Povežimo se

Uređenje interijera

Slika u okviru? Ili kuhinja? Oboje!

Male kuhinje mogu biti vrlo simpatične. No, kada sve stane u nešto više od dva četvorna metra i pri tome izgleda kao slika u okviru, onda je to umjetnost kuhinje koju morate vidjeti.

Mali prostor može se pametno iskoristiti

Kuhinja je jedna od onih prostorija u kojoj držimo najviše stvari, a gotovo uvijek imamo premalo mjesta. No dobrim planiranjem i pametnim uređenjem moguće je nadoknaditi nedostatak prostora. Upravo to je u ovoj kuhinji učinila arhitektica Gordana Đerić.

“S kuhinjom sam se baš namučio. Tražio sam jedno dvije, dvije i pol godine što napraviti s tim prostorom jer je manje od dva i pol kvadrata bilo predviđeno za samu kuhinju i ta nosiva greda je zadavala glavobolje u bilo kojem dućanu u koji sam zašao i onda sam naišao na arhitekticu Gordanu Đerić koja mi je pomogla da sve svoje ideje i želje ostvarim i provedem u realitet”, prisjeća se Fran Ljubas, student medicine.

Kuhinju je Fran zamislio kao sliku u okviru. Kako bi ostvario zamišljeno odlučio se za print na staklu kuhinjskih ormarića. Poseban štih čitavoj priči daje led rasvjeta u svim duginim bojama.

“To je možda njena najbolja osobina, ta svjetla i ovaj print koji sam izabrao daju neki karakter i dušu tome”, govori Fran.

Lijepa i funkcionalna kuhinja

Ova se mala kuhinja pokazala sjajnim primjerom prostora koji nadoknađuje nedostatak mjesta. Praktične ideje, mnoštvo skladišnog prostora u policama i ormarima te izvlačni ormarići pokazuju kako i minijaturna kuhinja može biti lijepa i funkcionalna.

Veliki ormari od poda do stropa idealno su rješenje za skladištenje. Ovako će u njih stati znatno više stvari neko u klasične ormariće. U slučaju ove kuhinje, posebno je zanimljiva polica s kliznim vratašcima.

“Budući da je tu ispred nosiva greda koju smo htjeli sakriti, da se taj nedostatak arhitektonski makne i ukloni, onda smo gledali da li da to budu roletne, da li da se to otvara na van, ali ustvari kako je malo prostora ništa drugo nije ni moglo ići nego baš to klizno”, objašnjava Fran.

Takvo korištenje zidnog prostora obavezno je želite li dobiti što je više moguće iskoristive površine za skladištenje, a u isto vrijeme i vizualno povećati kuhinju. Premda su mu predlagali veliki kuhinjski prostor koji bi zauzimao veći dio dnevnog boravka, Fran se ipak radije odlučio na opciju skučenijeg, a funkcionalnog prostora. 

Glomazan namještaj nije opcija

“Prijašnji arhitekti i dućani su mi savjetovali da stavim veliki otok nasred dnevnog boravka, da ta kuhinja ustvari bude puno izbočenija na van, što se meni nije sviđalo zato jer mislim da ću malo vremena provoditi u toj kuhinji, a najviše u dnevnom boravku i sa društvom pa sam odabrao tu varijantu da mi oduzima što manje mog radnog prostora”, govori Fran.

Imati malu kuhinju u kojoj je sve na svom mjestu, gdje ništa ne nedostaje i sve nađete iz prve, moguće je i lakše nego što se čini. No važno je da zaboravite na glomazan namještaj. U ovom slučaju – manje je više, a imajući to na umu Fran je svoju kuhinju jednostavno oplemenio efektnim barskim stolicama od pluta.

Stolci od pluta

Plutene stolce je zapravo odabrao impulzivno. Bila je to impulzivna kupnja. Vidio ih je, poslao fotografiju Gordani koja se složila i odluka je brzo pala.

Alternativa blagovaonskom stolu u ovoj kuhinji je barski element koji može poslužiti kao mjesto za jelo, a budući da će biti svojevrstan produžetak kuhinjskog prostora, nudi i dodatan prostor za spremanje te tako pomaže pri uštedi prostora.

Živi sam i ako mu dođe neko društvo obično jedu “s nogu” pa nije imao potrebu za klasičnim stolom.

Učinkovito uređenje malog prostora znači da nijedan dio ne bi trebao ostati neiskorišten, a ova kuhinja dokaz je kako je to itekako izvedivo. 

Stilovi uređenja

Kako odabrati stil uređenja interijera: Vodič koji počinje od vas, a ne od trendova

Jedna od najčešćih pogrešaka u uređenju interijera je odustajanje na pola puta…

Tijekom proteklih sezona emisije Dom na kvadrat, arhitektica Sunčica Mastelić Ivić gledateljima je približila nekoliko različitih stilova uređenja interijera – od minimalističkih i suvremenih, do raskošnih povijesnih i dekorativnih pravaca. No nakon svih analiza, primjera i inspiracija, nameće se jedno ključno pitanje: kako odabrati stil uređenja koji će dugoročno funkcionirati u našem prostoru i životu?

Odabir stila često se pogrešno doživljava kao praćenje aktualnih trendova ili kopiranje viđenog s društvenih mreža. No stil uređenja nije modni dodatak koji se mijenja svake sezone, već osobna odluka koja mora odgovarati prostoru, navikama, kontekstu i karakteru onih koji u njemu žive. Upravo zato, pravi stil ne nameće se izvana – on se otkriva kroz analizu, razumijevanje i iskren razgovor.

Okrugli ili pravokutni? Arhitektica otkriva kako odabrati pravi blagovaonski stol

Kako ističe Sunčica Mastelić Ivić, različiti stilovi danas ne isključuju jedni druge niti se izmjenjuju po principu „in“ i „out“. Oni postoje paralelno, kao različiti svjetovi, a na nama je da prepoznamo koji od njih odgovara našoj osobnoj priči, načinu života i prostoru koji uređujemo.

Kako odabrati stil uređenja prema prostoru, lokaciji i vlastitoj osobnosti

Jedan od najvažnijih odgovora na pitanje kako odabrati stil uređenja krije se u razumijevanju konteksta prostora. Lokacija nekretnine, njezina namjena i okruženje uvijek imaju prednost pred estetskim željama. Stil koji funkcionira u urbanom stanu ne može se mehanički preslikati u kuću u planini ili na osamljenom otoku.

Sunčica Mastelić Ivić upozorava kako su pojedini stilovi izrazito vezani uz određeni ambijent. Primjerice, Hollywood glam zavodljiv je zbog sjajnih površina, kontrasta i luksuza, ali on je prvenstveno velegradski, urbani stil s jasnim povijesnim kontekstom. U prostoru koji je snažno povezan s prirodom, takav pristup može djelovati neprirodno i nametnuto.

Zato stil uređenja ne bira samo oko, već i razum. Kontekst prostora, arhitektura, lokacija i način korištenja uvijek imaju posljednju riječ.

Stil kao osobna priča, a ne dekorativna odluka

Stil uređenja često govori više o nama nego što mislimo. Odrastanje, obitelj, struka, način života, putovanja i uspomene – sve su to elementi koji oblikuju naš estetski ukus. Prema riječima arhitektice, važno je biti iskren prema sebi, osobito kada se radi s profesionalcem.

Projektant interijera ne osmišljava prostor samo prema funkcionalnim potrebama, već analizira osobni profil klijenta.

Tek kada se osobnost korisnika poklopi s pričom određenog stila, moguće je interijer izvesti kvalitetno i dosljedno do kraja. Isto vrijedi i za poslovne prostore, koji također imaju identitet i poruku koju žele komunicirati prema van.

Dva sloja interijera: baza i stil koji se može mijenjati

Interijer se sastoji od dva ključna sloja. Prvi je tzv. „tvrda ljuska“ – arhitektonska osnova prostora koja uključuje podne i zidne obloge, ugradbene elemente, osnovnu rasvjetu i funkcionalni raspored. Taj sloj mora biti neutralan, kvalitetno projektiran i dugoročno održiv.

Drugi sloj je stiliziranje – dekor, manji komadi namještaja, rasvjeta, tekstili i teksture. Upravo se kroz taj sloj najjasnije očituje stil uređenja, ali i ostavlja prostor za promjene. Dekorativni elementi mogu se mijenjati kroz godine, dok dobro osmišljena baza ostaje stabilna i funkcionalna.

Kako ističe Sunčica Mastelić Ivić, upravo je ta podjela tajna dobrog interijera.

Zašto je važno imati profesionalca uz sebe

Prvi i najvažniji korak u procesu uređenja je arhitekta. To je odluka koja zahtijeva povjerenje, jer projektantu prepuštate oblikovanje svog svakodnevnog života. Preporuka je pregledati njegove radove, provjeriti reference i, što je najvažnije, otvoreno razgovarati.

Planirate renovaciju stana? Evo koga trebate angažirati i kada

Taj razgovor ne svodi se samo na funkcionalne potrebe, već uključuje razmjenu fotografija, uspomena, putovanja i emocija. Upravo iz tog procesa nastaje mood board i sample board – vizualni alat koji definira boje, materijale i smjer uređenja. Jednom kada je taj temelj postavljen, važno ga je slijediti bez improvizacija.

Kako Sunčica slikovito opisuje, nije dovoljno voljeti neku boju ili komad namještaja izvan konteksta. Dosljednost je ključ.

Odabrali ste stil? Onda idite do kraja

Jedna od najčešćih pogrešaka u uređenju interijera je odustajanje na pola puta. Kombiniranje nespojivih stilova često rezultira prostorom koji djeluje neusklađeno i nezavršeno. Ako ste se prepoznali u određenom stilu, savjet je jasan – provedite ga do kraja.

Odabir stila nije trendovska odluka, već osobna priča pretočena u prostor. A dobar interijer, baš kao i dobar stil, uvijek počinje iskrenim odgovorom na jedno pitanje: tko smo i kako želimo živjeti.

Nastavite čitati

Izbor urednice

Arhitektura Drage Galića kao idealna kulisa za seriju Dnevnik velikog Perice

U svijetu u kojem se scenografija često gradi od nule, ovakvi prostori pokazuju koliko dobra arhitektura može nadživjeti svoju izvornu namjenu

Ako ste se ikada pitali zašto vas je serija Dnevnik velikog Perice tako uvjerljivo vratila u šezdesete godine prošlog stoljeća, odgovor ne leži samo u kostimima i scenografiji, već i u arhitekturi.

Jedna od ključnih lokacija snimanja bio je ovaj filmski stan smješten u stambenoj zgradi koju je projektirao Drago Galić, jedan od najvažnijih predstavnika zagrebačkog modernizma. Upravo ta arhitektonska podloga omogućila je da prostor bez velikih intervencija postane vjerodostojna scenografija jednog razdoblja.

Filmski stan kao scenografski alat, a ne mjesto stanovanja

Stan u Vukovarskoj ulici danas ne funkcionira kao klasičan životni prostor. Kako objašnjava Tomislav Peleski, koji se već dva desetljeća bavi location managementom, ideja je bila stvoriti polivalentni, lako prilagodljiv filmski stan – prostor koji može “glumiti” različite interijere, od bakinog stana do urbanog dnevnog boravka.

Stan je dvoetažan, površine gotovo 100 četvornih metara, i u trenutku početka projekta bio je potpuno prazan. Upravo ta “prazna ploča” omogućila je scenografima i producentima slobodu u oblikovanju prostora prema potrebama snimanja. Namještaj se po potrebi iznosi, zamjenjuje ili preslaguje, a svaki kadar dobiva novu priču.

Zašto su Galićevi stanovi idealni za snimanje

Arhitektura Drage Galića pokazala se iznimno zahvalnom za filmsku produkciju. Stanovi u njegovim zgradama odlikuju se velikim prozorima, obiljem dnevnog svjetla i jasnom konstrukcijskom logikom. Drago Galić (1907. – 1963.) jedan je od ključnih arhitekata zagrebačke moderne. Njegove stambene zgrade, osobito one uz Vukovarsku ulicu, odlikuju se humanim mjerilom, promišljenim tlocrtnim rješenjima i naglašenim odnosom prema svjetlu i prostoru.

Betonske grede omogućuju jednostavno postavljanje rasvjete, bez potrebe za vanjskom tehnikom, dok dobra toplinska i zvučna izolacija – rijetkost u današnjoj novogradnji – osigurava stabilne uvjete za snimanje.

Scenografija koja poštuje arhitekturu

Iako je prostor prilagodljiv, njegova arhitektonska vrijednost ostaje u prvom planu. Scenograf Bojan Drezgić sudjelovao je u savjetovanju oko boja i atmosfere, dok su pojedini komadi namještaja originali iz šezdesetih godina. Boje su naknadno “smirene” kako prostor ne bi djelovao previše ilustrativno, već životno i uvjerljivo.

Posebna pažnja posvećena je detaljima – od retro kuhinje s originalnim terrazzo pultom i umivaonikom, do harmonika-vrata koja omogućuju da se jedna prostorija u trenutku pretvori u zasebnu garsonijeru. Takva fleksibilnost čini ovaj filmski stan gotovo scenografskim studijem unutar stvarne arhitekture.

Kada arhitektura postane glavni glumac

Ovaj stan nije samo lokacija – on je aktivni sudionik priče. Njegova arhitektura omogućuje brze transformacije, ali istovremeno nosi snažan identitet vremena u kojem je nastao. U svijetu u kojem se scenografija često gradi od nule, ovakvi prostori pokazuju koliko dobra arhitektura može nadživjeti svoju izvornu namjenu.

Zato se ovaj stan ne doživljava kao “uređen interijer”, već kao živi arhitektonski resurs – mjesto gdje se susreću modernizam, film i suvremena produkcija. A upravo u tome leži njegova najveća vrijednost.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama