Vrt
Biljke koje opraštaju zaborav
Brojni su razlozi zbog koji bi trebali imati sobno bilje. Osim što neke biljke pročišćavaju zrak, dokazano je da zelenilo ublažava stres. Ako nemate vremena brinuti se o biljkama, sestre Bota naučiti će vas koje biljke zahtijevaju manje pažnje i idealne su za početnike.
Nemojte brzati s odabirom biljaka
Odlučite li se nabaviti sobnu biljku, prvo se trebate zapitati koji su uvjeti u koje ćete ju donijeti, kakav je vaš životni prostor, na koju stranu su orijentirani prozori i koliko imate svjetla u stanu.

“Drugo pitanje koje si moramo postaviti je zapravo pitanje o našem životnom stilu i našim životnim navikama, koliko uopće vremena želimo izdvojiti za njegu biljaka i onda ćemo prema tome, ako ne želimo odvojiti puno vremena, izabrati biljke koje se ne moraju često zalijevati i koje su ovako zahvalne”, objašnjava Bojana Bota.

Krenite s jednostavnijim biljkama
Za početak, najbolje je nabaviti biljke koje ne zahtijevaju puno svjetla i vode, pa mogu uspijevati u različitim uvjetima.
To je kao prvo Sanseverija, odnosno Dracena ili popularno nazvana svekrvin jezik. To je biljka koja ima dugačke zmijolike listove, može rasti u vrlo različitim uvjetima, može biti u malo mračnijem kutu, ali i u malo svjetlijem kutu i ne treba ju se zalijevati često, odnosno zalijevamo ju tek kad se zemlja potpuno prosuši.

Sljedeća biljka je Zamia kulkas, koja je jednako kao Sanseverija, može biti u mračnijem i u svjetlijem prostoru i također se zalijeva tek kad se potpuno prosuši.
Treća biljka je Aspidistra odnosno biljka koju zovu i čelična biljka, biljka od lijevanog čelika, za nju se govori da je u povijesti svašta preživjela, i zagađeni zrak za vrijeme industrijalizacije i mračne kutke dvoraca u srednjem vijeku, stoga je to definitivno biljka za mračnije urede u kojima nemate baš osobu koja će se brinuti o vašim biljkama, jer je vrlo izdržljiva.
Žuti listovi nisu razlog za paniku
Za koju god biljku da se odlučite, svakako saznajte koje uvjete ona voli. Ako se pojave žuti listovi, nemojte paničariti.
“Razlog tomu je što su one kod proizvođača stajale u savršenim uvjetima i onda dođu kod nas u dom gdje nisu više toliko savršeni uvjeti. To je zapravo adaptacija biljke na nove uvjete i ne moramo odmah upadati u nekakvu paniku nego si samo osvijestiti da je to jednostavno tako, da će biljci trebat neko vrijeme da se prilagodi novonastalim uvjetima”, objašnjava Danijela Bota.

Koliko često trebamo zalijevati biljku?
Nije dobro odmah biljku ići presaditi jer je presađivanje biljci stres i bolje je pričekati mjesec ili dva mjeseca pa onda to napraviti kad se biljka već naviknula na novi prostor.
Koliko često biljku treba zalijevati ovisi o mjestu gdje smo ju stavili i količini svjetlosti koju dobiva.


“Što ju smjestite na svijetlije mjesto to će se supstrat brže posušiti, ako je ona na nekom malo mračnijem mjestu onda će naravno trebati i duže vremena da se supstrat posuši i duže vremena će biti između dva zalijevanja”, govori Bojana.

Zalijevanje manjim količinama obično je efikasnije od ulijevanja veće količine vode zato se preporuča metoda zalijevanja odozdo.
Ako ste spremni proučiti što koja biljka treba i posvetiti joj više vremena, spremni ste za neku napredniju biljku.


Primjerice, Alokasije traže konstantu vlažnost, vole puno svjetla, znaju biti osjetljive na truljenje korijena i toga moramo biti svjesni kako bismo biljkama pružili sve potrebno.
Sobne biljke su bezvremenski dodatak svakom interijeru i uvijek su bolji izbor od umjetnih.
Opločnici i ograde
Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac
Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.
Kako postaviti opločnike za vrtne staze
Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.
Za kvalitetnu ugradnju važno je:
- Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
- Ugraditi rubnjake
- Osigurati pravilan nagib radi drenaže
Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost
Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:
1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama
2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama
3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama
4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama
5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde
Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode
Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.
Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.
Uradi sam projekti
Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju
Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.
Ranoproljetne povrtnice
Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.
Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju
Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat
Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.
Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m2 i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.
Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.
Špinat

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta
