Kreirajmo dom zajedno
Biblioteka u vlastitom domu
U hladnim zimskim danima nema ničeg ljepšeg od zavlačenja pod toplu dekicu. Još kad uz to možete pročitati i dobru knjigu, onda znate da ste svoje vrijeme pametno iskoristili. A za to vam treba i kutak za čitanje. Kako i gdje urediti biblioteku u vlastitom domu savjetuje eko dizajnerica interijera Lana Anderson.
Uređenje biblioteke
Iako ćete na prvu mnogi pomisliti da vam za čitanje zapravo treba samo mali kutak i knjiga u bilo kojem dijelu doma, kod odabira mjesta za biblioteku treba paziti da on bude što udaljeniji od prolaza koje ukućani često koriste.
„Za uređenje kućne biblioteke potrebna nam je jedna jako solidna i čvrsta fotelja, sa visokim naslonom. Zatim polica po mogućnosti od prirodnih materijala na koju ćemo odložiti naše knjige i poželjno je, naravno, da taj kutak bude u što udaljenijem kutku našeg doma gdje se možemo opustiti“, objašnjava Lana.
Udobnost i toplina su na prvome mjestu
Biblioteka u vlastitom domu treba biti mjesto gdje ćemo se dobro osjećati i čitati naše omiljeno štivo. Udobnost i toplina stoga su na prvome mjestu.
„Vrijeme za čitanje je obično uvečer, kad sve naše dnevne aktivnosti utihnu, pa predlažem da se koriste ovakvi prirodni materijali, dekica neka ugodna i mekana, kad čitamo da se možemo pokriti sa njom“, ističe dizajnerica interijera.
Osvjetljenje biblioteke
A navečer je često mračno pa treba i vidjeti čitati. „Što se tiče rasvjete u bibliotekama, predlažem da to bude jedna umjerena rasvjeta, ne prejaka, znači ne centralna, nego više ova lokalna, sa nekakvim prigušenim svjetlom, a opet dovoljno jaka da uspijete čitati vaše štivo“, savjetuje Lana Anderson.
Prirodni materijali čine biblioteku u vlastitome domu ‘no stres’ prostorijom
Osim udobnog mjesta za čitanje i držanje knjiga još je jedan detalj važan u biblioteci. „Kutak za čitanje bi ustvari i trebao biti potpuno prirodan, jer dokazano je da prirodni materijali opuštaju ljude i naše tijelo, naročito nakon cjelodnevnog stresa. Tako da jedna ovakva tapeta ili biljka na polici i prirodni materijali svakako utječu na smanjenje razine stresa“, ističe Lana.
Smanjenje razine stresa svakako je nešto što nam u ovim vremenima treba. A da sama polica za knjige ne bi bila izvor stresa treba pripaziti da naše police za knjige budu čvrste i stabilne. „Znamo da su knjige teške pa je poželjno da u prostoru imamo jednu policu onako od punog drva ili čvršće konstrukcije jer je moguće, naravno, ako stavljamo knjige na policu, da će polica puknuti“, naglašava dizjanerica interijera.
Odabir boja koje nas okružuju ima veliki utjecaj na naše raspoloženje, a dok čitate želite biti dobre volje. „To je pitanje možda i stila, muško žensko bih rekla, svatko ima svoj stil. Međutim, uvijek ostaje ta nekakva konstanta dok čitami. Kad odlazimo u to stanje, trebali bismo biti opušteniji pa bi tako i boje koje nas okružuju i materijali rebali biti više zemljani. Smećkasti boja drva, drveni elementi, koža eventualno. U tom smjeru da se ide i da se tijelo može što brže i bolje opustiti da bi mogli ustvari krenuti u čitanje“, savjetuje Lana Anderson.
Biblioteka u manjim interijerima – kako je napraviti?
Dobra je knjiga hrana za dušu pa vjerujemo da za knjige treba naći mjesta i u domovima u koje biblioteka ne stane. „Većina nas koji živimo u prosječnim hrvatskim stanovima nemamo nažalost mogućnost da imamo posebnu prostoriju za čitanje, takozvanu biblioteku, a ni da čak oformimo nekakav kutak u boravku koji bi nam bio za čitanje. Tada je rješenje polica u koju ustvari možemo sve staviti. I knjige, i čaše i možda neke obiteljske fotografije. Ustvari ona mora postati multifunkcionalna stalaža i s njom u principu onda baratamo u prostoru na način da nam onda služi i da je praktična i da je estetski lijepa te da je vizualno dojmljiva u prostoru“, objašnjava Lana.
Otvorene police često privlače prašinu, ali i za to postoji rješenje. „Ideja je ustvari vrlo jednostavna. Jednostavno, tu policu djelomično ili potpuno zatvorite u neka vrata. Vrata mogu biti ili prozirna ili puna, sve u ovisnosti što želite pokazati ili kakav vam je životni stil i ukus u uređenju“, savjetuje dizajnerica interijera.
Uz sve ove savjete više nema isprike. Vrijeme je za uređenje biblioteke u vlastitome domu.
Kreirajmo dom zajedno
Okrugli ili pravokutni? Arhitektica otkriva kako odabrati pravi blagovaonski stol
Odaberite onaj koji najbolje odgovara vašem prostoru!
Blagovaonski stol je srce svake blagovaonice – mjesto okupljanja obitelji, razgovora i zajedničkih obroka. Često se javlja dilema: odabrati okrugli ili pravokutni stol? No, osim samog oblika, postoji još nekoliko faktora koje je važno uzeti u obzir – dimenzije prostora, standardne visine, razlika između radnog i blagovaonskog stola te prostor potreban za nesmetano kretanje.
Arhitektica Sunčica Mastelić Ivić otkriva na što posebno pripaziti kako bi vaš blagovaonski stol bio funkcionalan i estetski usklađen s prostorom.
Koji blagovaonski stol izabrati za manje prostore
„Općenito rečeno, uvijek je preporuka da okrugli stol, kružnog tlocrta odabiremo za manje prostore. Zato jer je lako hodati oko tog stola. U krajnjem slučaju, nema mogućnosti ozljede, nećete se udariti ni o kakav brid,“ objašnjava Mastelić Ivić.
Osim što je praktičan, okrugli blagovaonski stol u malim prostorima izgleda atraktivno i unosi dinamiku u prostor.
Koji blagovaonski stol izabrati za veće prostore
Ako imate dovoljno mjesta, pravokutni blagovaonski stol pokazat će se kao idealan izbor. „U većim prostorima dobra opcija je pravokutni stol koji ima napete linije, ali i malo zaobljene oblike,“ savjetuje arhitektica.
Takvi stolovi pružaju više mjesta za veća okupljanja i bolje se uklapaju u prostrane dnevne i blagovaonske zone.
Na što obratiti pažnju pri odabiru blagovaonskog stola
Prije nego što se zaljubite u dizajn stola, važno je izmjeriti prostor. „Prvo, nikud bez metra! Izmjerite prostor koji imate kod kuće, pa definirajte koju veličinu imate na raspolaganju. Nemojte da vam se desi da kupite stol koji vam je predivan, a onda, kad dođe dostava, shvatite da nestane iz prostora,“ upozorava Mastelić Ivić.
Greška može biti i suprotna – da je stol premali u odnosu na tlocrt i izgleda izgubljeno u prostoru.
Standardne visine blagovaonskog stola (i stolica)
Visina blagovaonskog stola je u pravilu 75 cm, a visina stolaca 46 cm. „To je zapravo dobra mjera gdje možete sjediti i imati prekrižene noge, da vam ne smeta ploča,“ objašnjava arhitektica.
Ova standardizacija omogućava udobno i sigurno korištenje stola u svakodnevnom životu.
Koje su razlike između blagavaonskog i radnog stola
Na prvi pogled, stol je stol – no razlike postoje. Pisaći, radni stolovi rijetko se mogu dobro kombinirati kao blagavaonski stol. Zbog toga što su oni obično niži dok je blagavaonski stol uvijek 75 cm.
Radni stol mora omogućiti da ruka, od lakta do šake, stoji u horizontalnom položaju, dok je kod blagavaonskog stola naglasak na bontonu i komforu tijekom jela. Upravo zato korištenje radnog stola kao blagovaonskog dugoročno nije dobra opcija.
Koliko prostora treba biti oko stola
Kako bi kretanje oko stola bilo ugodno, potrebno je ostaviti dovoljno mjesta. „Teoretski bi trebalo od ruba stola pa do zida ili neke prve čvrste prepreke imati minimalno 90 cm osigurano. Idealno bi bilo sto,“ savjetuje arhitektica.
Na taj način omogućit ćete da se stolci nesmetano izvlače i vraćaju, a i prolaz iza osobe koja sjedi ostaje funkcionalan.
Prednosti stolova s centralnom nogom
Osim oblika i dimenzija, važna je i konstrukcija stola. „Stol s centralnom nogom znači da se možete bolje organizirati pri sjedenju. Sjedenje na kutu više nije neugodno jer nikakva noga stola ne sprečava sjedenje,“ pojašnjava Sunčica Mastelić Ivić.
Ova opcija donosi fleksibilnost, a estetski može biti i vrlo efektna.
Odabir stola za blagavaonicu: Evo kako odabrati idealan za vaš dom
Ova četiri stola povezuju dvije riječi: Hollywood glam. Hollywood glam je stil, kao što znamo, koji voli blještave površine, lak, velike kontraste: crno, bijelo, zlatno, srebrno. A takve elemente upravo nalazimo na ovim stolovima.
Pravi blagovaonski stol biramo prema prostoru, ali i stilu života. Okrugli je praktičniji u manjim prostorima, pravokutni stvara dojam elegancije i prostranosti, dok centralna noga pruža dodatnu funkcionalnost. U konačnici, uz dobar odabir dimenzija i stila, blagavaonski stol postaje središnji element doma u kojem se okuplja obitelj i gradi zajedništvo.
Kreirajmo dom zajedno
Novogodišnje uređenje interijera koje zadržava božićnu emociju i donosi svjež početak
Božićna atmosfera ne mora nestati s posljednjim danom prosinca. Naprotiv, ona može postati temelj na kojem se gradi novogodišnje uređenje interijera…
Božić i Nova godina, iako različiti u karakteru, dijele zajednički emocionalni temelj. Oba blagdana snažno su povezana s prirodom, jednostavnošću i zajedništvom.
Razlika je u nijansi – dok Božić donosi mir, toplinu i introspekciju, Nova godina nosi energiju promjene, uzbuđenja i novog početka. Upravo tu prijelaznu emociju može pratiti i novogodišnje uređenje interijera, koje ne briše božićnu atmosferu, već je nadograđuje.
Arhitektica Sunčica Mastelić Ivić predlaže da se prostor ne “resetira” naglo, već da se blagdanska priča razvija – od toplih, zemljanih tonova prema tamnijoj, svečanijoj i izražajnijoj novogodišnjoj scenografiji.
Kontra svijetlim interijerima: Tamna podloga kao novi početak
Posljednjih godina interijeri su obilježeni svijetlim, neutralnim i pustinjskim tonovima koje često nazivamo earthy minimalizmom. No doček Nove godine idealan je trenutak za mali estetski zaokret. Umjesto poznate svjetline, Sunčica predlaže kontrast – tamnu podlogu koja prostoru daje dubinu i dramatičnost.
Kuhinjski otok, stol ili centralna zona doma mogu postati pozornica za novogodišnje uređenje interijera u kojem dominiraju tamne površine, prigušena rasvjeta i snažni kolorni akcenti. Takva podloga automatski stvara osjećaj svečanosti i intimnosti, bez potrebe za velikim promjenama u prostoru.
Zašto se u nekim domovima osjećamo bolje nego u drugima? Odgovor je u rasporedu
Povezanost s prirodom – ali na drugačiji način
Iako se na prvi pogled čini suprotno, tamniji i izražajniji interijeri i dalje mogu snažno komunicirati s prirodom. Sunčica tu poveznicu pronalazi u rustikalnim elementima – ali ne kao stilskom rješenju, već kao dekorativnom naglasku.
Tartan u tamnocrvenim tonovima, teksture koje podsjećaju na tkaninu, drvo ili zemlju te duboke bordo nijanse stvaraju osjećaj povezanosti s prirodom, ali u svečanijem, zrelijem izdanju. Takav pristup omogućuje da novogodišnje uređenje interijera zadrži toplinu Božića, a istovremeno dobije novu energiju.
Rustikalno, svečano i glamurozno – u ravnoteži
Blagdani nose sa sobom svečanost, a svečanost gotovo uvijek priziva glamur. No ovdje glamur ne dolazi kroz pretjerivanje, već kroz detalje. Površine s diskretnim odsjajem – zlatni ili bordo akcenti, metalni detalji, sjajne teksture – u prigušenom svjetlu stvaraju titranje i dubinu prostora.
Baš kao što biramo odjeću s blagim sjajem za novogodišnju večer, isto vrijedi i za interijer. Sitni predmeti koji reflektiraju svjetlo daju prostoru dinamiku i osjećaj posebnosti, bez da narušavaju sklad.
Prijelaz koji ima smisla
Božićna atmosfera ne mora nestati s posljednjim danom prosinca. Naprotiv, ona može postati temelj na kojem se gradi novogodišnje uređenje interijera. Zadržavanjem prirodnih elemenata, toplih materijala i poznatih tekstura, a dodavanjem tamnije podloge i svečanih detalja, prostor prati emocionalni luk blagdana.
Takav interijer ne slijedi trendove, već osjećaj. On ne pokušava impresionirati, nego stvoriti atmosferu u kojoj Nova godina počinje mirno, promišljeno i s dozom uzbuđenja. Upravo zato, doček u takvom prostoru djeluje osobnije, dublje i dugotrajnije – baš onako kako bi i novi početak trebao biti.
You must be logged in to post a comment Login