje održivog razvoja. Dodao je kako zemlje još nikada do sada nisu u šest mjeseci jedne godine toliko smanjile emisiju.

I to bi bila izvrsna vijest da je čovječanstvo imalo veze s tim smanjenjem. Ali, jedina veza s njime je da nismo radili apsolutno ništa po tom pitanju, a i doslovno.

Indeks učinka klimatskih promjena

Indeks učinka klimatskih promjena ne uzima u obzir te podatke, kako ne bismo lažno vjerovali u poboljšanje brige o našem planetu. On se analizira u četiri kategorije: emisija staleničkih plinova, potrošnja energije. tj. energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije i klimatska politika.

Od 58 svjetskih zemalja koje čine 90% svjetskih emisija, Hrvatska se ove godine našla na visokom 18. mjestu, što je napredak za dva mjesta od prošle godine.  Razlog tome je, navodi Rodik, relativno mala emisija stakleničkih plinova po stanovniku te visok udio obnovljivih izvora energije. Međutim, u dva područja Hrvatska je pokazala srednje do loš učinak, a to su klimatska politika i sama potrošnja energije, tj. energetska učinkovitost.

Pozitivan smo pomak pokazali i u energetskoj obnovi.

Klimatska politika EU

Možda naša klimatska politika nije najbolja, ali zato je klimatska politika na razini Europske unije gotovo isključivo zaslužna za skok s 22. na 16. mjesto. Tako je Energetska unija promatrana kao cjelina dobila ocjenu dobar.

Svi ovi podaci zvuče obećavajuće, ali o realnom stanju borbe protiv klimatskih promjena najbolje govori podatak da nitko nije najbolji.

Puno je posla pred nama i očito je da trebamo uložiti još veće napore da bismo, za početak, usporili klimatske promjene. Situacija je zabrinjavajuća, ali postoji nada da ćemo u idućih deset godina uspjeti značajnije smanjiti emisije CO2. Prije svega koristeći više obnovljivih izvora energije umjesto fosilnih goriva.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Bilje

Ružmarin je puno više od začina – jača srce, bistri um i uljepšava svaki vrt

Ružmarin je ljekovit, dekorativan i aromatičan – otkrijte sve njegove prednosti

ružmarin

Ružmarin (Rosmarinus officinalis) jedna je od najpoznatijih i najljekovitijih mediteranskih biljaka. Ime mu dolazi od latinskog, a znači – morska rosa, što je najbliže istini kada ružmarin procvjeta.

Osim što oplemenjuje jela svojim intenzivnim mirisom i aromom, ova višegodišnja biljka poznata je i po brojnim blagotvornim učincima na zdravlje.

U antičkoj Grčkoj, a kasnije i u Rimu, ružmarin je korišten za poboljšanje i osvježavanje pamćenja, pa su pred ispite njegovim uljem studenti masirali čelo i sljepočnice. Grčki su ga đaci i studenti nosili u kosi za vrijeme učenja, uvjereni da će time izoštriti koncentraciju.

9 ljekovitih biljaka koje biste trebali imati u svom domu, savjetuju stručnjaci

Najnovija znanstvena istraživanja opravdavaju mnoga drevna vjerovanja. Pored esencijalnog ulja, znanstvenici su izolirali mnoge potencijalno ljekovite elemente. Posljednjih godina, ružmarin je stekao reputaciju antibaktericida i antifungicida, pa se njegovo lišće preporučuje za liječenje kožnih infekcija.

Među mnogim terapeutskim osobinama ruzmarina, možda najzanimljivija je njegova uloga u sprečavanju raka. Medicinska istraživanja pokazuju da prirodni polifenoli otkriveni u njemu nose antikarcinogena svojstva. Ekstrakt ove ljekovite biljke, ili njegove aktivne komponente – kornosol, kornosolska i ruzmarinova kiselina – igraju važnu ulogu u sprječavanju nastanka raka. On može spriječiti karcinogene da se vežu za ćelijsku DNK i dovedu do mutacije ćelija – što su dva rana stepena u nastajanju raka.

Botanički opis i porijeklo

Ružmarin pripada porodici Lamiaceae (usnače), a porijeklom je s područja Sredozemlja. Raste kao zimzeleni grm visine od 50 do 150 cm, s uspravnim, razgranatim stabljikama. Listovi su mu uski, kožasti, tamnozeleni s gornje strane i srebrnasto-sivi s donje, a cvjetovi mogu biti svijetloplavi, ljubičasti, bijeli ili ružičasti, ovisno o sorti.

Prirodno raste na kamenitim, sunčanim padinama, najčešće u blizini mora, no lako se uzgaja i u kontinentalnim vrtovima i teglama, ako mu se osigura dovoljno svjetla i dobra drenaža.

ružmarin

Kako uzgajati i njegovati ružmarin

Ružmarinu najviše odgovara sunčano mjesto i propusno tlo. Idealno tlo je pjeskovito ili šljunkovito, slabo kiselo do neutralno. Nije zahtjevan za zalijevanje – štoviše, ne voli previše vlage. U kontinentalnim krajevima preporučuje se uzgoj u tegli kako bi ga se tijekom zime moglo unijeti u zatvoreni prostor jer ne podnosi jake mrazeve.

Savjeti za njegu:

  • Sadnja: u proljeće, kad prođe opasnost od mraza.
  • Zalijevanje: umjereno, uz obaveznu drenažu.
  • Rezidba: lagana rezidba u proljeće potiče razgranat rast.
  • Prezimljavanje: u lončanici na svijetlom i hladnijem mjestu.

Razmnožavanje ružmarina

Najjednostavniji način razmnožavanja je reznicama – odrežu se zdravi vršni dijelovi duljine 8–10 cm, uklone donji listići i stave u vodu ili supstrat dok ne razviju korijen. Moguće je i razmnožavanje sjemenom, no ono je sporije i manje pouzdano.

Ljekovita svojstva

Ružmarin sadrži eterična ulja, antioksidanse, flavonoide i fenolne kiseline. Zahvaljujući tim sastojcima:

  • poboljšava cirkulaciju,
  • potiče pamćenje i koncentraciju,
  • djeluje protuupalno i antimikrobno,
  • snižava kolesterol,
  • štiti zdravlje srca i jetre.

Koristi se u obliku čaja, tinktura, eteričnog ulja i obloga. Čaj od ružmarina pomaže kod probavnih tegoba i umora, dok se ulje koristi za masažu bolnih mišića i vlasišta – gdje potiče rast kose.

Ružmarin u kulinarstvu

Nezaobilazan je u mediteranskoj kuhinji. Koristi se za začinjavanje mesa, ribe, krumpira, focaccie, maslinovog ulja, octa i marinada. Njegov snažan miris savršeno se slaže s češnjakom, limunom i maslinovim uljem.

Bosiljak je biljka koju morate imati u vrtu (ili na prozoru)

Najbolji je svježe ubrani ružmarin, no može se i sušiti – tada postaje još koncentriranijeg okusa.

Dekorativna i funkcionalna biljka

Osim što je koristan u kuhinji i ljekovit, ružmarin je i vrlo dekorativan – odlično se uklapa u vrtne rubnjake, kamenjare i mediteranske gredice. Zimi unosi svježinu kao zimzeleni grm, a njegov miris odbija mnoge insekte.

Biljke ne samo da pridonose okusu, mirisu i izgledu vaših jela, već su i prepune antioksidansa i vlakana. Korištenje biljaka kao zamjene za zasićene masti, poput maslaca, odlična je strategija za upravljanje visokim kolesterolom bez odricanja od okusa.

Bilje poput ružmarina ne sadrži masnoće. Sa svojim zemljanim i drvenastim okusom, ružmarin ima snažan okus i dobro se slaže s drugim biljem poput timijana, mažurana i origana. Što više okusa dobivate od bilja, manje vam je masnoće potrebno u kuhanju. Osim što dodaje okus, ružmarin također omekšava bjelančevine životinjskog podrijetla.

Nastavite čitati

Vrt

Bosiljak, neven, lavanda… Koje su biljke najbolja prirodna zaštita protiv komaraca?

Nisu samo dosadni, oni mogu biti i opasni za zdravlje

Ljeto i komarci često dolaze “ruku pod ruku”, pa je ponekad teško uživati u prirodi onako kako bismo htjeli. Osim što ljeti više vremena provodimo vani, u našim domovima češće otvoreni prozori, što znači da su komarci i svuda oko nas.

Protiv njih se možemo boriti kemikalijama, no njihov miris je poprilično agresivan te mnogima ne odgovara. Postoji i prirodan način borbe protiv komaraca. Određene biljke, koje možete zasaditi u vašem vrtu ili balkonu, svojim mirisom tjeraju komarce i ostale insekte. Ako znamo da komarci mogu biti i opasni za naše zdravlje, pametno je poduzeti neke korake. Donosimo pregled pet najboljih i najučinkovitijih.

ružmarin-biljka-domnakvadrat

Ružmarin

Komarci i ružmarin se nikako ne vole! Teglicu ružmarina stavite na dasku od prozora, i tako ste onemogućili komarcima ulaz u prostoriju, pogotovo kada je ružmarin u cvatu. Ako želite biti sigurni da ste rastjerali dosadne insekte, protresite teglicu ružmarina i tako dodatno pojačajte njegovu učinkovitost.

Pet najboljih prirodnih pripravaka za borbu protiv žohara

No, ako se koji uporni komarac ipak provuče kroz zasjedu i ugrize vas, ružmarin će vam opet biti od pomoći. Lišće ove biljke ublažiti će svrbež nastao ugrizom. Ne čudi stoga da se od eteričnog bilja ružmarina rade preparati protiv ugriza komaraca i drugih insekata.

bosiljak-biljka-domnakvadrat

Bosiljak

Osim što je idealan za razno razne gastro kombinacije, bosiljk će vam biti od koristi i u borbi protiv ugriza komaraca. Naime, bosiljak je jedan od najjačh repelenata, točnije, tvari koja se nanosi na kožu, odjeću ili druge površine koje odvraćaju insekte.

Bosiljak će svojim mirisom otjerati komarce, i druge insekte. Bit će djelotvoran i ako vas komarac ugrize. Protrljajte mjesto ugriza listovima bosiljka i smanjit ćete svrbež.

Lavanda

Opće je poznato da je lavanda itekako učinkovita u borbi protiv moljaca, te ju stoga mnogi sušenu stavljaju u platnene vrećice u ormare. No, ova biljka nije samo djelotvorna na tom polju.

Riješite se mrava, pauka i moljaca uz pomoć namirnica koje imate u kuhinji

Lavanda svojim mirisom tjera i komarce, a ujedno osvježava prostor te utječe na raspoloženje.

Neven

Još jedna biljka koja se našla na našem popisu je neven. Osim što cijelo ljeto svojim cvijetom uljepšava prostor, neven itekako ima još jednu bitnu ulogu.

Svojom mirisom neven će otjerati  komarce i druge insekte, a djeluje i na valjkaste crve, nematode,i druge nametnike u zemlji.

Menta

Osim što nikako s komarcima nije na ‘ti’ i tjera ih, menta će svojim mirisomotjerati i mrave, buhe i razne druge insekte. Buketići suhe mente pak imaju neugodan miris za miševe.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama