Povežimo se

Uređenje interijera

60-30-10 – mala tajna dizajna interijera

Američki dizajner i dekorater Albert Hadley tvrdio je kako se suština uređenja interijera uvijek odnosi na ljude i na to kako oni žive. Riječ je o onome što zaista čini privlačno, civilizirano i smisleno okruženje, a ne o onome što je trenutačno ‘in’ ili ‘out’. Tom mišlju se vodi i zagrebačka dizajnerica interijera, Ksenija Jurinec, koja nam je otkrila što je zlatno pravilo u uređenju interijera.

Kako postići ravnotežu boja?

Odlučite li se osvježiti svoj životni prostor, a pritom imate više najdražih boja i apsolutno nikakve ideje o tome kako ih iskombinirati, nemojte očajavati. Spas donosi zlatno pravilo uređenja interijera pomoću kojeg se postiže ravnoteža boja, a naziva se 60-30-10.  

“Proporcije i odnos 60-30-10 pri izboru u interijeru boja je jedno opće pravilo, jedan smjer za postići harmoničan i balansirani sklad boja u interijeru gdje je tih 60 posto jedna osnovna boja, to jest osnovni ton”, objašnjava Ksenija.

Glavna boja prostorije je 60, odnosno to je boja izražena na zidovima, stropovima, stolariji i većim komadima pokućstva. Ona je zapravo podloga na kojoj će se istaknuti sekundarna boja.

Sekundarni tonovi daju karakter

Na njemu sa sekundarnim tonovima daje živost boja, odnosno te boje daju karakter paleti.

U ovoj boji može biti naglašen namještaj. Njezin osnovni cilj jest podržavanje glavne boje, a istovremeno se od nje mora i dovoljno razlikovati kako bi mogla doći do izražaja. U slučaju Ksenijina ureda sekundarni tonovi su bordo i oker.

Zlatna boja hrasta i media pana, odnosno zlatni oker u kombinaciji s bordo tonovima postižu jedan razigrani efekt. Svaka polica ima različitu nijansu bordoa, kao i na ormariću.

Tercijarna boja kao “final touch”

Na kraju dolazimo do tercijarne boje, odnosno naglašene boje u prostoriji koja odnosi posljednjih deset posto omjera. Za dnevnu sobu bi to uglavnom bile lampe i ukrasni dodaci, međutim u slučaju Ksenijina ureda, riječ je o stolu i stolicama.

“Ovih deset posto je taj nekakav akcent koji daje prostoru taj dodatni touch i poentira ostale tonove ili baš ide u neki kontrast da pojača ritam, ovisno što želimo postići”, govori Ksenija.

Ovo pravilo služi kao orijentir

Treba imati na umu da se zlatnog pravila ne moramo slijepo držati. Ono nam treba služiti kao orijentir.

“Uvijek je dobro imati neki smjer koji će nam pomoći da se ne pogubimo. To je zapravo statistika, a ta statistika se u pravilu pojavljuje vrlo rijetko, gotovo nikada. Kada radimo interijere onda se zapravo vodimo nekim svojim osjećajem za postizanje balansa u tim bojama, ovisno o kontekstu, klijentima, korisnicima koji žive u tom prostoru i tu postoji velik broj raznih karakteristika i funkcija koje želimo postići izborom boja”, objašnjava dizajnerica.

Boje koje odražavaju vaš karakter

Uvijek odaberite boju koja će oslikavati vaš karakter. Još je 40-ih godina prošlog stoljeća švicarski psiholog Max Luescher razradio testove za otkrivanje mentalnog i fizičkog stanja ljudi, polazeći od njihovih reakcija na određene boje. Kako bi u ispunjavanju želja i potreba klijenta bila što uspješnija, Ksenija također koristi testove.

“Meni je u interesu uvijek pogoditi karakter korisnika, odnosno ljudi koji žive u tom prostoru i prema njihovim životnim potrebama, životnom stilu, načinu rada odabrati boje koje pašu baš njima”, govori Ksenija.

Nakon toga u razmatranje uzima i arhitektonski kontekst, odnosno je li riječ o novogradnji ili nekoj starijoj zgradi, a potom promatra duh i karakter mjesta te krajobraz.

Priroda joj je vječna inspiracija

Metodama bionike, biomimikrike bira palete. Ksenija nam je na licu mjesta demonstrirala i kako to izgleda u praksi. Uzorci su uistinu bili kamenčići, a koristila ih je za uređenje jedne kuće na moru. 

Ako se odlučite pratiti pravilo 60-30-10 možete pogriješiti ne obratite li dovoljno pozornosti na izbor materijala.

Kuhinja i blagovaonica

Drvene kuhinje ponovno su u fokusu: Kako postići topao i suvremen izgled?

Evo kako odabrati ton, kombinaciju i materijal koji će izgledati toplo i za deset godina

drvena kuhinja Lucija Puljić

Nakon godina bijelih i sivih kuhinja, drvo se vraća u središte doma. Usporedili smo svijetle i tamne tonove, kombinacije drva s bojom te razlike između masiva, furnira i dekora drva, jer o njima ovisi kako će kuhinja izgledati i za nekoliko godina.

Kuhinja iz snova: 60+ primjera za svaki stil i budžet

Dugo je vrijedilo nepisano pravilo da je bijela kuhinja najsigurniji izbor. Svijetla je, uklapa se uz sve i ne izlazi iz mode. No u posljednje vrijeme sve je više kuhinja u kojima se vidi struktura drva, od svijetlog hrasta do tamnog oraha, sama ili u kombinaciji s bojom.

Taj se pomak vidi i u brojkama. U američkom Houzzovu istraživanju kuhinja za 2026. drvene kuhinjske elemente odabralo je 29 posto ispitanika koji su obnavljali kuhinju, šest postotnih bodova više nego godinu prije. Bijele je odabralo 28 posto, pa je drvo prvi put preteklo bijelu. Istraživanje je provedeno među gotovo 1.800 korisnika platforme u SAD-u, pa ga treba čitati kao pokazatelj smjera, a ne kao pravilo za naše domove.

Ali razlog zbog kojeg se drvene kuhinje vraćaju lako je razumjeti i bez statistike. Kuhinja je prostor u kojem provodimo mnogo vremena, a drvo ga čini toplijim i manje sterilnim.

Svijetlo ili tamno drvo?

Najveći dio ispitanika u Houzzovu istraživanju odabrao je srednje tonove drva (15 posto), zatim svijetle (11 posto), dok je tamne odabralo tek tri posto. Ta raspodjela dobro opisuje i ono što se događa u praksi: većina traži toplinu drva, ali bez dojma teškog, tamnog prostora.

Svijetlo drvo, poput svijetlog hrasta ili jasena, najbolje funkcionira u manjim kuhinjama i prostorima s manje dnevnog svjetla. Prostor ostaje prozračan, a drvo mu daje toplinu koju bijela kuhinja nema. Uz svijetle fronte dobro stoje bijeli zidovi, svijetli kamen i mat metalni detalji.

Elegantna i moderna kuhinja by Lana Banely

Tamno drvo, poput oraha ili tamnog hrasta, daje kuhinji dubinu i dojam elegancije. Najbolje se pokazuje u većim, dobro osvijetljenim prostorima, gdje ne djeluje teško. Tamne površine pritom jače pokazuju prašinu, otiske prstiju i kapljice vode, o čemu vrijedi razmisliti ako kuhinju svakodnevno intenzivno koristite.

Antracit kuhinja s drvenom radnom površinom

Između njih su srednji tonovi, koji su najlakši za kombiniranje. Nisu toliko zahtjevni za održavanje kao tamni, a toplijeg su dojma od svijetlih.

Puno drvo ili kombinacija s bojom?

Kuhinja ne mora biti u cijelosti drvena da bi djelovala toplo. Dapače, kombinacija drva i boje često je najlakši način da kuhinja izgleda suvremeno.

Jedna od mogućnosti je podijeliti elemente po visini: donji elementi u boji, a gornji u drvu, ili obrnuto. U stanu od 68 kvadrata koji potpisuje dizajnerica Petra Gajski gornji elementi izvedeni su u dekoru drva, a donji u zelenoj boji, pa kuhinja djeluje vedro, ali ne prenaglašeno.

Drvo može biti i naglasak na samo jednom dijelu kuhinje, primjerice na otoku, policama ili radnoj ploči. Antracit kuhinja s drvenom radnom pločom dobar je primjer kako i mala količina drva omekša tamnu, strogu kuhinju.

Treća mogućnost je drvo uz neutralne tonove. U obiteljskom stanu od 66 kvadrata koji je uredio Matej Kušević orah fronte kombinirane su s kašmir bež tonovima i betonskom sivom, što kuhinji daje dojam tihog luksuza.

A kad je drvo glavni materijal cijelog doma, kuhinja se može potpuno stopiti s ostatkom prostora. „Htjeli smo neutralne nijanse i drvene tonove”, kaže arhitektica Lucija Puljić o obiteljskoj kući u duhu toplog minimalizma, u kojoj je drvo dominantan materijal. Kuhinja je tamo, kako objašnjava, „trebala sve maksimalno sakriti”, pa drvene fronte djeluju kao mirna, jedinstvena ploha, a ne kao niz elemenata.

Masiv, furnir ili dekor drva: u čemu je razlika?

Kad u salonu kažu „drvena kuhinja”, to ne znači uvijek isto. Kuhinja koja izgleda drveno može biti od punog drva, od tankog sloja pravog drva na ploči ili od ploče s otisnutim uzorkom drva. Razlika se ne vidi uvijek na prvi pogled, ali se osjeti u cijeni, održavanju i načinu na koji kuhinja stari.

Masivno drvo je puno drvo kroz cijelu debljinu elementa. Ima najtopliji dojam i najljepše stari, a ogrebotine se mogu izbrusiti i površina obnoviti. No drvo je živ materijal: reagira na vlagu i promjene temperature, pa se može lagano raditi, širiti ili skupljati. Uz to je najskuplji izbor i traži redovitu njegu, osobito uz sudoper i perilicu posuđa, gdje je najviše vlage i pare.

Furnir je tanki list pravog drva zalijepljen na nosivu ploču, najčešće iverice ili medijapana. Izgleda i na dodir djeluje kao pravo drvo, jer to i jest, ali je stabilniji od masiva, jer ga nosi ploča koja se ne radi. Cijenom je između masiva i dekora. Ograničenje je u tome što se tanki sloj ne može dublje brusiti, pa je jače oštećenje teže popraviti, a rubovi su osjetljivi na vlagu ako nisu dobro zaštićeni.

Dekor drva je otisnut uzorak drva na površini ploče, najčešće iverice ili medijapana. Najpovoljniji je i vrlo otporan na svakodnevno korištenje, a lako se čisti. Današnji dekori sve vjernije oponašaju drvo, ne samo izgledom nego i strukturom površine.

Ukratko, masiv bira onaj tko želi pravo drvo i spreman ga je održavati, furnir onaj tko želi izgled i dodir pravog drva uz više stabilnosti, a dekor onaj kome je važna otpornost, jednostavno održavanje i povoljnija cijena.

Zaboravite načas na boju fronte – dobra se kuhinja projektira od instalacija i centimetara

Što provjeriti prije odluke?

Prije nego što odaberete drvenu kuhinju, vrijedi zamisliti kako će izgledati za nekoliko godina svakodnevnog korištenja.

Pitajte od čega su izrađene fronte, a od čega korpusi, jer to ne mora biti isti materijal. Provjerite kako su zaštićeni rubovi, osobito na elementima uz sudoper, perilicu posuđa i pećnicu, gdje su vlaga i para najveće. Kod pravog drva pitajte je li površina lakirana ili uljena, jer o tome ovisi kako ćete je održavati.

Ako planirate drvenu radnu ploču, računajte na to da će trebati redovitu njegu i povremeno obnavljanje zaštitnog sloja. Drvo uz sudoper pritom je najizloženije, pa je ondje uvijek dobro brzo pobrisati vodu.

I na kraju, pogledajte uzorak na svjetlu u vlastitom prostoru. Isti ton drva drukčije izgleda uz sjeverni i uz južni prozor, i drukčije pod toplim i hladnim umjetnim svjetlom.

Toplina koja traje

Drvene kuhinje vraćaju se jer odgovaraju onome što danas tražimo od doma: prostor koji je ugodan, a ne samo uredan. No dobra drvena kuhinja nije samo pitanje tona i stila, nego i materijala koji odgovara načinu na koji živite. Kad se ta dva pitanja pravilno spoje, kuhinja će izgledati toplo i suvremeno i za deset godina, a ne samo dok traje trend.

Nastavite čitati

Predstavljamo dom

Stan od 82 kvadrata za peteročlanu obitelj: Pametna rješenja, namještaj po mjeri i interijer s karakterom

obiteljski stan 82 kvadrata

Kako urediti stan za peteročlanu obitelj, a da pritom svatko ima svoj kutak, dovoljno prostora za odlaganje i ugodno mjesto za zajedničko druženje? Mirta Milek pokazala je da za funkcionalan i lijep dom nisu uvijek potrebni veliki budžeti ni angažman dizajnera interijera. Uz kreativnost, dobro planiranje i namještaj po mjeri, svoj je stan pretvorila u prostor koji raste i mijenja se zajedno s obitelji.

90+ ideja za uređenje stana: Od malih garsonijera do luksuznih interijera

Stan za peteročlanu obitelj prilagođen svakodnevnom životu

Uređenje doma uvijek je izazov, ali kada u njemu živi peteročlana obitelj s troje djece različite dobi, svaki kvadratni metar dobiva dodatnu važnost. Prostor mora istodobno biti mjesto za odmor, igru, učenje, rad i druženje, a pritom ostati uredan i estetski privlačan.

Upravo se takvim izazovima vodila Mirta Milek, koja je sama osmislila uređenje obiteljskog stana od 82 četvorna metra. Stan se sastoji od dnevnog boravka povezanog s kuhinjom, tri spavaće sobe, dvije kupaonice i lođe.

Iako danas djeluje skladno i promišljeno, njegovo uređenje nije nastalo odjednom.

mirta milek

Uređenje koje je nastajalo postupno i u skladu s budžetom

Kada se obitelj uselila, prioritet nije bio savršen interijer, nego stvaranje funkcionalnog prostora za život. Financijske okolnosti nakon pandemije zahtijevale su racionalan pristup, pa je dio postojećeg namještaja dobio novu namjenu.

„Prve ideje bile su budžetski orijentirane. Bilo je važno ući unutra i opremiti stan tako da se može živjeti. Kuhinja je bila nužna, pa smo čak i nju uzeli iz jednog starog stana i nadogradili”, prisjeća se Mirta.

S vremenom je počela mijenjati pojedine dijelove interijera, vodeći se iskustvima iz prethodnih uređenja. Shvatila je da otvorene police, velike biblioteke i mnoštvo dekorativnih predmeta možda izgledaju lijepo, ali nisu uvijek najpraktičnije rješenje za obitelj s troje djece.

„Greške koje sam naučila iz prethodnih uređenja bile su velike otvorene biblioteke, puno sitnih detalja i uspomena s putovanja. Sve su to stvari koje skupljaju prašinu, a takav način života jednostavno nije moguć uz troje djece. Sve smo htjeli napraviti što praktičnije”, objašnjava.

Zato su otvorene police postupno zamijenjene zatvorenim elementima, a namještaj je dobio dodatne funkcije.

Visoki stropovi zahtijevali su namještaj po mjeri

Jedna od posebnosti stana njegova je visina od 270 centimetara. Iako viši stropovi stvaraju osjećaj prostranosti, Mirti su predstavljali i izazov pri odabiru standardnog namještaja.

„Ta visina može biti i prednost i nedostatak. Ne može se uzimati nešto tipski jer uvijek ostane neka neprilično velika praznina. Zato smo morali posegnuti za krojenim rješenjima i većom personalizacijom”, govori Mirta.

Inspiraciju je pronalazila na različitim mjestima, među ostalim i na Pinterestu, a vlastite ideje razrađivala je u suradnji sa stolarom.

Blagovaonica koja se pretvara u kućni ured

Jedno zanimljivo rješenje nalazi se u zajedničkom dnevnom prostoru, koji ima dvostruku funkciju.

Dok je najmlađe dijete bilo kod kuće, Mirta i suprug morali su prilagoditi način rada. Zaseban ured više nije bio praktična opcija, pa su radni prostor uklopili u dnevni boravak i blagovaonicu.

„U jednom trenutku to je potpuno blagovaonica, gdje se svi zajedno nađemo za stolom, jedemo i doručkujemo. A kada djecu pošaljemo u školu i vrtić, onda se to pretvara u mali radni prostor”, objašnjava Mirta.

Ključ tog rješenja nalazi se u zatvorenoj komodi koja tijekom obiteljskih obroka izgleda poput običnog komada namještaja. Kada započne radni dan, iz nje se izvlače prijenosna računala i ostale potrepštine.

Na taj način posao ne dominira prostorom tijekom cijelog dana, a blagovaonica zadržava svoju primarnu funkciju.

30+ ideja za uređenje stanova od 70 do 100m2: Stvarni primjeri funkcionalnih i lijepih domova

Dječja soba uređena u dvije razine

Poseban izazov bilo je uređenje dječjih soba. Budući da su djeca različite dobi, njihove se potrebe neprestano mijenjaju.

Najstarije dijete, tinejdžer, dobilo je vlastitu sobu, dok dvojica mlađe braće dijele zajednički prostor. No umjesto klasičnog kreveta na kat, Mirta je osmislila potpuno drukčije rješenje.

„Dječje sobe rađene su u dvije razine, ponovno iskorištavajući visinu od 270 centimetara. Dizali smo sve što je bilo moguće na višu razinu, tako da srednje dijete bude na gornjoj etaži, a donji dio, za rad, igru i spavanje, ostane najmlađem”, objašnjava.

Upravo je to jedan od najboljih primjera kako promišljeno iskorištavanje visine prostorije može nadomjestiti nedostatak kvadrata.

dječja soba
soba za tinejđera

Ogledala vizualno povećavaju spavaću sobu

Za vlastitu spavaću sobu Mirta je željela stvoriti mirniji, elegantniji ambijent, inspiriran hotelskim interijerima. No prostorija nije velika, pa je svaki element trebalo pažljivo isplanirati. Rješenje je pronašla u namještaju izrađenom po mjeri, uključujući elemente iznad kreveta, koji koriste prostor što bi inače ostao neiskorišten.

Posebnu ulogu imaju ogledala i reflektirajuće površine.

„Koristili smo obojana, dimljena ogledala koja su dala novu dimenziju i vizualno produbila prostoriju. Ne stvarno, naravno, nego vizualno”, objašnjava Mirta.

Zrcalne površine korištene su i na drugim elementima namještaja kako bi se izbjegao dojam skučenosti. Rezultat je spavaća soba koja, unatoč ograničenoj površini, djeluje elegantno i skladno.

Renovacija obiteljskog stana naše urednice – finalni rezultati

Zatvorena lođa postala je dodatni kutak za opuštanje

Još jedan dio stana koji je dobio potpuno novu funkciju jest lođa koja je zatvaranje postala znatno iskoristiviji prostor.

„Lođa je uska i dugačka, pa u nju ne možete smjestiti sav onaj lounge namještaj koji biste možda željeli. Ali ako je malo uredite detaljima, može postati ugodno mjesto za boravak tijekom različitih sezona”, kaže Mirta.

Danas je to dodatni kutak za opuštanje koji se može prilagođavati godišnjim dobima.

zatvorena lođa

Tihi luksuz u obiteljskom stanu od 66 kvadrata

Hodnik više nije odlagalište torbi i jakni

Jedna od najzanimljivijih transformacija dogodila se u hodniku.

Mirta hodnik opisuje kao prvi pozdrav obitelji, no njegov je prvi dojam donedavno bio zid prepun torbi, teniskih i padel reketa te jakni koje su ukućani ondje ostavljali pri ulasku u stan. Rješenje je bilo jednostavnije nego što se na prvi pogled čini.

„Skinula sam vješalice jer postoji ormar preko puta u koji se te stvari mogu spremiti. Stavili smo tekstilnu tapetu i ptičice koje daju trodimenzionalni efekt. Tako smo se riješili torbi, reketa i jakni i dobili lijep dojam kada se uđe u stan”, objašnjava.

Ovaj primjer pokazuje da ponekad nije potrebno dodavati novi namještaj kako bismo poboljšali funkcionalnost prostora. Dovoljno je promijeniti navike i bolje iskoristiti ono što već imamo.

hodnik prije renovacije
hodnik nakon renovacije

Tapete kao praktično rješenje za dom s djecom

Tapete su jedan od elemenata koji povezuju različite dijelove stana. Mirta ih nije birala samo zbog estetike, nego i zbog jednostavnijeg održavanja.

Ciljano ih je postavila jer su praktične za dom s djecom i olakšavaju održavanje zidova. Periva tapeta u kuhinji pokazala se osobito dobrim rješenjem jer više nije bilo potrebno stalno bojiti zidove.

Tapete su korištene i u dječjim sobama, gdje unose toplinu i zanimljive uzorke, ali bez pretjerano dječjih motiva.

Luksuzno uređenje obiteljskog stana: Ovako izgleda elegantan dom koji živi s obitelji

Interijer pripremljen za jednostavne buduće promjene

Zanimljiv detalj u stanu jest i vizualna povezanost kuhinje, blagovaonskog stola i zidnih površina. Mirta je razmišljala unaprijed, pa je odabrala rješenja koja će joj omogućiti jednostavnije promjene u budućnosti.

Umjesto zamjene cijelog namještaja, dovoljno će biti promijeniti pojedine površine ili dekore.

Kada poželi promjenu,može zamijeniti samo ploču blagovaonskog stola i uskladiti je s novom kuhinjskom površinom. Odabirom terrazza, betona ili drva stan može dobiti potpuno drukčiji izgled uz mnogo manju investiciju nego što bi zahtijevala zamjena cijelog namještaja.

Peterosobni stan u 60 kvadrata: Genijalno rješenje Gordane Đerić

Takav pristup posebno je koristan za obitelji koje žele povremeno osvježiti interijer, a pritom izbjeći velike troškove.

dnevni boravak obiteljskog stana

Stan Mirte Milek dokaz je da uspješno uređenje ne ovisi isključivo o veličini prostora ili visini budžeta. Najvažnije je razumjeti kako obitelj živi, što joj svakodnevno treba i na koji se način njezine potrebe mijenjaju.

Jer dom ne mora biti savršen od prvog dana. Ponekad su najbolja upravo ona rješenja koja nastaju postupno, iz svakodnevnog života, iskustva i želje da prostor bude prilagođen ljudima koji u njemu žive.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama