Hladan radijator ne znači uvijek isto. Po tome gdje je hladan možete prepoznati je li dovoljno odzračivanje ili treba zvati instalatera.

Prvi hladni dan, grijanje se uključi, a vi prođete rukom po radijatoru. Dolje je topao, gore hladan. Ili je hladan cijeli, ili klokoće kao da u zidu teče potok. Grijanje koje je cijelo ljeto mirovalo na prvom uključivanju vrlo brzo pokaže sve što s njim nije u redu.

Dobra vijest je da radijator gotovo uvijek sam kaže gdje je problem. Treba ga samo znati čitati.

Kako radijator zapravo radi

Topla voda iz bojlera, kotla, dizalice topline ili toplane ulazi u radijator, prolazi kroz njega i predaje toplinu prostoriji, a ohlađena se vraća u sustav. Kad sve radi kako treba, radijator je ravnomjerno topao, s tek blagom razlikom između ulaza i izlaza.

Što znače boje cijevi? Evo kako prepoznati instalacije u domu

Kad je neki dio radijatora hladan, to je znak da voda do njega ne dolazi. A gdje je hladan, otkriva i zašto.

Hladan gore, topao dolje: u radijatoru je zrak

Ovo je najčešći simptom i najlakše se rješava. Zrak je lakši od vode, pa se skuplja na vrhu radijatora i ondje zauzima mjesto koje bi trebala ispuniti topla voda. Rezultat je radijator koji grije samo dio svoje površine. Prostorija se sporije zagrijava, a prirodna reakcija je pojačati grijanje, što znači veću potrošnju.

Rješenje je odzračivanje, jednostavan posao za koji vam treba ključ za radijatore, krpa i mala posuda. Prema uputama britanskog Energy Saving Trusta, postupak je sljedeći:

1. Isključite grijanje i pričekajte da se radijatori ohlade.
2. Ispod ventila za odzračivanje, koji se nalazi na gornjem bočnom rubu radijatora, postavite krpu i posudu.
3. Ključem polako okrenite ventil za četvrtinu ili pola okreta. Čut ćete šištanje zraka.
4. Kad šištanje prestane i iz ventila počne izlaziti voda, zatvorite ventil.
5. Ako imate kombinirani bojler, provjerite manometar na njemu. Odzračivanjem tlak u sustavu može pasti, pa ga treba nadopuniti prema uputama proizvođača, dok kazaljka ne bude u preporučenom rasponu.

U kući s više etaža obično se kreće od radijatora na najnižoj etaži prema višima, ali najbolje je to provjeriti s instalaterom ili u uputama sustava.

Ako se gornji dio radijatora ponovno ohladi nakon nekoliko dana, zrak u sustav negdje ulazi. Tada odzračivanje rješava posljedicu, a ne uzrok, i vrijeme je za instalatera.

Topao gore, hladan dolje: talog na dnu

Obrnuti simptom najčešće upućuje na talog, mulj i hrđu koji se godinama skupljaju na dnu radijatora i ometaju protok vode. Odzračivanje tu ne pomaže. Sustav, ili pojedini radijator, treba isprati, a to je posao za instalatera.

Cijeli radijator hladan: provjerite ventil

Ako je hladan cijeli radijator, a ostali u stanu griju, prvo pogledajte termostatski ventil. Ventil koji je cijelo ljeto stajao zatvoren ili na najnižoj postavci zna se zaglaviti i ne otvoriti kad ga okrenete. Uzrok može biti i zatvoren ventil na povratnom vodu, nizak tlak u sustavu ili problem s cirkulacijom.

Ako ventil ne reagira ni nakon što ga nekoliko puta okrenete s minimuma na maksimum, nemojte ga silom rastavljati. Pozovite instalatera.

Neki radijatori griju, a neki ne

Kad su radijatori bliže kotlu vrući, a oni udaljeniji jedva mlaki, sustav je najčešće neuravnotežen. Voda bira najkraći put, pa do najudaljenijih radijatora dolazi premalo tople vode. Rješenje je hidrauličko uravnoteženje, odnosno podešavanje protoka na svakom radijatoru. I to je posao za instalatera.

Klokotanje, kucanje i šumovi

Klokotanje i žuborenje u cijevima obično znače zrak u sustavu. Kucanje, pucketanje ili jače zujanje mogu upućivati na nizak tlak, talog ili problem s pumpom. Ako šumovi ne prestanu nakon odzračivanja, a tlak je u redu, sustav treba pregledati stručnjak.

Grijete se dizalicom topline? Mlak radijator ne mora biti kvar

Dizalice topline rade s nižom temperaturom vode od plinskih kotlova, pa su radijatori na dodir često tek mlaki. To je normalno, sve dok prostorija postiže željenu temperaturu. Kod radijatora se za dizalice topline preporučuje polazna temperatura vode od 45 do 55 °C, kako smo pisali u tekstu o pravilnom korištenju dizalice topline zimi.

Ako prostorija ipak ostaje hladna, prvo treba provjeriti krivulju grijanja, odnosno postavku koja određuje temperaturu vode prema vanjskoj temperaturi. Radijatori pritom ne moraju biti problem.

„Kod hibridnih sustava postoji zabluda da se na postojećim radijatorima neće moći grijati zbog nižih temperatura polaza dizalice topline. To nije točno”, objašnjava Ivana Lajtman, dipl. ing. stroj. i prodajna projektna inženjerka u Viessmannu, u našem tekstu o hibridnom grijanju.

Jesu li radijatori dovoljno veliki za konkretnu kuću, procjenjuje se proračunom, o čemu smo više pisali u tekstu o tome možete li zadržati radijatore i prijeći na dizalicu topline.

U zgradi s toplanom ili zajedničkom kotlovnicom

Ako se grijete preko toplane ili zajedničke kotlovnice, izvorom topline ne upravljate sami. Vaša odgovornost su radijatori i ventili u stanu: jesu li dostupni, cure li i reagiraju li termostatski ventili.

Odzračivanje radijatora u zgradi uskladite s upraviteljem ili ovlaštenim izvođačem, jer se sustav puni i odzračuje centralno. Ako nekoliko stanova ima isti problem, riječ je o sustavu zgrade, a ne o vašem radijatoru.

Priprema cijelog sustava prije sezone

Radijatori su tek jedan dio priče. Prije nego što grijanje radi punom snagom, vrijedi provjeriti i izvor topline.

Plinski bojler i kotao servisira ovlašteni serviser, a dimnjak i dimovod pregledava dimnjačar. To su dvije različite provjere i jedna ne zamjenjuje drugu. Ako imate stariji atmosferski bojler, otvori za dovod zraka u prostoriji ne smiju biti zatvoreni.

Peći na drva i pelete traže pregled i čišćenje dimnjaka te provjeru brtvi na vratima. Grijanje na drva, kako je u našem pregledu sustava grijanja istaknuo Matej Igrec, specijalizant projektne podrške, prije svake zime zahtijeva i dodatni rad: drva treba nacijepati, osušiti i postupno unositi u kuću.

Dizalica topline traži provjeru postavki i slobodnu vanjsku jedinicu, bez lišća, a zimi bez snijega i leda.

Detektor ugljičnog monoksida u prostoriji s plinskim uređajem ili peći jedna je od najjeftinijih i najvažnijih provjera prije sezone. Ugljični monoksid nema ni boju ni miris, pa ga bez detektora nećete primijetiti.

Na kraju, grijanje uključite probno nekoliko dana prije nego što ga stvarno zatrebate. Pratite reagira li sustav na termostat, griju li svi radijatori i čuju li se neuobičajeni zvukovi. Ujedno zabilježite stanje brojila, kako biste na proljeće mogli usporediti potrošnju.

Kada zvati instalatera

Odzračivanje i provjera ventila poslovi su koje možete napraviti sami. Instalater je potreban kada:

• se radijator ponovno ohladi gore nedugo nakon odzračivanja,
• je radijator hladan dolje, a topao gore,
• termostatski ventil ne reagira ni nakon nekoliko pokušaja,
• udaljeniji radijatori stalno griju slabije od bližih,
• tlak u sustavu stalno pada ili šumovi ne prestaju,
• primijetite curenje na ventilima ili spojevima.

Radijator vam vrlo jasno pokazuje gdje je problem. Ako ga poslušate na vrijeme, u listopadu, zimu ćete dočekati u toplom, a ne u redu za instalatera.

Curenje vode iz klima uređaja jedan je od najčešćih problema s kojima se vlasnici susreću tijekom ljeta, kada se uređaj koristi gotovo svakodnevno.

Ako ste primijetili ovakav problem, prvi korak je utvrditi odakle voda dolazi, jer uzrok može biti nešto jednostavno poput prljavog filtera, ali i ozbiljniji kvar koji zahtijeva stručnu intervenciju. Razlozi variraju od banalnih do onih koji traže poziv serviseru, pa je korisno znati prepoznati o čemu je riječ prije nego što odlučite sami zasukati rukave.

Curi voda iz unutarnje jedinice – začepljen odvod kondenzata

Odvod kondenzata dio je svakog klima uređaja i zadužen je za uklanjanje vlage koja nastaje na isparivaču tijekom hlađenja. Problem se najčešće javlja u proljeće i jesen, kada se uređaj rjeđe koristi, pa se u odvodu nakupi prašina ili prljavština koja blokira protok vode. Kondenzat tada ne odlazi kamo treba, već se počinje cijediti unutar prostorije.

Odakle točno dolazi curenje možete provjeriti tako da upalite uređaj i pratite trenutak kad se problem pojavi. Ako voda nastavi kapati i nakon što ugasite klimu, vjerojatnije je da je problem u cijevima nego u samoj unutarnjoj jedinici, a takav kvar najbolje je prepustiti stručnjaku koji ga može brzo dijagnosticirati.

Curi voda i klima loše hladi – provjerite filter zraka

Filter zraka jedan je od najčešćih uzroka curenja jer njegovo začepljenje ometa protok zraka kroz uređaj. To dovodi do nakupljanja pritiska unutar jedinice, a rezultat je curenje vode koje se u pravilu može spriječiti redovitim čišćenjem. Filteri se s vremenom troše i gube učinkovitost, pa ih je povremeno potrebno i zamijeniti novima.

Redovito čišćenje filtera ujedno je i najjednostavniji način da spriječite ozbiljnije kvarove, budući da zapušteni filter opterećuje cijeli sustav i dugoročno skraćuje vijek trajanja uređaja.

Zamrznuta klima pri čemu curi voda nakon isključivanja – zaleđena zavojnica

Loša cirkulacija zraka, najčešće posljedica začepljenog filtera, može uzrokovati zamrzavanje zavojnice isparivača. Kada se ona počne otapati, javlja se kapanje iz jedinice koje lako zamijenite s klasičnim curenjem kondenzata. Najjednostavnije rješenje u tom slučaju je povećati temperaturu na uređaju i pričekati da se led otopi. Ako problem ne nestane ni nakon toga, vjerojatno je riječ o nečem ozbiljnijem što zahtijeva pregled stručnjaka.

Curi voda iz klime (i čudno zvuči) – kvar rashladnog sustava

Rashladni sustav klima uređaja prenosi toplinu i vlagu iz prostora prema van, pa je njegova ispravnost ključna za pravilan rad cijele jedinice. Ako uz curenje primijetite i neuobičajen zvuk koji dopire iz uređaja, moguće je da je upravo ovaj sustav u kvaru. U tom slučaju samostalni popravak nije preporučljiv, jer je riječ o kompliciranijem zahvatu koji zahtijeva poziv ovlaštenom serviseru.

Kada curenje ostavi trag na zidu ili podu

Ako curenje traje duže vrijeme prije nego što ga primijetite, vlaga se može zadržati u zidu ili podu i uzrokovati dodatne probleme s vlagom i plijesni. Kako prepoznati je li riječ o kondenzacijskoj vlazi uzrokovanoj klimom ili o nečem drugom, poput kapilarne vlage, pišemo u tekstu Kapilarna i kondenzacijska vlaga – kako ih razlikovati i riješiti?

Kada je uzrok u samoj ugradnji

Curenje ponekad nije posljedica kvara, već lošeg pozicioniranja uređaja od samog početka. Ako kondenzna cijev nije postavljena s pravilnim nagibom, voda se ne može pravilno odvoditi i cijedi se po zidu, čak i kada je uređaj potpuno ispravan. To je posebno čest problem kod stanova bez mogućnosti vanjske ugradnje klasične split klime, gdje se koriste alternativna rješenja. Više o tome pročitajte u tekstu Idealno rješenje za stanove bez mogućnosti vanjske ugradnje klime

Prevencija je najbolje rješenje

Većina razloga za curenje vode iz klima uređaja može se spriječiti redovitim održavanjem: čišćenjem filtera tijekom sezone, servisom prije početka ljeta i praćenjem stanja vanjske jedinice. Ako se problem ipak pojavi, a čišćenje ga ne riješi, ne oklijevajte pozvati stručnjaka jer nepravilno rukovanje uređajem može dodatno pogoršati kvar. Detaljnije savjete o pravilnoj ugradnji, održavanju i korištenju klima uređaja pronaći ćete u tekstu Klima uređaji: kako ih pravilno ugraditi, održavati i koristiti, a pritom uštedjeti