Uradi sam projekti
Kako se riješiti neugodnih mirisa u domu
U svakom domu postoje situacije kada se neugodni mirisi šire prostorijama, bez obzira na to koliko često čistili i provjetravali. Ovo može biti frustrirajuće i često utječe na kvalitetu života u vašem domu. Srećom, postoje različiti načini da se riješite neugodnih mirisa u vašem domu, bez potrebe za upotrebom štetnih kemikalija ili skupih sredstava.
Identificirajte uzrok mirisa
Prije nego što krenete u borbu protiv neugodnih mirisa, važno je utvrditi uzrok. Neugodni mirisi mogu potjecati iz različitih izvora, uključujući ustajalu vodu, vlagu, kućne ljubimce, hranu, dim ili kemikalije. U nekim slučajevima, miris može biti znak ozbiljnijeg problema, poput plijesni ili curenja plina, stoga je važno otkriti uzrok prije nego što poduzmete bilo kakve mjere.
Provjetrite prostoriju
Jedan od najjednostavnijih načina da se riješite neugodnih mirisa u vašem domu je provjetravanjem prostorije. Otvorite prozore i vrata kako biste dopustili svježem zraku da cirkulira prostorom. Ovo je posebno važno nakon kuhanja ili čišćenja, kada se neugodni mirisi lako zadržavaju u zatvorenom prostoru.
Koristite prirodne sastojke
Prirodni sastojci poput octa, limuna, sode bikarbone i eteričnih ulja mogu pomoći u uklanjanju neugodnih mirisa u vašem domu. Ocat se može koristiti za čišćenje površina i uklanjanje neugodnih mirisa, a limun i eterična ulja mogu se koristiti za osvježavanje zraka. Sodabikarbona je također učinkovita u uklanjanju mirisa iz tepiha, kauča i drugih namještaja.
Upotrijebite aktivni ugljen
Aktivni ugljen je prirodni sastojak koji se često koristi za uklanjanje neugodnih mirisa u domu. On djeluje tako da apsorbira mirisne molekule u zraku, stoga se može koristiti u različitim prostorijama, poput kupaonice, kuhinje i spavaće sobe.
Očistite zrak
Zrak u vašem domu može biti zagađen različitim tvarima koje uzrokuju neugodne mirise. Korištenje pročistača zraka i ovlaživača može pomoći.
Projekti organizacije i pohrane
Najčešće pogreške zbog kojih dom izgleda neuredno – i kako ih ispraviti
Prvi korak nije kupnja novih ormara ili dodatnih kutija, već prepoznavanje pogrešaka koje se stalno ponavljaju…
Mnogi domovi djeluju neuredno čak i kada se redovito čiste i pospremaju. Površine su obrisane, podovi čisti, ali prostor i dalje izgleda kaotično i prenatrpano. Razlog tome često nije manjak truda, već izostanak jasnog sustava i navika koje bi dugoročno održavale red. Upravo zato nije dovoljno povremeno “veliko pospremanje” – potrebno je razviti navike za smanjenje nereda u domu koje se prirodno uklapaju u svakodnevni život.
Ako se pitate kako smanjiti nered u domu, prvi korak nije kupnja novih ormara ili dodatnih kutija, već prepoznavanje pogrešaka koje se stalno ponavljaju. U nastavku donosimo najčešće razloge zbog kojih dom izgleda neuredno – i praktične načine kako ih ispraviti.
Pogreška broj 1: Stvari nemaju jasno određeno mjesto
Jedan od glavnih uzroka nereda je to što mnogi predmeti nemaju svoje stalno mjesto. Kada ne znamo gdje nešto pripada, ono završava “privremeno” na stolu, komodi ili radnoj plohi – i tamo često ostaje.
Kako ispraviti:
Svaki predmet treba imati jasno definiranu i logičnu lokaciju, prilagođenu načinu korištenja. Predmeti koji se koriste svakodnevno trebaju biti lako dostupni, dok se ostali spremaju u zatvorenu pohranu.
Pogreška broj 2: Previše stvari na vidljivim površinama
Otvorene police, stolovi i kuhinjske radne plohe brzo postaju glavno odlagalište. Čak i kada su predmeti uredno posloženi, njihov broj stvara vizualni nered i osjećaj kaosa.
Kako ispraviti:
Oslobodite vidljive površine i koristite kombinaciju otvorene i zatvorene pohrane. Manje predmeta na očima automatski čini prostor urednijim i smirenijim.
Pogreška broj 3: Prenatrpani ormari i ladice
Nered se često skriva iza zatvorenih vrata. Ormari i ladice prepuni stvari otežavaju pospremanje jer nema dovoljno prostora ni preglednosti.
Kako ispraviti:
Redovito sortirajte pohranu i uklonite predmete koji se ne koriste. Manje stvari znači više prostora, bolju preglednost i lakše održavanje reda.
Pogreška broj 4: Pohrana ne prati svakodnevne navike
Čest problem u domovima je pohrana koja ne odgovara stvarnom načinu života. Ako se torbe uvijek ostavljaju kraj ulaza, ali tamo nema rješenja za njih, nered je neizbježan.
Kako ispraviti:
Pohranu prilagodite rutini ukućana – u hodniku to mogu biti klupe s pohranom, zidne kuke ili zatvoreni ormari, a u dnevnom boravku diskretne kutije i košare.
Pogreška broj 5: Oslanjanje na “brza rješenja” bez sustava
Kupnja kutija i košara često se doživljava kao rješenje, ali bez jasne namjene one brzo postaju još jedno mjesto za nered.
Kako ispraviti:
Kutije, košare i organizatori trebaju služiti grupiranju sličnih predmeta. Kada svaka ima svoju svrhu, pohrana postaje alat za red, a ne dodatni problem.
Pogreška broj 6: Povremeno veliko pospremanje umjesto rutine
Velike akcije pospremanja kratkoročno donose red, ali bez svakodnevnih navika nered se vrlo brzo vraća.
Kako ispraviti:
Uvedite kratke dnevne rutine – pet do deset minuta na kraju dana dovoljno je za vraćanje stvari na mjesto i sprječavanje gomilanja nereda.
Pogreška broj 7: Previše stvari u odnosu na prostor
Bez obzira na kvalitetu pohrane, ako dom ima više stvari nego što prostor može podnijeti, dojam nereda je neizbježan.
Kako ispraviti:
Svjesno upravljajte količinom predmeta. Pravilo ravnoteže – nova stvar ulazi tek kada neka druga izlazi – pomaže održati prostor prozračnim i funkcionalnim.
Kako smanjiti nered u domu – zauvijek
Trajno uredan dom ne postiže se savršenstvom, već dosljednim, malim navikama koje se ponavljaju svaki dan. Kada pohrana ima smisla, a prostor prati stvarni način života, red prestaje biti dodatna obaveza i postaje dio rutine.
Navike koje dugoročno čine razliku:
- Svaki predmet ima svoje mjesto
Ako nešto nema jasno određenu lokaciju, vrlo brzo postaje nered. - Vraćanje stvari odmah nakon korištenja
Jakna ide na vješalicu, ključevi na isto mjesto, knjiga natrag na policu. - Prazne vidljive površine
Manje stvari na stolovima i radnim plohama znači mirniji i uredniji prostor. - Kratko svakodnevno pospremanje
Pet do deset minuta dnevno sprječava gomilanje nereda. - Redovito rasterećenje ormara i ladica
Ono što se ne koristi zauzima prostor i otežava organizaciju. - Pohrana prilagođena navikama ukućana
Stvari trebaju biti ondje gdje se koriste – ne ondje gdje „bi trebale biti”. - Pravilo ravnoteže
Nova stvar ulazi tek kada neka druga izlazi iz prostora.
Kada se ove navike uvedu postupno i bez pritiska, dom postaje uredan bez stalnog pospremanja. Upravo takav pristup najjednostavniji je i najodrživiji odgovor na pitanje kako smanjiti nered u domu – zauvijek.
Kućni popravci i održavanje
Ušteda energije u kućanstvu: Praktični savjeti za manje račune i održiviji dom
U prosječnom kućanstvu najviše energije troši se na grijanje, hlađenje prostora i grijanje vode, zbog čega se upravo tu krije najveći potencijal za uštede
Kad nam stignu računi za potrošnju energije u našem domu često se pitamo možemo li nekako uštedjeti… Iako se često čini da su potrebna velika ulaganja, istina je da ušteda energije u kućanstvu najčešće započinje malim, svakodnevnim navikama koje dugoročno donose vidljive rezultate – i za kućni budžet i za okoliš.
10 savjeta kako postići da vaš dom postane energetski učinkovitiji
Poznate rečenice poput „Ugasi svjetlo kad izlaziš iz sobe“ ili „Perilicu uključuj navečer“ i dalje vrijede, no stručnjaci ističu da postoji čitav niz dodatnih mjera koje mogu značajno smanjiti potrošnju energije.
Grijanje prostora – najveći izvor potrošnje
Prema riječima dr. sc. Filipa Ćurka iz Zagrebačkog energetskog centra, u prosječnom kućanstvu najviše energije troši se na grijanje, hlađenje prostora i grijanje vode, zbog čega se upravo tu krije najveći potencijal za uštede.
Znate li koji kućanski aparati troše najviše energije? Saznajte kako smanjiti račun za struju
Jedna od osnovnih mjera je redovito odzračivanje radijatora, čime se sprječava nepotreban gubitak energije. Važno je i da radijatori nisu zaklonjeni namještajem, zavjesama ili ormarima kako bi toplina mogla ravnomjerno cirkulirati prostorom. Dodatnu uštedu omogućuju reflektirajuće folije postavljene iza radijatora, koje vraćaju toplinu natrag u prostor.
Kako toplina najviše izlazi kroz prozore, preporučuje se navečer spuštati rolete i zatvarati zavjese. Programabilni termostati dodatno olakšavaju ušteda energije u kućanstvu, jer automatski snižavaju temperaturu noću ili dok nismo kod kuće.
Optimalna dnevna temperatura iznosi oko 21 °C, dok se noću preporučuje smanjenje na 16 do 18 °C – dovoljno da se prostor ne ohladi, ali i da se izbjegne prekomjerna potrošnja.
Energetski učinkoviti uređaji kao dugoročno rješenje
Veliku ulogu u potrošnji energije imaju kućanski uređaji. Uređaji viših energetskih razreda, osobito razreda A, mogu trošiti i do 50 % manje energije u usporedbi sa starijim modelima.
Posebnu pažnju treba obratiti na hladnjake, koji rade neprekidno. Ako je moguće, isplati se ulagati u energetski učinkovit hladnjak, a istraživanja pokazuju da samostojeći modeli često troše manje energije jer imaju bolju ventilaciju.
Kuhanje uz manju potrošnju energije
Način pripreme obroka također utječe na ušteda energije u kućanstvu. Korištenje poklopca tijekom kuhanja može gotovo prepoloviti vrijeme pripreme, a time i potrošnju energije. Indukcijske ploče dodatno povećavaju učinkovitost jer zagrijavaju isključivo posuđe, dok su air fryer-i idealni za brzo podgrijavanje manjih obroka – uz znatno manju ukupnu potrošnju.
Ukusno i zdravo: Pripremite vegetarijanske lazanje u fritezi na vrući zrak
Brzi podsjetnik: kako ostvariti ušteda energije u kućanstvu
- Redovito odzračujte radijatore
- Ne zaklanjajte izvore topline
- Navečer zatvarajte rolete i zavjese
- Koristite programabilne termostate
- Birajte uređaje A energetskog razreda
- Kuhajte s poklopcem i koristite indukciju
Pametnim navikama i malim promjenama, ušteda energije u kućanstvu postaje jednostavna i održiva – bez odricanja od komfora.
Suvremeni način života nemoguće je zamisliti bez svakodnevne potrošnje energije. No promišljeni odabirom uređaja i malim promjenama u navikama možemo ostvariti značajne uštede – bez odricanjod udobnosti, uz financijsku korist i manji utjecaj na okoliš.
