Namještaj
7 dizajnerskih sofa i fotelja koje obožavaju arhitekti i stilisti interijera
Dizajnerske sofe i fotelje imaju sposobnost promijeniti cijeli karakter prostora
„Sofa je srce dnevne sobe. To je komad koji određuje stil, udobnost i način na koji doživljavamo prostor,“ objasnila nam je Sunčica Mastelić Ivić.
Uređenje dnevne sobe više nije pitanje seta trosjeda i fotelja koje se nužno moraju podudarati.
„Odustali smo od ideje da sve mora biti u kompletu,“ kaže Sunčica. Danas se bira dominantan komad i statement fotelja (ili dvije) koje su gotovo uvijek rasparene. Ako ne znate što odabrati za svoj dnevni boravak, inspiraciju možete pronaći i u nekim kultnim komadima namještaja.
Neki komadi namještaja prestaju biti samo sjedeća mjesta – postaju ikone. Dizajnerske sofe i fotelje s popisa ispod prepoznaju se na prvi pogled, pretvaraju prostor u scenu i i nakon pola stoljeća izgledaju suvremeno.
Donosimo sedam kultnih komada koje dizajneri i ljubitelji interijera obožavaju — uz okvirne cijene i prijedloge u kakvim prostorima najviše dolaze do izražaja.
1. Togo sofa – Michel Ducaroy za Ligne Roset (1973.)
Togo sofa kreće se od nekoliko, do nekoliko desetaka tisuća eura — ovisi koliko modula nabavljate i koji materijal odaberete. Ikonski komad iz 70-ih prepoznatljiv je po svojoj opuštenoj formi, mekim naborima i osjećaju kao da sjedite na oblaku. Bez nogu, naslona i krutih linija, Togo je dizajnerski klasik koji spaja udobnost i stav.
U interijeru je sinonim za retro 70-te, ali se savršeno uklapa i u suvremene minimalističke prostore koji trebaju topli kontrast. Dobro funkcionira i u art deco ili boho chic kombinacijama, osobito ako ga uparite s teksturama poput baršuna ili grubog lana.
2. Camaleonda – Mario Bellini za B&B Italia (1970.)
Camaleonda se danas prodaje za oko 20.000 eura, no cijena lako prelazi 30.000 ako odaberete luksuzne tkanine ili kožu. Ovaj modularni kauč dizajniran je tako da se može preslagivati i prilagođavati prostoru – svaki jastuk povezan je kožnim remenima i metalnim kukama.
Ovo je jedna od najpoznatijih dizajnerskih sofa na svijetu – obožavaju je svi koji cijene fleksibilnost, meke linije i „casual“ luksuz.
Savršeno funkcionira u velikim open-space prostorima, u interijerima s puno prirodnog svjetla i materijala poput mramora, drveta i mesinga.
3. Grand Confort LC2 / LC3 – Le Corbusier, Charlotte Perriand i Pierre Jeanneret (1928.)
Ovaj modernistički klasik košta između 7.000 i 12.000 eura, ovisno o veličini i materijalu. Sastoji se od kromirane čelične konstrukcije i masivnih kožnih jastuka, a njegova ljepota je u proporciji i jednostavnosti.
LC sofa nije samo komad namještaja — ona je dio povijesti arhitekture. Dizajnerske sofe i fotelje iz radionice Le Corbusiera i danas su simbol preciznosti, geometrije i elegancije.
Najbolje se uklapa u industrijske i modernističke interijere, u urede, ateljee i prostore gdje se cijeni čistoća linija. Odlično funkcionira i kao kontrapunkt rustikalnim ili vintage elementima.
4. Eames Lounge fotelja – Charles i Ray Eames (1956.)
Eames Lounge fotelja, koju su dizajnirali supružnici Charles i Ray Eames, jedna je od najprepoznatljivijih dizajnerskih fotelja na svijetu. Kombinira oblik, udobnost i luksuz u savršenoj ravnoteži. Izrađena od drvenog furnira i kože, donosi osjećaj topline i prestiža.
Cijene originalnih modela kreću se između 5.000 i 8.000 eura, dok se kolekcionarski primjerci mogu prodavati i višestruko skuplje.
Eames Lounge fotelja savršeno se uklapa u modern classic i mid-century interijere, ali i u suvremene domove koji traže statement komad. Postavljena uz stolić i podnu lampu, stvara kutak za čitanje ili opuštanje koji odiše bezvremenskom elegancijom.
Zbog svoje udobnosti i profinjenosti, dizajneri je često opisuju kao “luksuznu ikonu američkog modernizma”.
5. Marshmallow sofa – Irving Harper za Herman Miller (1956.)
Cijena se kreće između 5.000 i 9.000 eura, ovisno o materijalu i originalnosti modela. Marshmallow sofa sastoji se od niza oblih jastučića koji lebde na metalnoj konstrukciji, a kombinacije boja čine je pravim veseljem za oči.
To je komad koji unosi razigranost i duh pedesetih. U prostoru djeluje kao umjetnički objekt, a ne samo kao sjedeći element.
Savršeno se uklapa u mid-century modern interijere, pop art stanove ili prostore kojima treba boja i energija. Dizajnerske fotelje iz tog razdoblja savršeno nadopunjuju ovu sofu, stvarajući veseli, ali sofisticirani ambijent.
6. Polar Bear sofa – Jean Royère (1947.)
Polar Bear sofa je san kolekcionara. Originalni primjerci dosežu cijenu i do 500.000 eura, dok se replike izrađene po originalnim nacrtima mogu pronaći za oko 8.000 do 15.000 eura.
Mekana, skulpturalna i zaobljena, izgleda kao da je izvučena iz bajke. Oblik podsjeća na polarni medvjedić, a presvlaka od bouclé tkanine ili umjetnog krzna dodatno naglašava tu mekoću.
U interijeru se najviše ističe u luksuznim prostorima s puno svjetla, u skandinavskim minimalističkim ambijentima ili u suvremenim glam interijerima s teksturama poput vune, kamena i drveta.
7. Swan Chair – Arne Jacobsen (1958.)
Ova elegantna fotelja i danas se proizvodi pod licencom Fritz Hansena. Cijena joj se kreće od 4.000 eura pa do oko 7.500 eura u premium tkaninama poput kože ili ovčje vune.
Inspirirana krilima labuda, fotelja ima savršeno zaobljene linije i bezvremenski oblik. Jednostavna, ali upečatljiva – postala je simbol skandinavske elegancije.
Odlično se uklapa u suvremene minimalističke interijere, urede i hotele, ali i u spavaće sobe kao solo komad uz elegantni stolić ili lampu. Ovaj komad pokazuje kako dizajnerske sofe i fotelje mogu istovremeno biti udobne i umjetnički izražajne.
Zašto su dizajnerske sofe i fotelje vrijedne ulaganja
Ovi komadi nisu samo sjedeći namještaj – oni su manifest dizajna. Nastali su u različitim razdobljima, ali svi dijele istu ideju: spoj udobnosti, estetike i trajnosti.
Dizajnerske sofe i fotelje imaju sposobnost promijeniti cijeli karakter prostora, unijeti priču i stil koji traje desetljećima. Ako nemate budžet za original, vrijedi pogledati kvalitetne replike ili obnovljene vintage verzije – često imaju isti šarm i dušu kao prvotne.
Kreirajmo dom zajedno
Okrugli ili pravokutni? Arhitektica otkriva kako odabrati pravi blagovaonski stol
Odaberite onaj koji najbolje odgovara vašem prostoru!
Blagovaonski stol je srce svake blagovaonice – mjesto okupljanja obitelji, razgovora i zajedničkih obroka. Često se javlja dilema: odabrati okrugli ili pravokutni stol? No, osim samog oblika, postoji još nekoliko faktora koje je važno uzeti u obzir – dimenzije prostora, standardne visine, razlika između radnog i blagovaonskog stola te prostor potreban za nesmetano kretanje.
Arhitektica Sunčica Mastelić Ivić otkriva na što posebno pripaziti kako bi vaš blagovaonski stol bio funkcionalan i estetski usklađen s prostorom.
Koji blagovaonski stol izabrati za manje prostore
„Općenito rečeno, uvijek je preporuka da okrugli stol, kružnog tlocrta odabiremo za manje prostore. Zato jer je lako hodati oko tog stola. U krajnjem slučaju, nema mogućnosti ozljede, nećete se udariti ni o kakav brid,“ objašnjava Mastelić Ivić.
Osim što je praktičan, okrugli blagovaonski stol u malim prostorima izgleda atraktivno i unosi dinamiku u prostor.
Koji blagovaonski stol izabrati za veće prostore
Ako imate dovoljno mjesta, pravokutni blagovaonski stol pokazat će se kao idealan izbor. „U većim prostorima dobra opcija je pravokutni stol koji ima napete linije, ali i malo zaobljene oblike,“ savjetuje arhitektica.
Takvi stolovi pružaju više mjesta za veća okupljanja i bolje se uklapaju u prostrane dnevne i blagovaonske zone.
Na što obratiti pažnju pri odabiru blagovaonskog stola
Prije nego što se zaljubite u dizajn stola, važno je izmjeriti prostor. „Prvo, nikud bez metra! Izmjerite prostor koji imate kod kuće, pa definirajte koju veličinu imate na raspolaganju. Nemojte da vam se desi da kupite stol koji vam je predivan, a onda, kad dođe dostava, shvatite da nestane iz prostora,“ upozorava Mastelić Ivić.
Greška može biti i suprotna – da je stol premali u odnosu na tlocrt i izgleda izgubljeno u prostoru.
Standardne visine blagovaonskog stola (i stolica)
Visina blagovaonskog stola je u pravilu 75 cm, a visina stolaca 46 cm. „To je zapravo dobra mjera gdje možete sjediti i imati prekrižene noge, da vam ne smeta ploča,“ objašnjava arhitektica.
Ova standardizacija omogućava udobno i sigurno korištenje stola u svakodnevnom životu.
Koje su razlike između blagavaonskog i radnog stola
Na prvi pogled, stol je stol – no razlike postoje. Pisaći, radni stolovi rijetko se mogu dobro kombinirati kao blagavaonski stol. Zbog toga što su oni obično niži dok je blagavaonski stol uvijek 75 cm.
Radni stol mora omogućiti da ruka, od lakta do šake, stoji u horizontalnom položaju, dok je kod blagavaonskog stola naglasak na bontonu i komforu tijekom jela. Upravo zato korištenje radnog stola kao blagovaonskog dugoročno nije dobra opcija.
Koliko prostora treba biti oko stola
Kako bi kretanje oko stola bilo ugodno, potrebno je ostaviti dovoljno mjesta. „Teoretski bi trebalo od ruba stola pa do zida ili neke prve čvrste prepreke imati minimalno 90 cm osigurano. Idealno bi bilo sto,“ savjetuje arhitektica.
Na taj način omogućit ćete da se stolci nesmetano izvlače i vraćaju, a i prolaz iza osobe koja sjedi ostaje funkcionalan.
Prednosti stolova s centralnom nogom
Osim oblika i dimenzija, važna je i konstrukcija stola. „Stol s centralnom nogom znači da se možete bolje organizirati pri sjedenju. Sjedenje na kutu više nije neugodno jer nikakva noga stola ne sprečava sjedenje,“ pojašnjava Sunčica Mastelić Ivić.
Ova opcija donosi fleksibilnost, a estetski može biti i vrlo efektna.
Odabir stola za blagavaonicu: Evo kako odabrati idealan za vaš dom
Ova četiri stola povezuju dvije riječi: Hollywood glam. Hollywood glam je stil, kao što znamo, koji voli blještave površine, lak, velike kontraste: crno, bijelo, zlatno, srebrno. A takve elemente upravo nalazimo na ovim stolovima.
Pravi blagovaonski stol biramo prema prostoru, ali i stilu života. Okrugli je praktičniji u manjim prostorima, pravokutni stvara dojam elegancije i prostranosti, dok centralna noga pruža dodatnu funkcionalnost. U konačnici, uz dobar odabir dimenzija i stila, blagavaonski stol postaje središnji element doma u kojem se okuplja obitelj i gradi zajedništvo.
Namještaj
Noćni ormarići: Kako ih pravilno postaviti i odabrati za funkcionalnu spavaću sobu
Materijal i dizajn ormarića trebali bi se uskladiti s ostatkom spavaće sobe, ali ne moraju nužno biti identični…
Noćni ormarići često se doživljavaju kao mali, gotovo sporedni komadi namještaja, no u stvarnosti imaju iznimno važnu ulogu u spavaćoj sobi. Oni su prvi i posljednji komad namještaja koji koristimo svaki dan, mjesto na koje odlažemo knjigu, čašu vode, telefon ili lampu, ali i element koji snažno utječe na dojam ravnoteže i reda u prostoru.
Zašto se u nekim domovima osjećamo bolje nego u drugima? Odgovor je u rasporedu
Dobro postavljeni noćni ormarići pridonose funkcionalnosti, ali i vizualnom miru spavaće sobe. Loše odabrani ili pogrešno smješteni mogu, s druge strane, narušiti sklad prostora i otežati svakodnevno korištenje.
Kako postaviti noćne ormariće u odnosu na krevet
Pitanje kako postaviti noćne ormariće najčešće se javlja kada se uređuje nova spavaća soba ili mijenja raspored postojećeg namještaja. Idealno, noćni ormarići trebali bi se nalaziti uz obje strane kreveta, u ravnini s uzglavljem ili blago pomaknuti prema naprijed.
Visina ormarića pritom je ključna. Gornja ploha trebala bi biti u ravnini s madracem ili nekoliko centimetara viša, kako bi stvari bile lako dostupne iz ležećeg položaja. Preniski ormarići zahtijevaju nepotrebno saginjanje, dok previsoki mogu djelovati glomazno i vizualno narušiti proporcije kreveta.
Važno je ostaviti dovoljno prostora za nesmetano kretanje oko kreveta. Noćni ormarići ne bi smjeli blokirati prolaz niti stvarati osjećaj skučenosti, osobito u manjim spavaćim sobama.
Kako odabrati odgovarajuće noćne ormariće prema prostoru i navikama
Kod pitanja kako odabrati odgovarajuće noćne ormariće, važno je krenuti od vlastitih životnih navika. Netko na ormariću drži samo lampu i telefon, dok drugima treba prostor za knjige, naočale, lijekove ili bilježnicu.
Ako vam je potrebna dodatna pohrana, ormarići s ladicama praktičniji su izbor. Otvoreni ormarići ili jednostavne police djeluju lakše i vizualno prozračnije, ali zahtijevaju veću disciplinu kako ne bi izgledali neuredno.
Materijal i dizajn ormarića trebali bi se uskladiti s ostatkom spavaće sobe, ali ne moraju nužno biti identični. Noćni ormarići mogu biti diskretan kontrast koji prostoru daje karakter, sve dok su proporcije i boje uravnotežene.
Noćni ormarići i rasvjeta: Krucijalna kombinacija
Noćni ormarići gotovo su uvijek povezani s rasvjetom. Stolne lampe, zidne svjetiljke ili viseće lampe iznad ormarića utječu na to kakav model i visinu ormarića treba odabrati.
Ikone dizajna: vintage lampe koje definiraju interijer
Ako koristite stolnu lampu, važno je da ormarić ima dovoljno veliku površinu za stabilno postavljanje. U slučaju zidne ili viseće rasvjete, ormarić može biti manji ili plići, jer ne mora nositi dodatni element.
Dobra rasvjeta uz noćni ormarić ne služi samo čitanju, već stvara intimnu atmosferu i omogućuje lakše snalaženje u prostoru tijekom noći.
Noćni ormarići za malu spavaću sobu – što ako ne stanu?
U manjim prostorima često se postavlja pitanje noćni ormarići za malu spavaću sobu – što ako ne stanu? Nedostatak prostora ne znači da se treba potpuno odreći funkcionalnosti, već da je potrebno razmišljati fleksibilnije.
Umjesto klasičnih ormarića, mogu se koristiti zidne police, viseći ormarići ili uske konzole. Takva rješenja oslobađaju pod i čine prostor vizualno lakšim. Ponekad je dovoljan i jedan noćni ormarić, postavljen na funkcionalnijoj strani kreveta.
Godina u bijelom – Pantone izabrao Cloud Dancer kao boju koja će obilježiti 2026.
U izrazito malim spavaćim sobama, noćni ormarić može biti zamijenjen klupicom, malim stolcem ili čak produženjem uzglavlja s ugrađenom policom.
Noćni ormarići za veliku spavaću sobu
U velikoj spavaćoj sobi noćni ormarići imaju više slobode u dimenzijama, ali i veću odgovornost u oblikovanju prostora. Premali ormarići uz veliki krevet mogu djelovati izgubljeno, dok modeli s više volumena pomažu uspostaviti ravnotežu između kreveta i ostatka namještaja. U ovakvim prostorima često se biraju ormarići s dodatnim ladicama ili čak komode nižeg profila koje preuzimaju ulogu noćnog ormarića.
Velika spavaća soba omogućuje i bogatiju rasvjetu te slojevitije dekoriranje, no važno je zadržati mjeru kako noćni ormarići ne bi postali pretrpani. Njihova funkcija ostaje ista – praktična dostupnost i vizualna stabilnost uz krevet – samo u većem mjerilu.
Trebaju li noćni ormarići uvijek biti simetrični?
Iako su simetrični noćni ormarići često prvi izbor, simetrija nije nužno pravilo. Asimetrični raspored može biti jednako funkcionalan i vizualno zanimljiv, osobito u modernim ili eklektičnim interijerima.
Važno je da oba noćna ormarića, ako su različita, budu slične vizualne težine. Na primjer, jedan ormarić s ladicama može biti uravnotežen otvorenom policom i lampom s druge strane.
Simetrija donosi osjećaj reda i smirenosti, dok asimetrija prostoru daje dinamiku. Izbor ovisi o stilu i osobnim preferencijama.
Kako noćni ormarići utječu na dojam urednosti
Noćni ormarići često su mjesto na kojem se nakupljaju sitnice, pa lako postanu izvor vizualnog nereda. Kako bi spavaća soba zadržala smiren izgled, važno je ograničiti broj predmeta na ormariću.
Idealno je zadržati samo ono što se svakodnevno koristi. Ostale predmete bolje je pospremiti u ladice ili druge dijelove sobe. Čist i jednostavan noćni ormarić doprinosi osjećaju mira i lakšeg uspavljivanja.
Pravilno postavljeni noćni ormarići kao dio cjelovite spavaće sobe
Kada se razmišlja o tome kako postaviti noćne ormariće, važno ih je promatrati kao dio šire cjeline. Oni nisu samo dodatak krevetu, već element koji povezuje funkcionalnost, estetiku i svakodnevne navike.
Organiziran dom počinje od pravog ormara: Evo kako ga odabrati
Dobro odabrani i pravilno postavljeni noćni ormarići olakšavaju rutinu, poboljšavaju organizaciju i pridonose osjećaju ravnoteže u prostoru. Bez obzira na veličinu spavaće sobe, uvijek postoji rješenje koje može zadovoljiti i praktične i estetske potrebe.
