Uređenje interijera
Oronuli stan u Splitu pretvoren u lukzusni dom
Glavni zahtjev investitora je bio moderan stan, ali koji će biti bezvremenski
Pretvoriti devedesetak kvadrata stana iz 1973.u luksuzan i svevremenski interijer, bio je izazov stavljen pred arhitekticu i produkt dizajnericu Miru Matulović Burazin.
Moderan, ali timeless stan
‘Glavni zahtjev investitora je bio moderan stan, ali koji će biti timeless, da sam dizajn ne ostari brzo. Ali opet da ima neke trenutke koji su jako moderni ali s godinama lako promjenjivi, a da sam kostur bude dosta klasičan’, kaže Mira Matulović Burazin, mag. ing. arhitekture, M14N.
Otvoreni koncept stana, s dosta prostora za obitelj i goste dobila je rezanjem zidova i smanjivanjem nekad velikog ulaznog hodnika. Stvorila je interijer prepun čistih linija i ugradbenih elemenata s mnoštvom skrivenog prostora za odlaganje.
‘To nam je omogućilo da se igramo s pojedinim elementima, tako da je TV komoda u vrlo neobičnoj roza boji, koja možda nije uobičajena za dnevne prostore, više se stavlja u nekakve dječje sobe, ali nam je omogućilo da bude dosta nenametljiv akcent s obzirom na ostatak prostora’, kaže.
Splitska arhitektica dizajnirala stol i kuhinju
Komoda u kojoj su skriveni uređaji koje trebamo, ali ih obično ne volimo vidjeti ispod TV prijemnika, je produkt dizajn ove mlade splitske arhitektice.
Dizajnirala je i blagovaonski stol i kuhinju. Njene ideje kao i 90 posto namještaja u stanu realizirala je splitska tvrtka Šimundža&Co. koja već 40 godina radi namještaj po mjeri. Vrlo su dobri u izradi namještaja za luksuzne stanove, vile i hotele.
‘Volimo kada nam arhitekti daju zahtjeve, postave izazove, a opet s druge strane, sve detaljno iscrtaju, znaju sve potrebe svojih kupaca, imaju poprilično analiziranu, cijeli raspored unutrašnji ormara, samih ugradbenih elemenata u kuhinji i slično’, kaže Jelena Hrga, Šimundža&Co.
‘Što manje zatovrenog prostora’
Koliko god je zahtjevno, toliko je opet zahvalno kad arhitekt ima kompletnu viziju jednoga doma.
Mirina vizija bila je petrolej plava kuhinja sa zlatnom napom i zlatnim ručkicama. S napom koju je sama dizajnirala, udovoljila je i jednom zanimljivom zahtjevu investitora.
‘Što manje zatvorenog prostora, ali što više spremišta, što je vrlo oprečan zahtjev. Dobili smo to na način da smo većinu kuhinje zatvorili, osim dijela gdje nam je indukcijska ploča’, dodaje.
Gres ploče u kuhinji i kupaonici
Za oblaganje tog prostora koji zajedno s radnom površinom djeluje kao cjelina, koristila je veliko-formatne terrazzo pločice talijanske tvrtke Refin. Riječ je o gres pločama dimenzije 120×278 cm koje se koriste za izradu kuhinjskih radnih ploča. Izvođenje takvih ploča zna biti zahtjevno, ali jako su tražene u interijerima i djeluju vrlo atraktivno. Osim u kuhinji, koristila ih je i u kupaonici, ali i kao površinu blagovaonskog stola.
‘Klijenti nisu htjeli previše komplicirati s bojama i uzrocima, nit vodilja je bila da bude što opuštajuće, pa sam ih nagovorila da sva keramika bude jednoobrazna, samo da se igramo tonalitetom ili veličinom granulata. Tako da same pločice, na terasi i kupaonicama su iste, istih dimenzija ali su različitih tonova’, pojašnjava arhitektica Mira.
Materijali laki za održavanje
Zahtjev investitora bili su i materijali laki za održavanje pa je visokokvalitetna keramika talijanske tvrtke Refin bila nepogrešiv izbor. U samoj kupaonici, željeli su hotelski, spa ugođaj koji je postignut uravnoteženom kombinacijom terrazzo pločica s malim fugama i namještajem boje svijetlog drva.
‘Ovo mi je najdraža kupaonica jer mislim da smo tu izvrsno postigli zahtjev za opuštajućom atmosferom od mojih investitora, u tome mislim da su mi najviše pomogao odabir pločica. Meni kao arhitektu bilo je vrlo važno da pločice koje smo odabrali budu kvalitetne, da imam potpuno povjerenje u tvrtku koja stoji iza njih, da imam veliki izbor, i ako ikakvih bude problema da znam da mogu se problemi riješiti’, nadovezuje se.
Kroz cijeli stan proteže se svijetli parket chevron uzorka koji zadovoljava početni zahtjev investitora da stan bude bezvremenski. Zlatna rasvjeta još je dan u nizu detalja koji ostvaruju zahtjev za modernim i luksuznim interijerom.
‘Dovoljno prostora da dišu’
‘To im je bio dosta važan zahtjev, da imaju velike umjetnine, da ostavimo dovoljno prostora da one dišu, i da imaju slobodu, da se u njima može uživati, a da nisu previše dinamitne’, kaže.
Velike umjetnine nalaze se i u spavaćoj sobi koja ima veliki ugradbeni ormar sa staklenim vratima. Njime je ponovno udovoljen zahtjev vlasnika da što manje stvari bude vidljivo. Cijeli stan ipak je trebalo prozračiti i nekim otvorenim namještajem, što je arhitektica učinila nesvakidašnjom bibliotekom.
Maksimalno iskorišten svaki kutak stana
Sav ovaj namještaj po mjeri učinio je da interijer zrači skladom, a arhitektici omogućio da ostvari ideje i svlada izazov da maksimalno iskoristi svaki kutak stana i stvori bezvremenski interijer s modernim elementima koji se s godinama mogu mijenjati.
Tako da ukoliko vama za nekih 15, 20 godine padne napamet promijenit vratnice, mi već sve mjere imamo u sustavu. Upravo zato, kasnije vam je znatno pristupačnije odvažiti se na renovacije’, kaže Jelena.
Ovaj stan s pogledom na more, nakon gotovo 50 godina zasluženo je dobio potpuno novo ruho. Za njega je vizija arhitektice, u simbiozi sa stručnom izvedbom namještaja po mjeri bila dobitna kombinacija.
Lifestyle
Kako prostor u kojem boravite utječe na vaše tijelo? Ergonomija prostora važnija je nego što mislite
Iako se ergonomija najčešće povezuje s radnim mjestom, njezin značaj daleko nadilazi ured i računalo…
Prostor u kojem boravimo ne utječe samo na estetiku i dojam doma, već i na naše zdravlje, raspoloženje i svakodnevno funkcioniranje. Upravo zato sve se više govori o tome koliko je važna ergonomija prostora, odnosno način na koji je prostor prilagođen čovjeku i njegovim navikama.
Evo kako interijer utječe na emocije
Iako se ergonomija najčešće povezuje s radnim mjestom, njezin značaj daleko nadilazi ured i računalo. Ona obuhvaća sve – od načina na koji sjedimo i radimo, do toga kako se krećemo kroz stan ili koristimo kuhinju.
“Ergonomija prostora znači da prostor svojim dimenzijama, oblicima i rasporedom omogućuje jednostavno i prirodno korištenje, bez nepotrebnog naprezanja tijela”, objašnjava dr. sc. Danijela Domljan, magistra dizajna.
Dugotrajno sjedenje kao najveći problem suvremenog života
Jedan od najvećih izazova današnjice je dugotrajno sjedenje. Većina ljudi provodi sate za računalom, često bez pauze i bez promjene položaja.
“Naše tijelo je dizajnirano za kretanje. Svako dugotrajno zadržavanje u istom položaju negativno djeluje na kralježnicu i zglobove”, upozorava fizioterapeut Ivan Golubiček.
Problem nije samo u trajanju sjedenja, već i u načinu na koji sjedimo.
Ako je sjedalo prenisko, koljena su previsoko postavljena, što stvara dodatni pritisak na kukove i donji dio leđa. Idealna pozicija podrazumijeva da su koljena i kukovi pod kutom od 90 stupnjeva, no takav položaj često nije praktičan za opuštanje ili gledanje televizije.
Zbog toga je važno pronaći ravnotežu između udobnosti i pravilnog držanja.
Kako urediti radno mjesto prema pravilima ergonomije prostora
Radno mjesto jedno je od ključnih mjesta gdje se ergonomija prostora najviše primjenjuje.
S obzirom na to da mnogi provode i do osam sati dnevno za računalom, nepravilno postavljen radni stol može brzo dovesti do problema.
“Najčešći problemi su bolovi u vratu, ramenima i leđima. Oni nastaju zbog nepravilne visine stola, položaja ekrana ili tipkovnice”, objašnjava Golubiček.
Ako je stol previsok, ramena se podižu, što stvara napetost u gornjem dijelu tijela. Ako je ekran predaleko ili preblizu, dolazi do naprezanja očiju i nepravilnog držanja vrata.
Stručnjaci preporučuju i redovite pauze tijekom rada.
“Kratke pauze, poput ustajanja, istezanja ili nekoliko čučnjeva, već su dovoljne da smanjimo opterećenje na tijelo.”
Aktivno sjedenje i promjena položaja
Ako većinu dana provodimo sjedeći, važno je da to bude tzv. aktivno sjedenje.
To znači da tijelo nije potpuno statično, već da su uključeni mali mišići koji održavaju stabilnost kralježnice.
Danas su sve popularniji stolovi koji omogućuju izmjenu između sjedećeg i stojećeg položaja.
No, važno je naglasiti da ni dugotrajno stajanje nije rješenje.
“Ne preporučuje se stajati osam sati jer to stvara dodatno opterećenje na zglobove i kralježnicu. Najbolje je izmjenjivati položaje i redovito se kretati”, kaže Golubiček.
Slična je situacija i s loptama za sjedenje koje su jedno vrijeme bile popularne. Iako potiču aktivno sjedenje, dugotrajno korištenje može uzrokovati naprezanje mišića.
Ergonomija prostora u kuhinji
Ergonomija nije važna samo u radnom prostoru – ona ima ključnu ulogu i u svakodnevnim aktivnostima, poput kuhanja.
3 kuhinjske zone koje olakšavaju svakodnevicu – evo kako pametno organizirati kuhinju
U kuhinji se često govori o takozvanom “radnom trokutu”, koji povezuje hladnjak, sudoper i štednjak. Takav raspored omogućuje učinkovitije kretanje i manje napora tijekom pripreme hrane.
Važna je i visina radne plohe.
“Standardi su se promijenili jer je prosječna visina ljudi porasla. Danas je visina radne plohe od 90 do 92 centimetra postala novi standard, dok je nekadašnjih 85 centimetara prenisko”, objašnjava Domljan.
Kuhinja po mjeri čovjeka: Idealne dimenzije za udobno i pametno kuhanje
Nepravilna visina radne površine može dovesti do pogrbljenog držanja i naprezanja leđa, posebno ako se u kuhinji provodi više vremena.
Ergonomija prostora kao ulaganje u zdravlje
Iako se ponekad doživljava kao dodatni luksuz, ergonomija prostora zapravo je ulaganje u dugoročno zdravlje.
Prostor koji je prilagođen čovjeku omogućuje lakše kretanje, smanjuje naprezanje tijela i pozitivno utječe na svakodnevno funkcioniranje.
U konačnici, dom ne bi trebao biti samo estetski privlačan, već i funkcionalan i prilagođen stvarnim potrebama korisnika.
Zato ergonomija prestaje biti stručni pojam i postaje nužnost – jer način na koji koristimo prostor izravno utječe na kvalitetu života.
Česta pitanja o ergonomiji prostora
Što je ergonomija prostora?
Ergonomija prostora odnosi se na način na koji je prostor prilagođen čovjeku kako bi se koristio jednostavno, sigurno i bez nepotrebnog opterećenja tijela.
Zašto je ergonomija prostora važna?
Pravilno uređeni prostor smanjuje opterećenje na kralježnicu i zglobove, poboljšava produktivnost i smanjuje rizik od bolova u leđima, vratu i ramenima.
Kako pravilno urediti radno mjesto?
Radni stol i stolica trebaju biti prilagođeni visini tijela, ekran u razini očiju, a laktovi pod kutom od 90 stupnjeva. Važne su i redovite pauze i promjena položaja.
Koliko je štetno dugotrajno sjedenje?
Dugotrajno sjedenje negativno utječe na kralježnicu i zglobove, posebno ako se ne radi pauza. Preporučuje se ustajanje i kretanje svakih 30 do 60 minuta.
Koja je idealna visina kuhinjske radne plohe?
Danas se kao standard uzima visina od 90 do 92 centimetra, no idealna visina ovisi o visini osobe koja najčešće koristi kuhinju.
Uređenje interijera
Uskrsno uređenje stola koje spaja tradiciju, emociju i raskoš detalja
Blagdanski stol nije samo mjesto okupljanja – on je prostor u kojem se susreću emocije, uspomene i trenuci koje pamtimo. Upravo zato uskrsno uređenje stola sve češće nadilazi klasične dekoracije i postaje način izražavanja osobnog stila, ali i odnosa prema obitelji i tradiciji.
Stilistica interijera Marija Zdilar svake godine za Uskrs stvara poseban doživljaj u svom domu. Njezin stol nije samo estetski privlačan – on priča priču.
Rapsodija Uskrsa gdje se tradicija, nasljeđe i ljepota susreću s rajskom raskoši egzotočnog voća
Stol koji ima emociju i priču
Za Mariju, uređenje stola počinje osjećajem, a ne pravilima.
“Da bi moj stol svake godine izgledao drugačije, ključna riječ je emocija i ljubav. To je ono što me pokreće. Ljudi koji sjede za tim stolom su najvažniji i želim da taj trenutak ima posebnu dimenziju”, kaže Marija.
Okrugli ili pravokutni? Arhitektica otkriva kako odabrati pravi blagovaonski stol
Upravo ta osobna nota razlikuje njezin pristup od klasičnih dekoracija. Njezin stol nije savršen u tradicionalnom smislu – on je živ, slojevit i pun detalja.
Kaskadni raspored kao vizualni potpis
Jedna od karakteristika njezina stila je takozvana “kaskada” – način slaganja dekoracija koji stvara dojam bogatstva i dinamike.
Elementi se ne postavljaju strogo i simetrično, već se “prelijevaju” preko stola, stvarajući raskošan, ali skladan vizualni dojam.
Takvo uskrsno uređenje stola unosi pokret i razigranost, ali istovremeno zadržava eleganciju.
Spoj nespojivog: tradicija i egzotika
Marija u svojim aranžmanima voli spajati različite stilove i elemente.
Uz klasične uskrsne motive, često koristi i neočekivane detalje poput tropskog voća ili maslinovih grana.
“Želim povezati godišnja doba – prijelaz iz zime u proljeće, ali i unijeti toplinu krajeva gdje ima više sunca. Tako sam ove godine koristila maslinu s Hvara i tropsko voće”, objašnjava.
Takva kombinacija daje stolu svježinu i originalnost, ali i stvara osjećaj topline i života.
Ručni rad kao poseban detalj
Posebno mjesto na stolu zauzimaju ručno izrađeni ukrasi, koji imaju emocionalnu vrijednost.
“Ove godine na mom stolu su pisanice i svijeće koje izrađuje moja prijateljica. Počele smo razmjenjivati ručne radove i na taj način dijelimo emocije”, kaže Marija.
Ručni radovi unose autentičnost i osjećaj povezanosti, što je upravo ono što blagdanski stol čini posebnim.
Majstorica rukotvorina Jadranka Krmić ističe kako svaki komad nosi priču.
“Ta jaja su stvarana rukama i srcem. Koristim materijale koji nas povezuju s prošlošću – baršun, čipku, kristale i staklene detalje”, objašnjava.
Takvi elementi daju stolu dozu elegancije i podsjećaju na neka prošla vremena, ali u suvremenoj interpretaciji.
Kruh kao simbol zajedništva
Osim dekoracija, važnu ulogu u uskrsnom stolu ima i hrana – posebno kruh.
Za Mariju kruh ima dublje značenje.
“Kruh predstavlja dijeljenje i zajedništvo. On nosi posebne emocije”, kaže.
Njezin kruh kombinira slatke i slane okuse, a dodatno ga ukrašava jestivim cvijećem i detaljima poput jestivog zlata.
Takav pristup pokazuje kako i hrana može biti dio ukupne estetike i doživljaja stola.
Uskrsni stol kao odraz života
Marija naglašava važnost ravnoteže između tradicije i suvremenog trenutka.
“Tradicija mora ostati, ali uvijek volim dodati nešto novo – nešto što pripada vremenu u kojem živimo”, kaže.
Upravo ta kombinacija čini njezin stol posebnim – jer nije riječ o savršenstvu, već o autentičnosti.
Blagdanski stol tako postaje mjesto susreta, razmjene i zajedništva – prostor u kojem se ne dijeli samo hrana, već i emocije.
