Od danas, 1. listopada, počinje novo šestomjesečno razdoblje državnih mjera kojima se ograničavaju cijene energije za kućanstva. Dobra vijest je da za većinu građana nema naglog poskupljenja struje i plina. Manje dobra vijest je da rečenica „cijene ostaju iste” ne govori cijelu priču.

Kod struje postoji granica od 3.000 kWh tijekom šest mjeseci, nakon koje je radna energija skuplja. Kod plina cijena ovisi o distribucijskom području i vrsti opskrbe, a subvencija nije jednaka u cijeloj Hrvatskoj. Zato smo pogledali što odluke koje danas stupaju na snagu znače za kućni budžet i kako sami možete procijeniti što vas čeka ove zime.

Vlada je 10. rujna donijela 11. paket mjera, a energetski dio vrijedan je 170,14 milijuna eura. Od toga je 126,4 milijuna predviđeno za struju, a 43,7 milijuna za plin i toplinsku energiju. Mjere se, prema Uredbi o mjerama za stabilnost domaćeg tržišta energije, primjenjuju od 1. listopada 2026. do 31. ožujka 2027.

Koliko ćemo zapravo plaćati struju?

Prema Vladinu izračunu, prosječni mjesečni račun kućanstva za struju uz mjere iznosi 43,33 eura, a bez njih bio bi 58,25 eura. Razlika je 14,92 eura mjesečno, odnosno 89,52 eura tijekom šest mjeseci.

No 43,33 eura nije račun koji će dobiti svako kućanstvo. To je ilustracija učinka mjera, a ne vaš iznos.

Stvarni račun ovisi o tome koliko energije trošite, imate li jednotarifno ili dvotarifno brojilo i kada trošite. Na njega utječu i mrežarine te druge naknade. Kućanstvo koje troši malo može imati račun znatno manji od 43 eura. Kuća koja se zimi grije na struju može imati višestruko veći račun, a upravo je za takva kućanstva najvažnija granica od 3.000 kWh.

Granica od 3.000 kWh: broj koji ove zime treba zapamtiti

Regulirana cijena radne energije za kućanstva vrijedi do 3.000 kWh ukupne potrošnje od 1. listopada 2026. do 31. ožujka 2027. Granica se računa zasebno za svako obračunsko mjerno mjesto.

Ako je prijeđete, cijena radne energije povećava se za 35 posto, ali samo za potrošnju iznad praga. To nije mjesečni limit niti povećanje cijelog računa za 35 posto.

Tri tisuće kilovatsati tijekom šest mjeseci odgovara prosjeku od oko 500 kWh mjesečno. U listopadu možete potrošiti 250 kWh, a u hladnom siječnju 800 kWh. Na kraju se gleda ukupna potrošnja cijelog razdoblja.

Za stan koji se grije na plin ili toplanu, a struju troši uglavnom na rasvjetu, uređaje i elektroniku, 3.000 kWh može biti relativno visoka granica. Za kuću s električnim radijatorima, električnim podnim grijanjem ili dizalicom topline situacija može biti sasvim drugačija. Tu se isplati pogledati prošlogodišnju potrošnju prije nego što počne prava sezona grijanja.

Kolika je cijena jednog kilovatsata?

Uredba određuje cijenu radne energije, bez PDV-a:

Tarifa	Do 3.000 kWh	Iznad 3.000 kWh*
Jedinstvena tarifa (JT)	0,091324 €/kWh	0,123287 €/kWh
Viša tarifa (VT)	0,097189 €/kWh	0,131205 €/kWh
Niža tarifa (NT)	0,047688 €/kWh	0,064379 €/kWh

*Izračun dom2.hr: cijena iz Uredbe uvećana za 35 posto.

Ove brojke nisu konačna cijena kilovatsata na vašem računu. Uz energiju se plaćaju troškovi prijenosne i distribucijske mreže te druge naknade. Primjerice, naknada za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju iznosi 0,013239 €/kWh bez PDV-a, kako navodi HEPI cjenik.

Uredba pritom propisuje da HOPS, HEP ODS i Plinacro do 31. ožujka 2027. neće tražiti od HERA-e promjenu tarifnih stavki za mrežu.

Praktično pravilo je jednostavno: za praćenje granice gledajte kWh, a za usporedbu troškova sve stavke računa.

Hoće li račun biti 35 posto veći ako prijeđem granicu?

Ne. Ovo je vjerojatno najvažnija praktična razlika koju treba razumjeti.

Uzmimo kućanstvo s jednotarifnim obračunom koje tijekom šest mjeseci potroši 3.300 kWh. Prvih 3.000 kWh ostaje po reguliranoj cijeni, a skuplji obračun odnosi se samo na dodatnih 300 kWh. Doplata zbog prekoračenja iznosi približno 9,59 eura bez PDV-a:

300 kWh × 0,091324 €/kWh × 35 % = 9,59 €

To je naš ilustrativni izračun same doplate, a ne cijena tih 300 kWh niti ukupni račun. Pokazuje zašto malo prekoračenje ne treba poistovjećivati s poskupljenjem svih potrošenih kilovatsati, osobito ako granicu prijeđete tek pred kraj zime.

Tko bi posebno trebao pratiti potrošnju?

Ako živite u stanu s plinskim ili toplinskim grijanjem, granica vas vjerojatno neće dotaknuti. Brojku ipak vrijedi provjeriti ako se dom pretežito grije na struju ili imate veći električni bojler. Isto vrijedi za više klima-uređaja koji rade zimi, električni automobil koji punite kod kuće ili veliko kućanstvo.

Najbolji pokazatelj nije procjena, nego vaš račun iz prošle zime. Prošlogodišnja potrošnja dobra je polazna točka, ali nije jamstvo. Ako sada grijete više prostorija ili u kućanstvu živi više ljudi, rezultat može biti drugačiji.

Isplati li se koristiti nižu tarifu?

Ako imate dvotarifni obračun, pomicanje dijela potrošnje u nižu tarifu može smanjiti trošak. Tijekom zimskog računanja vremena niža tarifa traje od 21 do 7 sati, a tijekom ljetnog od 22 do 8 sati. Zimsko računanje vremena počinje 25. listopada.

To možete uzeti u obzir pri radu perilice rublja, sušilice, perilice posuđa ili punjenju električnog vozila. Ipak, prebacivanje potrošnje u jeftiniju tarifu smanjuje cijenu, a ne broj potrošenih kilovatsati. Za granicu od 3.000 kWh broji se svaki kilovatsat, bez obzira na tarifu.

Što se događa s plinom?

Kod plina je priča malo drugačija. HERA navodi da bi prosječna krajnja cijena plina s PDV-om za kućanstva u javnoj usluzi, bez subvencije, porasla s 54 na 58 eura po MWh, odnosno za 7,5 posto. Razlog je viši trošak nabave plina, koji raste s 35,5 na 39,4 eura po MWh.

Državna subvencija se nastavlja, pa će krajnja cijena za ta kućanstva nakon 1. listopada ostati nepromijenjena.

Ta se objava odnosi na javnu uslugu opskrbe. Ako imate tržišni ugovor, provjerite cjenik i uvjete svog opskrbljivača. Ponude po distribucijskim područjima možete usporediti u HERA-inu Alatu za usporedbu cijena plina.

Zašto susjed u drugom gradu nema istu cijenu plina?

Krajnja cijena plina sastoji se od troška nabave, distribucije i opskrbe, a razlikuje se prema distribucijskim područjima i tarifnim modelima. Zato je i državna subvencija određena zasebno za svako područje. Primjerice:

Distribucijsko područje	Subvencija od 1. listopada
Gradska plinara Zagreb	0,0068 €/kWh
HEP-Plin Osijek	0,0074 €/kWh
Energo Rijeka	0,0046 €/kWh
Plinara Pula	0,0052 €/kWh
Termoplin Varaždin	0,0073 €/kWh

Cijeli popis objavljen je u Narodnim novinama br. 101/2026, u Odluci o izmjenama Odluke o subvencioniranju dijela krajnje cijene opskrbe plinom za kućanstva.

Veća subvencija ne znači automatski da je plin u tom gradu „jeftiniji”. Subvencija kompenzira različite troškove kako bi se ublažio rast krajnje cijene. Zato usporedba samo jednog broja, bez distribucijskog područja i tarifnog modela, nema puno smisla.

A gdje se pojavljuje onih 16 posto?

U javnosti kruže dvije brojke. HERA navodi rast prosječne cijene javne usluge prije subvencije od 7,5 posto. Vlada pak govori da je nastavkom mjera spriječeno povećanje cijene plina od 16 posto.

Riječ je o dva različita izračuna koje ne treba izravno uspoređivati. Za kućanstvo je važnija jednostavnija informacija: subvencija se nastavlja, a cilj je zadržati sadašnju krajnju cijenu plina, umjesto da se puni rast troškova prebaci na račune.

Plin zasad nije tarifno zaključan za cijelu zimu

Treba razlikovati trajanje državne potpore od razdoblja pojedine tarifne odluke. Subvencioniranje plina produljeno je do 31. ožujka 2027., a objavljena HERA-ina odluka o tarifnim stavkama javne usluge obuhvaća razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2026.

Za početak 2027. zato treba pratiti nove regulatorne odluke. Sama razlika u datumima ne znači da je poskupljenje najavljeno.

A što je s računima za toplanu?

Mjere obuhvaćaju i toplinsku energiju. Uredba propisuje da se do 31. ožujka 2027. subvencionira dio krajnje cijene za sve kupce, osim onih koji toplinsku energiju pretežito koriste za poslovne potrebe.

Uredba ipak ne određuje iznos subvencije. Vlada ga treba utvrditi posebnom odlukom na temelju HERA-ina izračuna, a HERA prijedlog mora dostaviti do 15. listopada 2026. Nove tarifne stavke za proizvodnju i distribuciju toplinske energije primjenjuju se od 1. listopada, no konačni iznos na računima ovisit će i o toj odluci.

Naknada do 70 eura ostaje za najugroženije

Nastavlja se i mjera za građane sa statusom ugroženog kupca energenata. Naknada iznosi do 70 eura mjesečno i produljena je do 31. ožujka 2027., a prema podacima Vlade obuhvaća oko 130.000 korisnika.

Pravo mogu ostvariti, među ostalima, korisnici zajamčene minimalne naknade i inkluzivnog dodatka prve, druge ili treće razine kojima nije osiguran smještaj ili organizirano stanovanje. Obuhvaćeni su i korisnici nacionalne naknade za starije osobe te pojedini korisnici iz braniteljskog i stradalničkog sustava.

Naknada se ne isplaćuje na tekući račun, nego služi za podmirenje računa za struju, plin ili toplinsku energiju. Pravo se priznaje na zahtjev, a o njemu odlučuje Hrvatski zavod za socijalni rad.

Što možete napraviti odmah?

Za procjenu zimskih troškova ne treba vam složen proračun. Dovoljno je nekoliko koraka:

✔ Zbrojite potrošnju struje od listopada prošle do ožujka ove godine.
✔ Provjerite imate li jednotarifni ili dvotarifni obračun.
✔ Na računu za plin utvrdite opskrbljivača i vrstu ugovora.
✔ Zabilježite početno stanje brojila i povremeno pratite potrošnju.
✔ Uspoređujte račune za jednaka razdoblja, a ne samo iznose u eurima.

Ako planirate promjenu grijanja, ove podatke sačuvajte. Isplativost novog sustava, primjerice dizalice topline, treba računati prema vlastitoj potrošnji, trošku ugradnje i očekivanim troškovima rada. Prosječan račun iz državne prezentacije nije dovoljan za takvu odluku.

Što će biti nakon 31. ožujka 2027.?

To zasad ne znamo. Aktualne mjere vremenski su ograničene do kraja ogrjevne sezone, a službene odluke o cijenama za razdoblje nakon toga nema.

Hoće li mjere biti produljene, promijenjene ili ukinute, ovisit će o cijenama energije i novim odlukama Vlade i regulatora. Kod plina je HERA već otvorila savjetovanje o modelu javne usluge i deregulaciji cijena plina za razdoblje od 1. listopada 2027.

Zato je možda najkorisnije ove zime napraviti ono što subvencije lako sakriju: utvrditi koliko naš dom zaista troši energije. Dok subvencija određuje koliko danas plaćamo energiju, stvarna potrošnja određuje koliko smo izloženi svakom budućem rastu cijena.

Budućnost gradnje više nije tema koja pripada samo stručnim konferencijama i vizijama o gradovima sutrašnjice. Robotizirano zidanje na pojedinim se europskim tržištima već komercijalno primjenjuje, a u lipnju 2026. u Sloveniji je održano prvo pilot zidanje. Razlog nije samo želja za bržom gradnjom. Građevinarstvu nedostaje radnika, a pred struku se istodobno postavlja pitanje kako graditi kvalitetnije, učinkovitije i trajnije kuće.

Te su se promjene mogle vidjeti, usporediti, pa čak i isprobati na sajmu PromoArh u Poreču. U dvorani Žatika okupilo se više od stotinu izlagača iz sedam zemalja. Na više od 4.000 četvornih metara predstavljena su rješenja za gotovo sve faze gradnje i opremanja, od građevinskih materijala, stolarije i montažne gradnje do grijanja, obnovljivih izvora energije, digitalizacije i uređenja interijera.

Robot za zidanje kao odgovor na nedostatak radnika

Jedan od najvećih izazova građevinarstva više nije samo kako graditi kvalitetnije, nego i tko će graditi. Nedostatak radne snage ubrzava razvoj automatizacije, pa posao koji stoljećima povezujemo s ljudskim rukama danas mogu preuzimati i strojevi. Upravo je zato jedna od novosti koje su privukle najviše pozornosti bila Wienerbergerova prezentacija robota za zidanje.

Dr. sc. Marina Bagarić u svom predavanju nije govorila o opeci kao proizvodu, nego o promjenama u tehnologiji gradnje zidanih konstrukcija. Objašnjava da se proizvođači, uz razvoj materijala, sve više bave tehnologijom izvođenja i načinima na koje mogu odgovoriti na nedostatak stručne, ali i općenito dostupne radne snage.

Jedno od rješenja koje je predstavila grupacija je robot WLTR, čiji se naziv izgovara kao Walter. Prema njezinim riječima, robot se već komercijalno primjenjuje na češkom i okolnim tržištima, dok se u Hrvatskoj i Sloveniji tehnologija tek uvodi. Prvo pilot zidanje održano je u lipnju u Sloveniji, pa se, kako kaže, može reći da je robot već stigao na naše tržište.

Što robot može, a što i dalje ovisi o ljudima?

Znači li to da će se kuće uskoro graditi brže i bez zidara? Bagarić upozorava da je upravo to čest pogrešan dojam.

„Ljudi imaju percepciju robot, sad je to svemoguće, on će to riješiti sve u jednom danu”, kaže.

Robot, objašnjava, ima određena ograničenja, ali i svoje prednosti i jasnu primjenu. Zato je cilj sada tehnologiju približiti izvođačima i projektantima. Oni trebaju znati što robotizirano zidanje znači kad se projekt radi od početka, na što treba paziti zbog ograničenja robota te koje su njegove stvarne mogućnosti na gradilištu.

Robotizacija, dakle, ne znači da s gradilišta nestaje čovjek. Mijenja se njegov posao, ali i način na koji se građevina mora projektirati i pripremiti kako bi tehnologija uopće mogla preuzeti dio izvedbe.

Budućnost gradnje ovisi i o detaljima koje kasnije ne vidimo

Novi način zidanja samo je jedan dio procesa u kojem nastaje kuća. Da najbolja praksa ne mora ostati samo na prezentacijama i nacrtima, pokazala je Gradionica, dio sajma na kojem se model kuće gradio pred posjetiteljima, sloj po sloj.

Kako objašnjava Snježana Turalija, prvog se dana gradio model obiteljske kuće na kojem su se mogli prikazati vanjski i unutarnji zidovi, pregrade i strop. Ugrađivala se stolarija, odnosno prozori, vrata i balkonska vrata, a zatim i krovni prozor. Postavljali su se toplinska izolacija i pojedini sustavi hidroizolacije. Članovi NZEB klastera tako su prikazali rješenja kojima se postižu visoka energetska učinkovitost, održivost i trajnost kuće.

Vrijednost takve demonstracije je u tome što posjetitelji ne gledaju pojedinačne proizvode na štandovima. Vide kako se oni povezuju u cjelinu i kako izgleda njihova stvarna ugradnja.

Zašto dobar materijal nije dovoljan za energetski učinkovitu kuću?

Konačnu kvalitetu kuće ne određuje samo izbor pojedinačnog proizvoda. Kvalitetan zid, dobar prozor ili debela izolacija neće dati očekivani rezultat ako su loše spojeni s ostatkom građevine.

Jedan od takvih detalja su toplinski mostovi, manja područja u ovojnici grijanog dijela zgrade kroz koja toplina prolazi brže nego kroz okolnu konstrukciju zbog promjene materijala, debljine ili oblika građevnog dijela. Nastaju upravo na spojevima, primjerice ondje gdje se susreću različiti materijali ili gdje se ugrađuje stolarija. Zato je važno da su spojevi pravilno riješeni, da je izolacija izvedena bez prekida i da se ono što je zamišljeno u projektu dosljedno provede na gradilištu.

Energetska učinkovitost počinje prije nego išta uključite — u sloju koji nikad nećete vidjeti

Svi ti detalji nakon završetka radova ostaju skriveni iza fasade i završnih slojeva. Ipak, upravo o njima ovisi koliko će kuća biti ugodna za život, koliko će energije trošiti i koliko će dugo trajati bez problema. Za one koji planiraju gradnju poruka je jasna: pri odabiru rješenja nije dovoljno znati što se ugrađuje, nego i kako će biti ugrađeno i povezano s ostatkom građevine.

Nove tehnologije traže i nova znanja

Stručni dio sajma ove je godine bio posvećen suvremenim trendovima u graditeljstvu. Prof. dr. sc. Zoran Veršić s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objašnjava da su tvrtkama članicama klastera prepustili da same predstave novosti koje primjenjuju u svojim proizvodima i tehnologijama. Ponuda je bila široka, od kvalitetnijih materijala koji pridonose održivijim prostorima za život do rješenja kojima se poboljšavaju uvjeti boravka u prostoru, pa sve do robota za zidanje.

Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, ističe da je hrvatsko građevinarstvo već pokazalo što može. Za sljedeći korak, kaže, presudna su znanja i inovacije.

„Za budućnost su nam važne nove tehnologije i inovacije”, naglašava. Jednako su važna i mjesta na kojima se struka može okupiti, razmijeniti iskustva, upoznati dobru praksu i sklopiti nove poslove, jer sve to, prema njezinim riječima, pridonosi snažnijem građevinarstvu.

Kako se ove promjene tiču budućih vlasnika kuća?

Budućnost gradnje donosi nove materijale, strojeve i načine rada, a robot za zidanje samo je najvidljiviji primjer tih promjena. Njihova stvarna vrijednost ipak ne ovisi samo o tehnologiji. Ovisi o dobrom projektu, pravilnoj izvedbi i ljudima koji znaju kako rješenja primijeniti i međusobno povezati.

Za one koji planiraju gradnju ili obnovu to znači da se razgovor s projektantom i izvođačem ne bi trebao zaustaviti na pitanju što odabrati. Jednako je važno pitati kako će se to izvesti.