Povežimo se

Uradi sam projekti

Originalni hrvatski keramički proizvodi

Ako volite svoj posao, onda će vaš trud i rad prepoznati i ostali. Iz ljubavi prema keramici jedna je kostimografkinja razvila prepoznatljiv hrvatski brend. Upoznajte ju.

U različitim bojama, moderna, standardne crvene boje ili pak crna. Terakota, odnosno najjednostavnija vrsta keramike, bez problema može se prilagoditi različitim prostorima i obogatiti ih. Raditi s njome nije jednostavno, a o tome nam svjedoči kostimografkinja koja se prekvalificirala u keramičarku.

keramicke-posude--pepel-terakota-martina-franic-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

„Put je zapravo bio relativno kratak, iz kostimografije sam uvijek bila najviše oduševljena procesom stvaranja iz nule, što znači da biraš materijale, odlučuješ o krojevima, ne nabavljaš gotove proizvode po dućanima, nego baš surađuješ s krojačima, ulaziš u radionice i prisustvuješ i pridonosiš samom procesu stvaranja“, objašnjava nam kostimografkinja i keramičarka Martina Franić.

keramicke-posude-martina-franic-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Negdje se mora početi

Prilike za takav rad nije bilo puno u Hrvatskoj pa je počela proučavati glinu. Krenula je s ručnim izrađivanjem, što je prvi korak gdje se od malih valjaka gline gradi objekt, a onda je otkrila kolo.

martina-franic-izradjuje-kermiku-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

„Mene još uvijek, dan danas, taj prvi izum fascinira, kotač, kolo, to je meni fascinantno da se neka stvar okreće, pokreće drugu stvar, iz nje se stvara nešto novo. Da bi uopće krenula u to i nabavila sebi taj skupi stroj, krenula sam prvo u Školu primijenjene umjetnosti gdje sam si iznajmila kolo na par sati i tamo sam imala prvi svoj susret s kolom gdje mi je sve bježalo. Od kola i od mene, bila sam samo jako jako prljava, a izašlo je nešto tako, što je bolje baciti, reciklirati i ponovno upotrijebiti materijal“, dodaje Martina.

izrada-keramike-na-kolu-martina-franic-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Ustrajala je u tome da nauči centrirati što je, i sama kaže, nešto što se uči dugotrajno i vjerojatno treba savladati još nijansi. Krenula je s malim predmetima koji su postepeno rasli.

keramika-terakota-na-kolu-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

„Nekad imam dane kad mogu vrtjeti samo male predmete, nekad imam dane kad mogu vrtjeti baš velike predmete i baš imam potrebu za tim. To je naravno i sloboda umjetničkog izražavanja, ali to i pokazuje da trebam još puno raditi na svojim vještinama kako bi one mogle svakim danom, neovisno o mom raspoloženju, biti primijenjene“, kaže keramičarka i kostimografkinja.

posude-od-terakote-susenje-polica-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Strpljenje i trud

Proces stvaranja keramike je dug. Kad se predmet izradi na kolu, onda se treba sušiti. Sušenje treba pratiti kako bi se prepoznao pravi trenutak kad se predmet može trimati, odnosno dodati mu postolje. To se opet radi na kolu pa ga je potrebno ponovno centrirati.

pec-za-terakotu-martina-franic-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Nakon toga se dalje predmet suši. Kad se osuši, glazira se, odnosno prvo se peče biskvit na 980 stupnjeva, zatim se glazira i vraća u peć koja se pali na već određenoj, višoj temperaturi. Peć se hladi više od 24 sata, tako da ćete samo za njezino hlađenje trebati dva dana. Ako tome dodamo informaciju da se predmeti peku 9 – 10 sati, jasno je da za izradu ovakvih unikatnih predmeta treba i do tjedan dana.

crna-terakota-keramicke-posude-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Ovakve keramičke posude vrlo su izdržljive i nema nikakvih posebnih uputa za njihovo održavanje. A posude imaju i svoju ekološku komponentu: „Kad se keramička posudica polupa, dovoljno je da ju smrvite do kraja i stavite na zemlju i to će se polako vratiti natrag u zemlju, pretvarati u kamen u raznim procesima ili u neku drugu glinu“, zaključuje ova umjetnica.

keramicki-predmeti-martina-franic-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Čišćenje i organizacija

Kako zauvijek ukloniti naljepnice s drvenog namještaja u par koraka

Isprobajte ovaj provjereni trik koji čuva drvo i uklanja sve tragove naljepnica

Kako skinuti naljepnice s drvenog namještaja

Ako imate djecu, kupili ste rabljeni komad namještaja ili jednostavno volite personalizirati stvari, sigurno ste se barem jednom susreli s problemom naljepnica koje se tvrdoglavo lijepe za drvene površine.

Nakon što ih pokušate skinuti, često ostane ljepljivi trag ili oštećen sloj laka. Dobra vijest? Postoji jednostavan trik uz koji ćete se riješiti naljepnica bez ikakvog truda i bez oštećenja namještaja.

Kako obnoviti stari namještaj? Bili smo na radionici poznatog britanskog umjetnika

Tko se barem jednom uhvatio u borbu protiv naljepnica

Prva reakcija većine ljudi je da noktom ili nožićem pokušaju sastrugati naljepnicu.

Iako tako možete ukloniti dio papira, ljepilo će i dalje ostati. Osim toga, grebanjem vrlo lako možete oštetiti drvenu površinu ili lak. Slično vrijedi i za agresivna kemijska sredstva – osim što nisu ekološki prihvatljiva, mogu skinuti i boju ili zaštitni sloj s drveta.

Kako skinuti naljepnice s drvenog namještaja bez da ga oštetite

Sve što vam je potrebno da se zauvijek riješite naljepnica je toplina i ulje. Ova kombinacija sigurno uklanja naljepnice koje su završile na kuhinjskom stolu ili ormaru, a istovremeno hrani i štiti drvo. Evo postupka:

  1. Zagrijte naljepnicu fenom za kosu na srednjoj temperaturi. Toplina omekšava ljepilo i čini ga podatnijim
  2. Polako podignite rub naljepnice noktom ili plastičnom špatulom. Ako je veća, povlačite je u jednom komadu dok se ne odlijepi
  3. Ostatke ljepila uklonite uljem – najbolje maslinovim, kokosovim ili baby uljem. Nanesite malo na mekanu krpicu i nježno utrljajte kružnim pokretima. Ljepilo će se otopiti i nestati
  4. Na kraju prebrišite površinu suhom krpom. Drvo će biti čisto, glatko i bez tragova

Zašto ulje?

Ulje je prirodno otapalo za ljepljive ostatke, ali za razliku od alkohola i jakih kemikalija ne oštećuje površinu. Osim toga, dodatno njeguje drvo i vraća mu sjaj.

Alternativne metode

Ako nemate ulje pri ruci, možete pokušati s:

  • sodom bikarbonom i vodom – pasta se nanese na ostatke ljepila i lagano obriše,
  • ocat razrijeđen s vodom – učinkovito otapa tragove ljepila, no koristi se pažljivo na osjetljivim površinama

Ipak, metoda s toplinom i uljem pokazala se najučinkovitijom i najsigurnijom.

Zašto je dobro držati zdjelicu s octom u kuhinji? Razlog će vas iznenaditi

Kada koristiti ovaj trik?

  • Na dječjim sobama gdje su ormari i kreveti puni šarenih naljepnica
  • Na vintage namještaju koji ste kupili u second hand trgovini
  • Na kuhinjskim elementima ili ladicama koje su označene etiketama

Kako skinuti naljepnice s drvenog namještaja: Brzo i efikasno

Ako ste se ikada pitali kako skinuti naljepnice s drvenog namještaja, odgovor je jednostavan – kombinacija topline i ulja. Zaboravite na struganje, abrazivne spužvice i jaka kemijska sredstva. Ovaj trik je siguran, učinkovit i ekološki prihvatljiv. Nakon njega vaš će drveni namještaj izgledati kao nov – bez tragova i oštećenja.

Nastavite čitati

Uređenje vrta i vanjskih prostora

Ovih 5 stabala nikako nemojte saditi u blizini kuće

Saznajte zašto i što učiniti ako već rastu u vašem dvorištu

Stabla s invazivnim korijenjem

Sadnja stabala uz dom može uljepšati okućnicu i donijeti hlad, no određene vrste mogu stvoriti više štete nego koristi. Stabla s invazivnim korijenjem mogu oštetiti temelje, instalacije i staze.

Evo pet najrizičnijih stabala koja ne treba saditi blizu kuće – i što učiniti ako ih već imate.

Stabla s invazivnim korijenjem

Invazivno korijenje razvija se brzo, širi se agresivno i u potrazi za vodom i hranjivim tvarima može prodrijeti u cijevi, podignuti betonske površine i destabilizirati tlo oko temelja kuće. Takva stabla često imaju korijen koji se proteže mnogo dalje od njihove krošnje, pa ugrožavaju i okolne građevine.

Osim što mogu uzrokovati pukotine na zidovima i oštećenja instalacija, invazivni korijeni mijenjaju strukturu tla i natječu se s drugim biljkama u dvorištu, često ih potiskujući.

Planiranje vrta: Vrste vrtova, raspored biljaka i inspiracije za vaš vrt

Koliki razmak treba držati od kuće?

  • Velika stabla (orah, hrast, platana, topola, vrba) – saditi najmanje 8–10 metara od kuće.
  • Srednja stabla (jasen, bagrem, kesten) – držati udaljenost od 5–6 metara.
  • Manja stabla i voćke (jabuka, trešnja, smokva) – mogu se saditi na 3–4 metra udaljenosti.

Ove mjere osiguravaju da korijen ima dovoljno prostora za rast, a kuća ostaje sigurna.

Zašto korijenje može biti problem?

Korijen stabla uvijek traži prostor, vlagu i hranjive tvari. Kada se stablo posadi preblizu kući, korijen se širi prema temeljima, cijevima i stazama. S vremenom može izazvati:

  • pucanje i podizanje betonskih ploča,
  • oštećenja temelja i zidova,
  • začepljenje ili pucanje cijevi,
  • isušivanje tla oko kuće i slijeganje terena

Što je stablo veće i što mu je korijen snažniji, to je veća opasnost za građevinu.

Kako jednostavno ukloniti panj i riješiti se korjena stabla zauvijek?

Stabla s invazivnim korijenjem koje se ne preporuča saditi u blizini kuće

1. Topola

Topola raste brzo i razvija snažan korijen koji se širi u potrazi za vodom. Ako je posađena preblizu, može oštetiti cijevi i temelje.

Topola je izvrsna u drvoredima i većim parkovima jer brzo raste i daje puno hlada. Njeno drvo koristi se u industriji za proizvodnju šperploča, papira i paleta. Sadi se na velikim površinama i uz ceste, gdje njen brzi rast i otpornost dolaze do izražaja.

Ako već imate topolu blizu kuće, redovito pregledavajte stanje temelja i razmislite o uklanjanju stabla ili presađivanju dok je još mlado.

2. Vrba

Vrba voli vlažno tlo i ima vrlo invazivan korijenov sustav. Često traži podzemne izvore vode, pa može uzrokovati pucanje cijevi ili betonskih površina.

Vrba je prekrasno ukrasno stablo koje daje gustu hladovinu i često se sadi uz obale rijeka i jezera kako bi spriječila eroziju tla. Osim estetske vrijednosti, služi i kao prirodni filter za vlagu u tlu. Idealna je za veće vrtove ili prostore daleko od kuće.

Ako vrba raste uz kuću, preporučuje se angažirati arborista koji će procijeniti rizik i predložiti rezidbu ili uklanjanje.

Stabla s invazivnim korijenjem

3. Orah

Orah je cijenjeno i dugovječno stablo, ali korijen mu je širok i snažan. Preblizu kući može ugroziti temelje i zakloniti sunčevu svjetlost.

Orah daje vrijedne plodove i kvalitetno drvo koje se koristi u stolariji. Sadi se u voćnjacima i prostranim dvorištima, gdje ima dovoljno mjesta za širenje krošnje i korijena. Osim što daje plodove, pruža i duboku hladovinu.

Ako imate orah u blizini kuće, redovito pratite stanje tla i temelja te razmislite o uklanjanju ako se pojave pukotine.

Stabla s invazivnim korijenjem

4. Jasen

Jasen daje gustu hladovinu, ali njegov snažan korijen lako se širi i destabilizira okolno tlo.

Jasen je poznat po čvrstom i elastičnom drvu koje se koristi za namještaj i sportske rekvizite. Sadi se u parkovima i većim okućnicama, gdje osigurava hladovinu i estetsku vrijednost. Njegova otpornost na vjetar čini ga pogodnim za sadnju u vjetrobranima.

Ako je jasen već posađen, preporučuje se rezidba i redovito održavanje kako bi se smanjio pritisak krošnje i korijena.

5. Platana

Platana je popularno gradsko stablo zbog svoje široke krošnje, no njen površan i snažan korijen može podići staze i oštetiti temelje.

Platana je jedno od najčešćih urbanih stabala jer podnosi zagađenje zraka i pruža izdašnu hladovinu. Idealna je za gradske parkove, trgove i avenije. Njena široka krošnja stvara ugodnu sjenu i značajno smanjuje temperaturu ljeti.

Ako imate platanu u blizini kuće, provjeravajte okolne betonske površine i razmislite o stručnom uklanjanju ako rizik postane prevelik.

Stabla s invazivnim korijenjem

Što učiniti ako već imate jedno od ovih stabala s invazivnim korjenom?

Ako je neko od ovih stabala već posađeno blizu vaše kuće:

  • redovito pregledavajte temelje, staze i instalacije,
  • konzultirajte arborista ili krajobraznog arhitekta za procjenu rizika,
  • razmislite o uklanjanju stabla ili presađivanju dok je još mlado,
  • planirajte sadnju novih vrsta s manje invazivnim korijenjem na sigurnijoj udaljenosti.

Nemorate nužno čupati stabla s invazivnim korijenjem!

Topola, vrba, orah, jasen i platana stabla su s invazivnim korijenjem koja ne treba saditi blizu kuće.

Stabla koja vrijedi imati u dvorištu – i kako ih saditi

Ako ih već imate, važno je redovito provjeravati stanje i reagirati na vrijeme. Pravilan odabir i planiranje sadnje osigurat će da vaša okućnica bude sigurna, zelena i dugoročno bez problema.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice