Održivi život na planeti podrazumijeva i odvajanje otpada. Iako se čini da je jednostavno odvojiti plastiku, staklo, papir ili biootpad, pravila razdvajanja još uvijek nisu posve jasna. Razjasnila nam ih je Marina Matijević.

Sada već svi znaju da je naš okoliš ugrožen. Iako reciklaža nije rješenje svih problema, njome se ipak smanjuju deponiji, štedi energija i prirodni resursi.

‘Dakle, danas jednostavno nije kako je bilo prije, da svega imamo neograničeno, svi smo do sada svjesni da je sve postalo limitirano. A kada krene reciklaža dođe do te određene uštede’, kaže Marina Matijević, pokretačica Zelene inicijative.

Komplikacije kod kombinacije materijala

Zbog kombinacije materijala u određenim pakiranjima proces reciklaže je složen pa stoga i kod odvajanja otpada postoje iznimke.

‘Ja ću startati od samog tetrapaka. Ionako od milja zovem prvakom pogreške. Ljudi, to je slojevito pakiranje. Najčešće ljudi misle da je to samo papir. No, radi se o papiru, aluminijskoj foliji i plastici. Znači, to je troslojni materijal koji je dosta zahtjevan za reciklažu i treba ga odvojiti kako grad, odnosno općina nalaže’, dodaje Marina.

Tetrapak se izdvaja od drugog otpada i prolazi poseban tip reciklaže. Sljedeći tip otpada koji može zbuniti je papir za zamatanje.

‘Imamo više vrsta papira za zamatanje. Ovdje se radi o kompletnoj plastici gdje upotrijebite test kidanja, koja se vrlo teško kida. Kod pravog papira kidanje ide vrlo lagano, dakle radi se o celulozi. Ovo je kompletno plastično i ono ide u plastiku’, pojašnjava.

Kuda s posudicama od dostavljene hrane?

Tankim slojem plastike obložene su papirnate posudice u kojoj dolazi dostavljena hrana. ‘Neki bi rekli da po toj opni ovo bi automatski trebalo ići ili u miješani komunalni otpad ili u plastiku, međutim, ovdje dominira papir, pa probajmo spasit papir. Zato ga obavezno stavite u papir, jer miješani komunalni otpad bi trebalo bit posljednje rješenje’, dodaje.

Papir se lakše reciklira od plastike, a razlog je taj što plastike ima čak sedam vrsta i svaka prolazi zaseban tip reciklaže.

‘Ovo je napravljeno od plastike broj 1, a sami čep je plastika broj 2. I ne prolaze isti tip reciklaže ove boca i ovog čep. Zato imamo udrugu za koju sakupljamo čepove, od koje oni kupuju lijekove, od novca koji dobiju od reciklaže. Stoga, čepove probajte odvojiti. Ovo je moja kolekcija gdje odvajam sa strane’, govori nam pokretačica Zelene inicijative.

Obzirom na to da Hrvatska ima vrlo dobar sustav naknade 50 lipa gdje se više od 90 posto plastike reciklira, povratne boce ne bi trebalo odvajati u plastiku. 

Poštujmo sustav povratne naknade

‘Molim vas da ljudi poštuju sustav povratne naknade i znamo da neki ljudi, nažalost ,od toga i žive, pa stavite ovo za povratnu naknadu ili vi uzmite te novce ili stavite pored kante, to se za čas razgrabi’, priča.

Primarna uputa za bočice pod tlakom je direktno odlaganje u reciklažno dvorište.

‘Izdvojila bih iskorišteni ubrus ili bilo koji papir koji je dodirnuo vodu ili čak slinu i malo krvi, dakle to sve može u biootpad’, tvrdi Marina.

‘Problematične za odlaganje su i upotrebljene četkice za zube, jer su otpad koji je dodirnuo ljudsku sluz, a također sastoje se često od nekoliko vrsta plastika. Kako je dodirnula ljudsku sluz i po tome ona mora u miješani komunalni otpad, a najbolje što možete učiniti je da odvojite ovu glavu i nju u miješani komunalni otpad, a ovaj preostali dio u plastiku’, detaljno obkašnjava.

Kuda s britvicama?

Isto bi trebalo učiniti i s britvicama. Problematična su i pakiranja raznih grickalica. Međutim, preporuka je odložiti ih u plastiku. ‘U istoj kategoriji je i ovaj tip vrećice, nekakva dječja hrana, plastike i aluminijske folije, kažem, odvojite u plastiku. Ovdje imamo nešto isto zanimljivo, dakle radi se o jestivom ulju u kojem smo pohali i pržili. Najčešće ljudi samo odbace u odvod, što nikako nije dobro rješenje. Radi se o tome da jestivo ulje jest biorazgradivo, međutim, može nanijeti štetu biljnom i životinjskom svijetu, a može i začepiti vaše odvode. Tako, pravilno odlaganje korištenog ulja je reciklažno dvorište ili pojedine benzinske crpke i one će dalje oporabiti ulje’, poručuje.

Zbog zatrpanosti otpadom naša planeta plače. Međutim reciklažom, ali i smanjenjem otpada koji stvaramo, možemo joj obrisati barem dio suza.

Sve smo više ekološki osviješteni, pa vjerojatno i vi kada zamotate ostatke hrane u jednokratnu plastičnu foliju, osjećate grižnju savjesti. Pravo rješenje bila bi eko folija koju možemo prati i koristiti više puta. Kako ju napraviti otkrila nam je Mirjana Koprek.

‘Jedan od najupotrebljavanijih predmeta u kuhinji, a da to nije posuđe jest plastična ili alu folija za čuvanje ili spremanje hrane. Postoji alternativa toj foliji, a to je ekološka folija od pčelinjeg voska. Danas bih vam pokazala kako možemo izraditi foliju od pčelinjeg voska. Za izradu ove folije nam je potreban pčelinji vosak, pamučna krpica, kist, dva lista papira za pečenje i pegla’, pojašnjava Mirjana Koprek, voditeljica ekoloških radionica.

Prvo je potrebno pčelinji vosak otopiti, vosak mora biti u potpuno tekućem stanju. Dok se naš vosak topi, mi ćemo prirediti foliju.

Vi birate oblik

‘Na podlogu za peglanje stavljamo jedan list papira za pečenje. Na njega stavljamo pamučnu krpicu koja može biti željenog, vašeg željenog oblika. Može biti okrugla, četvrtasta, pravokutna, ovisno o tome kakva joj je namjena.

Pčelinji vosak lagano ćemo kistom nanijeti po površini naše tkanine. I to tako da prekrijemo cijelu tkaninu. Ako je okrugli, najjednostavnije je ići od sredine prema rubovima, a ako je četvrtasti, također od sredine pa na svaku stranu’, dodaje.

‘Kada smo nanijeli pčelinji vosak na našu tkaninu, uzimamo drugi list papira za pečenje i stavljamo ga preko tkanine.

Tada s glačalom koje je zagrijano na srednju temperaturu, zaglačamo tkaninu. Od temperature glačala, vosak će se prožeti kroz cijelu tkaninu i na taj način stvoriti zaštitni sloj s obje strane.

I to je to, naša voštana krpica je gotova. Sad je potrebno samo pričekati da se ona lagano ohladi i spremna je za upotrebu’, kaže Mirjana.

Folija se formira po rubu zdjelice

Ove eko folije možemo koristiti za čuvanje raznih namirnica, poput kruha, sira, voća, povrća, sendviča, suhomesnatih proizvoda. Hranu koju želimo pohraniti, stavimo u zdjelicu i foliju stavimo na rub zdjelice. Od temperature naših ruku, folija će se formirati u oblik ruba zdjelice.

Folija izvrsno održava svježinu svih namjernica. S obzirom da je tvrda, možemo ju oblikovati u vrećicu ili tuljac u kojem možemo čuvati suho voće, orašaste plodove, i na taj način zadržati njihovu svježinu.

‘Rok trajanja ovih eko folija je otprilike godinu dana. Vrlo su jednostavne za održavanje. Dovoljno ih je sa spužvicom i deterdžentom oprati i isprati pod mlazom mlake ili hladne vode. Nikako ih se ne smije prati u perilici posuđa ili pod vrućom vodom jer na taj način možemo otopiti vosak.

Njihovom upotrebom u svakodnevnom kućanstvu, možemo smanjiti veliku količinu plastičnog otpada i na taj način svatko od nas može dati svoj doprinos za očuvanje planete’, zaključuje Mirjana.