Toplinski stres odnosi se na situaciju kada je biljka izložena ekstremno visokim temperaturama, što smanjuje njezinu sposobnost rasta i često šteti njezinom izgledu. No, vaša biljka će vam početi pokazivati znakove toplinskog stresa mnogo prije nego što bude prekasno za njezino spašavanje.

1. Uvenuli cvijetovi

Baš kao što mi postajemo žedni na višim temperaturama, biljke također mogu postati dehidrirane u ekstremnoj vrućini. Za cvjetne grmove i biljke, pa čak i za najbolje sobne cvjetne biljke, to može dovesti do uvenuća cvjetova.

“Uvenuće se događa kada su razine vlage u biljci niske,” kaže Thom Rutter, bivši profesionalni vrtlar i urednik sadržaja u Homes & Gardens. “U ekstremnoj vrućini, vlaga se suši i isparava brže, pa biljka nije u stanju apsorbirati dovoljno vode da podrži cvjetove,” dodaje.

Obično će cvjetnice koje su inače zdrave ponovno oživjeti kad temperature ponovno padnu. Međutim, uvenuće je znak da vaša biljka pati u vrućini i možda je vrijeme da je zalijete.

10 najvažnijih savjeta za pravilno zalijevanje biljaka

2. Žuto lišće

Bilo da brinete o sobnim ili vanjskim biljkama, sve su izložene riziku od žućenja lišća zbog toplinskog stresa. Slično kao i uvenuće, diskoloracija lišća je još jedan znak nedostatka vlage.

“Kada biljke ne dobivaju dovoljno vlage, nisu u stanju povući vodu kroz korijenje kako bi podržale zdrav rast lišća,” kaže Thom Rutter.

Biljkama su potrebni brojni nutrijenti za dobar rast, zbog čega je dobro zdravlje tla od vitalne važnosti. Zalijevanje pomaže u izvlačenju nutrijenata iz tla kako bi se biljka nahranila i zadržala bujno lišće. Kako toplina brže suši biljke, korijenje nije u stanju povući vodu i osigurati te esencijalne nutrijente – što čini pravilno zalijevanje biljaka tijekom toplinskog vala ključnim dijelom ljetne njege.

3. Spaljeno lišće

Uz visoke temperature, prevelika izloženost suncu može uzrokovati da lišće postane spaljeno i izgoreno. Iako je manje vjerojatno da će se to dogoditi sobnim biljkama zaštićenim prozorima, može utjecati i na sobne i na vrtne biljke.

Biljke koje pate od toplinskog stresa ne samo da će biti spaljene prekomjernom izloženošću sunčevoj svjetlosti, već nepravilno zalijevanje biljaka tijekom vrućeg vremena također može dovesti do spaljivanja lišća. Najbolje je izbjegavati vlaženje lišća pod ekstremnom toplinom kako bi se spriječilo oštećenje listova.

4. Opadanje voća i cvjetova

Ako imate kuhinjski vrt ispunjen prekrasnim voćkama koje pružaju zadivljujući prikaz cvjetova u proljeće, možda ćete primijetiti da toplinski stres uzrokuje opadanje voća i cvjetova. To je kada biljke odbacuju svoje cvjetove i voće prije nego što je za to vrijeme.

Kada su biljke pod stresom zbog topline, energija i dostupni izvori vode će se koristiti za održavanje biljke na životu, a ne za proizvodnju obilnog prikaza cvjetova i voća. Kao rezultat toga, cvjetovi i plodovi neće biti podržani i opadat će prije vremena.

5. Nema novog rasta

Uz sav stres zbog visokih temperatura i pogođenog lišća, nije iznenađujuće da toplinski stres može spriječiti biljke da dobro rastu. Ako su vaše biljke prestale rasti tijekom aktivne sezone rasta u ljetnim mjesecima, to je znak da se ne nose dobro s vrućim vremenom.

“Toplinski stres stavlja biljke u način preživljavanja, pa neće usmjeravati nikakve resurse na novi rast,” kaže Drew Swainston, bivši profesionalni vrtlar i urednik sadržaja za vrtove u Homes & Gardens. “Vjerojatno ćete primijetiti nedostatak novih izdanaka i listova kod biljaka pod stresom zbog ekstremne vrućine gdje bi inače rasle u ovo doba godine,” dodaje.

To se može dogoditi i zbog drugih ljetnih vrtnih pogrešaka, poput prekomjernog gnojenja biljaka tijekom njihove aktivne sezone rasta što može uzrokovati opekline korijena.

8 znakova koji otkrivaju da je vaša biljka bolesna – evo kako je spasiti

Kad se spoje različite vrste umjetnika, poput kipara i dizajnerice cvjetnih aranžmana, to rezultira biljnim aranžmanima koji svakom prostoru daju posebnu notu.

Umjetnički rasadnik u Zagrebu mjesto je gdje se umjetnost spaja s prirodom. Impresivne skulpture biljaka poput muzejskih eksponata, nastaju pažljivim odabirom
cvijeća i posebno dizajniranih posuda.

“Umjetnički rasadnik je specifičan po tome što spaja umjetnost i biljke u jedno. Ja ovdje radim biljne skulpture, ja ih tako volim zvati zato što one funkcioniraju sa svojom posudom koja je ujedno i malo umjetničko djelo. Zato ćete ovdje vidjeti da su biljke s tim svojim posudama prezentirane na postoljima – uzdignute su kao u galerijskom prostoru što zapravo ističe njihovu ljepotu.”, navodi Lana Đud, mag. Biol. Exp., vlasnica umjetničkog rasadnika

Koncept biljnih aranžmana Lana razvija u suradnji s mladim umjetnicima i kiparima, a njihove estetski dojmljive kreacije često su i prilično funkcionalne.

“Ja sam ta koja osmišljava biljne kreacije, a imam nekoliko suradnika koji za mene rade posude. Posude su keramičke i od betona. I zapravo svaka ta kreacija je pomno osmišljena. Svaka biljka je pomno odabrana u svoju posudu i zapravo to je ono što je čini posebnom, a suradnici koje imam to su sve ljudi iz Hrvatske, mladi i stariji umjetnici i zapravo stalno nalazim nove, jer je želja da ovdje kod mene bude što širi asortiman proizvoda, da
svatko nađe nešto za sebe i za svoj dom.

Ono što imamo u ponudi i na što sam baš jako ponosna su djela jednog našeg mladog keramičara i kipara koji je izradio i sam zapravo dizajnirao tanjuriće za tegle i dobio efekt ponovno te skulpturalnosti gdje je podignuo cijelu posudu u zrak.  Ona zapravo kao da lebdi na svom tanjuriću. Dakle, dobili smo tu funkcionalnost da svaka posuda ima rupu na dnu za odvodnju vode što je jako važno za samu biljku, a opet se postigao i taj vizualni estetski moment gdje to izgleda stvarno posebno i drugačije.”, pojašnjava sugovornica.

Iako je teško sa sigurnošću predvidjeti kako će skulptura u konačnici izgledati, ideja je svaku biljku uskladiti s posudom. Lana će, kada su skulpture gotove i kada dobije svoje posude, birati biljke za njih i to na dva načina: “Jedno je ono što načelno imam u ideji, što bi bojom, teksturom odgovaralo; a drugo je ono što je zapravo realnost – što se nudi na tržištu. Tako da ne može to uvijek biti točno onako kako sam ja zamislila, ali kriteriji su dosta visoki tako da moram biti s tim 100 % zadovoljna.”

Mogućnosti za kombiniranje je pregršt, a ove se kreacije lako prilagođavaju svim stilovima interijera i eksterijera.

“Ja jako volim boje i volim da je šareno, ali isto tako kad radim volim imati i taj dio koji je potpuno minimalistički gdje je samo bijela ili crna glazura i to onda u kombinaciji sa zelenom biljkom izgleda odlično. Ali nisu samo zelene biljke u pitanju, vidjet ćete tu na primjeru da imam taj kontrast – postoje sukulenti koji su potpuno bijeli i onda se savršeno  spajaju s crnom glazurom.” ističe.

Uz manje teglice, Lana izrađuje i veće posude pogodne za balkone i druge vanjske prostore. Kako je ljubiteljica vanjskog bilja, tu se je nekako i najslobodnija, odnosno ima prostora za kreativnosti i za kombiniranje biljaka.

“Tu se onda radi o većim posudama, otprilike 35 cm i u njima mogu kombinirati tri do četiri različite vrste. Također pazim da one bojom, teksturom, svojom fiziologijom i životnim uvjetima koji trebaju, odgovaraju jedni drugima. Ako su to biljke za sunce moraju sve voljeti sunce, moraju sve voljeti vlagu i slično.”

Želite li sami okušati u izradi atraktivnog aranžmana, Lana ima nekoliko savjeta.

“Moj savjet bi bio da se dobije taj efekt skulpturalnosti i da se ta biljka i tegla dignu na jednu višu razinu. Povoljna varijanta je da ljudi stave  samostojeće police na koje mogu onda postaviti te teglice i igrati se zapravo s dizajnom. Zgodno ih je postavljati u jedan trokut da su tri zajedno, to je uvijek oku privlačno i jako lijepo izgleda. Vanjske tegle su zamišljene da svakako idu na povišeno, na stol, a možemo po narudžbi napraviti i veće  proporcije tegli, otprilike 40 x 60 cm, one su zapravo onda opet samostojeće tegle u koje se može svašta kombinirati.”, ističe sugovornica.

Ovaj šarmantni rasadnik nije samo mjesto u kojem se stvara, on je inspirativno okruženje koje poziva da dom ukrasite jedinstvenom simbiozom umjetnosti i prirode