Izbor urednice
Renovacijom stana u suterenu stvoren divan stambeni postor od 56 kvadrata
Koncept renovacije zahtijevao je da prednji dio stana bude otvorenog tlocrta s dnevnom sobom i kuhinjom
Pred arhitekticu Gordanu Đerić stavljen je izazov uređenja stana u suterenu. S nekoliko domišljatih rješenja, kreirala je vrlo udoban stan za mladog muškarca.
Prije renovacije, ovaj suterenski prostor imao je nekoliko zasebnih prostorija s vrlo malo dnevnog svjetla.
“Ovo je bio jedan podrumsko suterenski stan u određenim nivoima je u razizemlju, koji je više vapio za odredom za čistoću nego za arhitektom i preuređenjem interijerskim. Kada smo došli tu je bilo puno nepovezanih prostorija, podrumskih prostorija u kojima su ljudi stanovali.
Prva faza nam je bila rušenje svih pregradnih zidova, ogoljenje vanjskih zidova do cigle, tada smo dobili jedan jedinstven prostor i ispostavilo se da imamo malo prirodnog svjetla u toj cijeloj priči, onda smo taj problem rješavali na način da smo ovu interpolaciju vanjsku između zgrada koja je ostala tako sticanjem okolnosti, slobodna, napravili kao mali atrij. Od prozora smo napravili balkonska vrata da se iz prostora može izlaziti u taj atrij.”, pojasnila je Gordana Đerić, dipl. ing. arhitekture.
Danas je to stan od 56 četvornih metara, a koncept renovacije zahtijevao je da prednji dio stana bude otvorenog tlocrta s dnevnom sobom i kuhinjom.
“Kuhinja je bila vrlo zahtjevna za riješiti jer je bilo puno dimnjaka, stupova, zidova koji se nisu mogli dirati, zidova koji su mogli dobiti neka udubljenja, tako da smo se u ta udubljena smjestili s ovim radnim dijelom. Desno i lijevo smo išli sa zatvorenim ormarom, oni su u bijeloj boji da bi se taj prostor proširio, a glavni akcent kuhinje je kombinacija boja, sivo žuto, budući da je podrumski stan, vrlo je bitno da psihološki ima neku poveznicu i radost, da je to žuto, da je svjetlost, da daje pozitivnu energiju kad se ulazi u njega.”, pojašnjava arhitektica.
Od nekad najveće prostorije u stanu napravljena je spavaća soba sa zasebnom garderobom. Zato što je tu smješten najveći prozor koji daje najviše prirodnog osvjetljenja, na spavaću sobu nisu stavljena standardna vrata već pregradni panel.
Osim spavaće sobe dobila se jedna mala soba, radno gostinjska, koja ima sve potrebne sadržaje, minimalne ali funkcionalne.
Adaptacijom stari stan s brojnim pregradnim zidovima postao otvoren prostor pun svjetlosti
Zahvaljujući knauf zidu, kuhinja i kupaonica dobile su mnogo skladišnog prostora.
“Kupaonu smo radili zajedno sa kuhinjom tako da smo dobili nekakve Z zidove, gdje smo uvlačili ormare od kupaone, ormare od kuhinje, dobili smo dosta skladišnog prostora, ormare za kupaonu, što je izuzetno rijetko te se može sve smjestiti. Svi sadržaji su zadovoljni, tuš kada velika, 140, lavabo, veš mašina iznad koje je bojler. Kupaona je zanimljiva da ima isto tako, sticanjem okolnosti, veliki prozor, tako da ima prirodnu ventilaciju, dosta prirodnog svjetla i čini ju prozračnom, modernom, ugodnom i efektnom.”, zaključila je arhitektica.
Sterilnost bijele i sive, koje prevladavaju u interijeru, razbila je žuta boja koja daje toplinu prostoru, a poseban efekt postignut je atraktivnom rasvjetom iznad drvenog stola koji se savršeno uklapa u dizajn ovog suterenog stana.
Izbor urednice
Top 10 božićnih filmova koje morate pogledati prije nove godine
Ako tražite inspiraciju što gledati tijekom blagdana, ovo je lista koju ćete rado spremiti
Iako nisu svi filmovi na ovoj listi striktno božićni, glumac Karlo Mlinar za Dom na kvadrat izdvojio je top 10 božićnih filmova koje morate pogledati barem jednom u životu.
Njegov odabir spaja klasike, neobične favorite i emotivne priče koje se savršeno uklapaju u duh Božića. To su filmovi uz koje se smijemo, plačemo, prisjećamo djetinjstva i stvaramo nove blagdanske rituale.
Njegov izbor odražava nostalgiju, toplinu, humor, malo kiča i mnogo emocija, baš onako kako on uređuje svoj dom. Ako tražite inspiraciju što gledati tijekom blagdana, ovo je lista koju ćete rado spremiti.
1. Love Actually (2003), r. Richard Curtis
Najpopularniji moderni božićni klasik koji isprepliće više ljubavnih priča uz toplu britansku atmosferu. Jer, što je zapravo Božić bez ljubavi?
2. The Nightmare Before Christmas (1993), r. Henry Selick
Mračno šarmantna animirana bajka Tima Burtona koja spaja Halloween i Božić u savršeno neobičnu priču. Vizualno čaroban i duhovito melankoličan, ovo je film za one “malo drugačije”.
3. Bridget Jones’s Diary (2001), r. Sharon Maguire
Premda nije strogo božićni film, snježni London, džemperi s motivima i romantične nespretnosti postali su zaštitni znak adventa.
4. Sam u kući / Home Alone (1990), r. Chris Columbus
Bez ovog filma, možemo se svi složiti, Božić nije potpun. Kultna komedija o Kevinu koji je sam na Božić, a usput brani kuću od provalnika s godinama je postala sinonim za obiteljsko gledanje i pravi simbol blagdanskog razdoblja.
5. Biskupova žena / The Bishop’s Wife (1947), r. Henry Koster
„The Bishop’s Wife“ je topla holivudska priča iz zlatnog doba filma u kojoj anđeo dolazi pomoći zbunjenom biskupu i njegovoj obitelji. Film osvaja elegancijom, nostalgijom i blagom božićnom čarolijom koja ga je učinila jednim od najnježnijih klasika blagdanske sezone.
6. Velika pustolovina u Tokyu / Tokyo Godfathers (2003), r. Satoshi Kon
Cijela se radnja odvija na Badnjak i nosi snažne teme Božića: dobrota, solidarnost i drugo šansu. Priča o troje beskućnika koji pronađu napuštenu bebu postaje dirljiva blagdanska priča o obitelji, nadi i neočekivanim čudima.
7. Fanny and Alexander (1982), r. Ingmar Bergman
„Fanny and Alexander“ još je jedan “ne tipičan” božićni film, ali njegovi najpoznatiji prizori smješteni su upravo u raskošnu, toplu i emotivnu božićnu proslavu obitelji Ekdahl. Iako film kasnije prelazi u dublje teme, početni blagdanski dio toliko snažno prenosi duh zajedništva, obiteljske topline i nostalgije da ga mnogi povezuju upravo s Božićem.
8. Odmor ratnika / Joyeux Noël (2005), r. Christian Carion
„Joyeux Noël“ je istinita priča o božićnom primirju tijekom Prvog svjetskog rata, kada su vojnici različitih vojski nakratko ostavili oružje i slavili Božić zajedno.
Upravo ta poruka humanosti, mira i zajedništva usred najtežih okolnosti čini ovaj film jednim od najdirljivijih i najautentičnijih božićnih filmova.
9. It’s a Wonderful Life (1946), r. Frank Capra
„Divan život“ jedan je od najvoljenijih božićnih klasika koji kroz priču o Georgeu Baileyju pokazuje kako male, svakodnevne geste mogu duboko promijeniti tuđe živote. Topla božićna atmosfera, poruka zahvalnosti i ideja da svaki život ima smisao čine ga filmom koji se tradicionalno gleda upravo u blagdansko vrijeme.
10. Sam u kući 2: Izgubljen u New Yorku (1992), r. Chris Columbus
Ako se gleda prvi dio, mora i drugi — kaže Karlo. New York pod lampicama, neodoljivi humor i Kevinova nova avantura čine ga savršenim nastavkom božićne tradicije.
Izbor urednice
Deset slika koje su promijenile način na koji gledamo svijet
Otkrijte priče iza najpoznatijih slika na svijetu – od Mone Lise i Zvjezdane noći do Noćne straže i Guernice
U svijetu u kojem se svakodnevno stvaraju milijuni novih slika, samo je nekolicina onih koje uspiju nadživjeti svoje vrijeme i postati – vječne.
Najpoznatije slike na svijetu nisu slavne samo zbog umjetničke vještine svojih autora, već i zbog emocija koje izazivaju, priča koje nose i simbolike koja se prenosi kroz stoljeća.
5 svjetskih arhitekata koji su ostavili neizbrisiv trag
Od Botticellija do Van Gogha, od Michelangela do Picassa – svaka od njih svjedoči o vremenu u kojem je nastala, ali i o ljudskoj potrebi da svijet razumijemo kroz boju, svjetlo i pokret.
Neke od njih danas čuvaju muzeji poput Louvrea, Rijksmuseuma ili MoMA-e, a sve povezuje isto – trajna moć umjetnosti da nas dotakne, izazove i natjera da zastanemo.
10. Noćna straža
Noćna straža prva je na našoj listi najpoznatijih slika na svijeta, a jedna je od najpoznatijih djela nizozemskog slikara Rembranta van Rijna. Nastala je na vrhuncu Nizozemskog zlatnog doba, točnije 1642. godine. Djelo je slavno zbog tri ključna elementa: prikaza svjetla i sjene, velikih dimenzija (263×437 cm) i osjećaja pokreta.
Sve do 1940-tih godina slika je bila premazana tamnim slojem, zbog čega je odavala krivi dojam kako je riječ o noćnoj sceni. Noćna straža je izložena u muzeju Rijksmuseum u Amsterdamu.
9. Vodeni ljiljani
Serija od više od 250 slika koje prikazuju Monetov vrt u Givernyju, „Vodeni ljiljani“ predstavljaju vrhunac impresionizma i slikarevu opsesiju svjetlom i refleksijom.
Monet je posljednjih 30 godina života posvetio upravo ovom motivu, stvarajući platna koja danas krase muzeje poput pariškog d’Orsayja i njujorškog Muzeja moderne umjetnosti (MoMA).
Njegovi ljiljani nisu samo prikaz prirode, već meditacija o prolaznosti i miru – trenutak tišine zarobljen u boji.
8. Rođenje Venere
Botticellijeva slika Rođenje Venere nastala je oko 1485-1487 godine, a prikazuje boginju Veneru (Afroditu u grčkoj mitologiji) kako izlazi iz morske pjene što prema mitologiji predstavlja njeno rođenje. Slika se nalazi u galeriji Uffizi u Firenci i nosi titulu jedne od najpoznatije slike na svijetu.
7. Guernica
Jedna od najsnažnijih političkih slika u povijesti umjetnosti. Picasso je „Guernicu“ naslikao kao reakciju na bombardiranje baskijskog gradića tijekom Španjolskog građanskog rata.
Monumentalno platno u crno-bijelim tonovima postalo je univerzalni simbol stradanja civila i besmisla rata.
Danas se nalazi u Museo Reina Sofía u Madridu, a njezina poruka i dalje odjekuje u vremenu – umjetnost kao otpor, slika kao svjedočanstvo.
6. Djevojka s bisernom naušnicom
Često nazivana „Nizozemskom Mona Lisom“, Vermeerova „Djevojka s bisernom naušnicom“ očarava jednostavnošću i misterijom.
Ne znamo tko je bila model, ali njezin pogled, svjetlost na licu i suptilni sjaj naušnice i danas zaokupljaju maštu promatrača.
Slika se čuva u Mauritshuis muzeju u Haagu, a popularnost joj je dodatno porasla nakon romana i filma koji istražuju njezinu moguću pozadinu.
5. Krik
Munchov „Krik“ prikazuje ljudsku tjeskobu i egzistencijalni strah kao univerzalnu emociju.
Figura na mostu, iskrivljenih crta lica i otvorenih usta, postala je simbol modernog doba – doba nesigurnosti i unutarnjeg nemira.
Slika je naslikana u nekoliko verzija, a original se nalazi u Norveškoj nacionalnoj galeriji u Oslu.
Zanimljivo, oba su glavna platna bila ukradena i kasnije uspješno vraćena, što je samo pojačalo mit koji prati ovo djelo.
4. Stvaranje Adama
Jedna od najpoznatijih freski svih vremena, naslikana na stropu Sikstinske kapele u Vatikanu.
Michelangelo prikazuje trenutak stvaranja prvog čovjeka, gdje se ruke Boga i Adama gotovo dodiruju – gesta koja simbolizira vezu između božanskog i ljudskog.
„Stvaranje Adama“ nije samo religijsko djelo, već i alegorija o duhovnoj energiji i stvaranju života, a i danas je jedno od najfotografiranijih mjesta na svijetu.
3. Posljednja večera
Leonardov mural, odnosno freska, u samostanu Santa Maria delle Grazie u Milanu jedno je od najpoznatijih djela zapadne umjetnosti.
Prikazuje trenutak kada Krist govori apostolima da će ga jedan od njih izdati – scena je ispunjena dramom, gestama i emocijama.
Zanimljivo je da se „Posljednja večera“ nalazi u krhkom stanju upravo zbog Leonardovog eksperimentiranja s tehnikom slikanja. Umjesto tradicionalne freske, koja se nanosi na mokru žbuku, Leonardo je koristio tempere i uljane boje na suhom zidu, u potrazi za većom dubinom i svjetlosnim efektima. Međutim, ta je metoda bila nestabilna – pigment se počeo ljuštiti već nekoliko desetljeća nakon nastanka.
Iako je djelo pretrpjelo oštećenja i restauracije, „Posljednja večera“ ostaje jedno od najdirljivijih prikaza ljudske drame i vjere.
2. Zvjezdana noć
Iako je tijekom života uspio prodati samo jednu sliku te je umro u velikoj neimaštini, Vincent van Gogh danas se smatra jednim od najvećih slikarskih genija. Njegova najslavnija slika je Zvjezdana noć, a prikazuje selo Saint-Rémy pod noćnim nebom na koje je imao pogled iz sanatorija u koji je bio smješten.
„Zvjezdana noć“ danas se nalazi u Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) u New Yorku i smatra se jednom od najpoznatijih slika na svijetu.
Ona ne prikazuje stvarnost, već unutarnji svijet umjetnika – njegovu borbu, emociju i genijalnost.
1. Mona Lisa
Najpoznatija slika na svijetu, kako joj mnogi tepaju, „Mona Lisa“, i dalje privlači milijune posjetitelja godišnje u Louvre u Parizu.
Misteriozni osmijeh Lise del Giocondo, suptilna sfumato tehnika i gotovo živi pogled čine ovo djelo neiscrpnim izvorom fascinacije.
Unatoč pokušajima krađe, oštećenjima i beskrajnim interpretacijama, Mona Lisa ostaje simbol savršenstva, ravnoteže i tajne.
Ona nije samo lice jedne žene, već zrcalo ljudske znatiželje – i dokaz da umjetnost može nadživjeti sve epohe.
