Povežimo se

Uradi sam projekti

Kako napraviti bonsai

Obožavate li stabla, a ograničeni ste prostorom da biste posadili vlastito, pokušajte s drvenom japanskom tehnikom koja drvo pretvara u pravo umjetničko djelo.

Bonsai u prijevodu znači drvo u posudi. Iako izvorno potiče iz Kine, tehnika izrade usavršena je u Japanu.

Ja sam se zainteresirao za bonsai tako da htio sam kakav hobi gdje mogu imati doticaj s prirodom, radit s rukama i jednostavno se izraziti. Pošto baš volim prirodu, bonsai je za mene bio nekakav logičan slijed i zaljubio sam se u njega na prvi pogled, kaže Toni Adžić, zagrebački stručnjak za bonsai.

Toni Adžić, stručnjak za bonsai

Od čega napraviti bonsai i na šta pazitiprilikom odabira drveta

Bonsai možete napraviti sami od bilo koje vrste drveta, poput javora ili glicinije, a jednako dobro izgledaju i zimzelena i listopadna stabla. Toni objašnjava da je zabluda da se za bonsai mora koristiti posebna vrsta drveta,  da to mora biti patuljasta vrsta.

Bonsai – koje sve biljke možete oblikovati u drevnoj tehnici

Pri odabiru drveta za bonsai prvi kriterij je veličina listova. Ako imamo manji list na svom bonsai materijalu dobit će se bolja iluzija veličine, a drugi kriterij je otpornost na rezidbu. Želimo da vrsta na kojoj radimo jako dobro reagira na rezidbu i pušta mnogo izboja što nam u biti onda omogućava i olakšava proces izgradnje tog bonsai drveta, rekao je Adžić.

Upute za oblikovanje bonsai drveta

Da bi napravili bonsai, prvo treba škarama oblikovati grane. Iako se mogu koristiti i obične kuhinjske, Toni koristi konkavne škare koje omogućuju da dublje uđemo u krošnju, napravimo ljepšu liniju reza, da se onda taj rez stopi sa starom granom iz koje raste novi izboj i tako postižemo vizualno bolji dojam.

Da bi postigao željeni izgled, oko grana treba omotati žicu koju treba stegnuti dovoljno, ali ne prečvrsto da ne bi spriječila rast. Takozvano bonsai žicarenje radi se gumiranom ili plastificiranom žicom koja će se prerezati nakon nekoliko mjeseci, kad grana dobije željeni smjer i oblik. Zatim treba ukloniti viška korijena te presaditi stablo u bonsai posudu.

Nenad Sovilj progovorio o svojoj drugoj ljubavi, bonsaiu

Najbolja posuda za bonsai

Bonsai posuda ona se razliku od drugih posuda estetski, ona je plića od klasičnih posuda i ona upravo naglašava to naše drvo, naglašava deblo, nema vizualnu težinu veliku i jednostavno se ukomponira s tim našim bonsai drvetom. Bitno je samo da ima rupe za drenažu na dnu.

Zemlja za bonsai treba dobro zadržavati vlagu, a propuštati višak vode van kroz posudu jer korijen ne smije biti potopljen u vodi. Zato što se uzgaja u plitkim, glinenim posudama, u toplijim danima, bonsai treba svakodnevno zalijevati, a treba li presađivanje to svakako treba napraviti u vrijeme mirovanja stabla, od jeseni do proljeća.

Koliko treba da bonsai izraste

Izgled i vrijeme koje je potrebno da bi se postigao neki bonsai ovisi, ovisi o materijalu s kojim radimo i ovisi o tome koju su naši kriteriji. Ako su nam kriteriji da neka osoba koja vidi taj bonsai da prepozna da je to bonsai to je dosta kratki period, već nakon godinu i pol do dvije godine se može jako efektno drvo postići, ali ako želimo doći na nekakvu razinu izložbe ili časopisa tu su potrebne godine i godine, znači pričamo o deset, petnaest, dvadeset godina rada, rekao je Toni Adžić.

Svatko može isprobati ovu vještinu. Ne zahtijeva previše truda niti troškova, a ono što ćete na kraju dobiti može biti jako vrijedno i podići će estetiku vašeg prostora.

Izrada, popravak i obnova namještaja

Kako obnoviti stari namještaj? Bili smo na radionici poznatog britanskog umjetnika

Zaboravite kupnju novog! Obnova starog namještaja novi je viralni trend i svi ga rade

obnova starog namještaja

U svijetu u kojem se često okrećemo brzoj kupnji i zamjeni, sve je veća potreba za vraćanjem vrijednosti starim predmetima.

Upravo tu potrebu adresirala je trodnevna radionica preuređenja i obnove starog namještaja, na kojoj su sudionici naučili kako jednostavne, ali moćne tehnike mogu udahnuti novi život starim komadima – i to na održiv i estetski dojmljiv način.

Namještaj kao slikarsko platno! Kako restauracijom do statement piece komada

Kreativnost, znanje i obnova starog namještaja

Radionicu je organizirala Nikolina Krstanac, a otvorila ju je suradnjom s poznatim britanskim umjetnikom i majstorom dekorativnih tehnika – Jonathanom Marcom Mendesom. Njegova filozofija temelji se na održivosti, pripovijedanju kroz dizajn i stvaranju tekstura koje odišu poviješću.

„Krenuli smo s tehnikom verdigrisa i korozije metala, a nastavili s paint inlayima, dekupaž papirima velikih formata i slojevitim otkrivanjem boja ispod površine. Sve to kako bi komad dobio priču – izgledao staro, ali postojano, s karakterom i emocijom“, ističe Nikolina.

Polaznici su naučili ne samo osnove bojanja krednim bojama, već i napredne tehnike poput efekta mramora, poznate i kao adenski plaster. Ova tehnika omogućuje stvaranje različitih vrsta kamena prelijevanjem boja na staklu, drvu ili tkanini – površinama koje su donedavno bile nezamislive za takvu vrstu obrade.

obnova starog namještaja

Tehnike s potpisom – Fade Faded Grandeur

Mendes je predstavio i svoju autorsku tehniku Fade Faded Grandeur. Njom stvara efekt izblijedjele ljepote, kao da je vrijeme ostavilo trag na površini namještaja.

„Volim stvarati komade koji izgledaju kao da su oslikani prije stotinu, dvjesto godina. Ponekad ni ne čistim površinu – doslovno bojim preko paučine i samo krenem, jer stvaram teksturu i priču“, priznaje kroz osmijeh.

Njegov pristup je neposredan, eksperimentalan i potiče slobodu. Sve što vam treba za početak je osnovno čišćenje, kredna boja i malo mašte.

obnova starog namještaja
obnova starog namještaja

Više od estetike – čuvanje uspomena kroz obnovu

Osim tehničkih vještina, radionica je nosila i snažnu poruku: vrijednost održivosti, recikliranja i emotivne povezanosti s predmetima iz prošlosti. Obnova starog namještaja tako postaje čin očuvanja uspomena i identiteta.

„Ne moramo bacati komade iz 60-ih, 70-ih ili 80-ih. Uz malo boje i kreativnosti, mogu postati funkcionalni i vizualno dojmljivi elementi našeg doma – bolji i osobniji od novih“, zaključuje Nikolina.

Sudionici su uz znanja ponijeli i inspiraciju. Kako kombinirati obnovljene komade s modernim interijerima, uskladiti ih s bojama zidova ili pak stvoriti unikatne točke fokusa u prostoru.

Makeover namještaja – starom namještaju udahnite novi život

Radionica je još jednom pokazala da dom ne čine samo novi predmeti, već i priče koje odlučimo sačuvati – bojom, teksturom i ljubavlju prema stvarima s karakterom. A obnova starog namještaja pritom postaje više od hobija – postaje način izražavanja, očuvanja i stvaranja buduće baštine.

Nastavite čitati

Uradi sam projekti

Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju

Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

presadnice-set-domnakvadrat-iris-MBM

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

vrtlarenje-povrtnjak-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.

Ranoproljetne povrtnice

Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.

Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju

Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

povrtnice-domnakvadrat-iris-mbm-vrtni-centar
Foto: Iris MBM Vrtni centar

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat

Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.

Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m2 i povrtnjak će biti spreman.

povrtnice-domnakvadrat-iris-mbm-vrtni-centar
Foto: Iris MBM Vrtni centar

Mladi luk

mladi-luk-povrtnice-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.

Rotkvica

rotkvica-povrtnice-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.

Špinat

spinat-povrtnjak-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.

Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice