Izbor urednice
Renovacijom stana u suterenu stvoren divan stambeni postor od 56 kvadrata
Koncept renovacije zahtijevao je da prednji dio stana bude otvorenog tlocrta s dnevnom sobom i kuhinjom
Pred arhitekticu Gordanu Đerić stavljen je izazov uređenja stana u suterenu. S nekoliko domišljatih rješenja, kreirala je vrlo udoban stan za mladog muškarca.
Prije renovacije, ovaj suterenski prostor imao je nekoliko zasebnih prostorija s vrlo malo dnevnog svjetla.
“Ovo je bio jedan podrumsko suterenski stan u određenim nivoima je u razizemlju, koji je više vapio za odredom za čistoću nego za arhitektom i preuređenjem interijerskim. Kada smo došli tu je bilo puno nepovezanih prostorija, podrumskih prostorija u kojima su ljudi stanovali.
Prva faza nam je bila rušenje svih pregradnih zidova, ogoljenje vanjskih zidova do cigle, tada smo dobili jedan jedinstven prostor i ispostavilo se da imamo malo prirodnog svjetla u toj cijeloj priči, onda smo taj problem rješavali na način da smo ovu interpolaciju vanjsku između zgrada koja je ostala tako sticanjem okolnosti, slobodna, napravili kao mali atrij. Od prozora smo napravili balkonska vrata da se iz prostora može izlaziti u taj atrij.”, pojasnila je Gordana Đerić, dipl. ing. arhitekture.
Danas je to stan od 56 četvornih metara, a koncept renovacije zahtijevao je da prednji dio stana bude otvorenog tlocrta s dnevnom sobom i kuhinjom.
“Kuhinja je bila vrlo zahtjevna za riješiti jer je bilo puno dimnjaka, stupova, zidova koji se nisu mogli dirati, zidova koji su mogli dobiti neka udubljenja, tako da smo se u ta udubljena smjestili s ovim radnim dijelom. Desno i lijevo smo išli sa zatvorenim ormarom, oni su u bijeloj boji da bi se taj prostor proširio, a glavni akcent kuhinje je kombinacija boja, sivo žuto, budući da je podrumski stan, vrlo je bitno da psihološki ima neku poveznicu i radost, da je to žuto, da je svjetlost, da daje pozitivnu energiju kad se ulazi u njega.”, pojašnjava arhitektica.
Od nekad najveće prostorije u stanu napravljena je spavaća soba sa zasebnom garderobom. Zato što je tu smješten najveći prozor koji daje najviše prirodnog osvjetljenja, na spavaću sobu nisu stavljena standardna vrata već pregradni panel.
Osim spavaće sobe dobila se jedna mala soba, radno gostinjska, koja ima sve potrebne sadržaje, minimalne ali funkcionalne.
Adaptacijom stari stan s brojnim pregradnim zidovima postao otvoren prostor pun svjetlosti
Zahvaljujući knauf zidu, kuhinja i kupaonica dobile su mnogo skladišnog prostora.
“Kupaonu smo radili zajedno sa kuhinjom tako da smo dobili nekakve Z zidove, gdje smo uvlačili ormare od kupaone, ormare od kuhinje, dobili smo dosta skladišnog prostora, ormare za kupaonu, što je izuzetno rijetko te se može sve smjestiti. Svi sadržaji su zadovoljni, tuš kada velika, 140, lavabo, veš mašina iznad koje je bojler. Kupaona je zanimljiva da ima isto tako, sticanjem okolnosti, veliki prozor, tako da ima prirodnu ventilaciju, dosta prirodnog svjetla i čini ju prozračnom, modernom, ugodnom i efektnom.”, zaključila je arhitektica.
Sterilnost bijele i sive, koje prevladavaju u interijeru, razbila je žuta boja koja daje toplinu prostoru, a poseban efekt postignut je atraktivnom rasvjetom iznad drvenog stola koji se savršeno uklapa u dizajn ovog suterenog stana.
Izbor urednice
Arhitektice, dizajnerice i umjetnice: 8 inspirativnih žena koje smo upoznali u Domu na kvadrat
Kroz emisiju Dom na kvadrat upoznali smo brojne stručnjakinje koje svojim znanjem, iskustvom i kreativnošću pokazuju kako promišljen pristup prostoru može unaprijediti kvalitetu svakodnevnog života
Dom nikada nije samo prostor omeđen zidovima. On je mjesto u kojem se susreću funkcionalnost, estetika i svakodnevni život, a iza svakog promišljenog prostora stoji ideja, iskustvo i kreativnost onih koji ga oblikuju. Arhitektura i dizajn zato imaju veliku ulogu u kvaliteti života – od načina na koji organiziramo prostor do atmosfere koju on stvara.
U posljednjim desetljećima sve snažniju ulogu u tim područjima imaju žene u arhitekturi i dizajnu, koje kroz projekte, istraživanja i kreativne ideje oblikuju način na koji promišljamo prostor oko sebe. Njihov rad pokazuje da arhitektura i dizajn nisu samo estetska disciplina, nego i alat koji može unaprijediti svakodnevni život.
Kroz emisiju Dom na kvadrat imali smo priliku upoznati brojne stručnjakinje koje svojim projektima i savjetima donose nova razmišljanja o prostoru. Povodom Dana žena izdvajamo osam inspirativnih žena koje smo upoznali kroz naše priloge – arhitektice, dizajnerice i umjetnice koje svojim radom doprinose kvalitetnijem i promišljenijem oblikovanju prostora.
Sunčica Mastelić Ivić
Arhitektica Sunčica Mastelić Ivić poznata je po projektima koji spajaju suvremenu arhitekturu s pažljivim odnosom prema prostoru i kontekstu. Kroz emisiju vodila nas je kroz različite stilove uređenja interijera, davala nam konkretne savjete i osvrtala se na trendove. U svom radu naglašava važnost ravnoteže između estetike, funkcionalnosti i održivosti, stvarajući prostor koji odgovara načinu života korisnika, ali i prostoru u kojem nastaje.
Gordana Đerić
Arhitektica Gordana Đerić posebno je prepoznata po projektima rekonstrukcije stanova i transformacije postojećih prostora. Njezini projekti pokazuju kako se promišljenim arhitektonskim intervencijama može potpuno promijeniti način korištenja prostora.
Rušenjem zidova, reorganizacijom tlocrta i boljim povezivanjem prostorija često nastaju funkcionalniji interijeri. Takav pristup pokazuje da kvalitetan dom ne mora nužno značiti veći prostor, već pametnije korištenje postojećeg.
Lucija Vite Hanžić
Dizajnerica interijera Lucija Vita Hanžić u svojim projektima naglašava važnost detalja koji prostoru daju karakter. Rasvjeta, ogledala, teksture i pažljivo odabrani dekorativni elementi često imaju veliku ulogu u stvaranju ugodne atmosfere.
Uz estetiku, posebnu pažnju posvećuje funkcionalnosti prostora i rješenjima koja olakšavaju svakodnevni život, posebno u manjim stanovima gdje je dobra organizacija prostora ključna.
Martina Kordić
Za dizajnericu interijera Martinu Kordić dom je prostor koji treba odražavati stil života ljudi koji u njemu žive. U svom radu često naglašava važnost planiranja i razumijevanja navika korisnika prostora.
Upravo zato njezini projekti često uključuju pažljivo planiranu rasvjetu, funkcionalan raspored prostorija i elemente koji prostoru daju osobni karakter.
Diana Sokolić
Povjesničarka umjetnosti Diana Sokolić svojim je dugogodišnjim radom značajno doprinijela popularizaciji dizajna i primijenjene umjetnosti u Hrvatskoj. Kao ravnateljica Muzeja za umjetnost i obrt aktivno je promovirala dizajn kao važan dio kulture i svakodnevnog života.
Njezin rad podsjeća da arhitektura i dizajn nisu samo tehničke discipline, nego i važan dio kulturnog identiteta društva.
Petra Novak
Krajobrazna arhitektica Petra Novak u svojim projektima promiče ideju vrta kao produžetka životnog prostora. Umjesto da vrt promatra samo kao dekorativni element, pristupa mu kao prostoru koji može imati različite funkcije – od mjesta za opuštanje do prostora za druženje.
Posebnu pažnju posvećuje odabiru biljaka koje odgovaraju lokalnim klimatskim uvjetima te stvaranju vrtova koji su dugoročno održivi i jednostavni za održavanje.
Tatjana Liktar Elez
Arhitektica Tatjana Liktar Elez u svom radu naglašava važnost dobrog planiranja u procesu gradnje kuće. Od odabira zemljišta do organizacije prostora, svaki korak ima važnu ulogu u stvaranju kvalitetnog doma.
Njezin pristup temelji se na stvaranju funkcionalnih i dugoročno održivih rješenja koja su prilagođena potrebama obitelji.
Maša Kovač
Maša Kovač vlasnica je zagrebačkog konceptualnog storea Mashroom. Mashroom nije klasični salon namještaja, već pažljivo kuriran showroom u kojem se susreću luksuzni brendovi, suvremeni dizajn i umjetnost.
Kroz Mashroom Maša Kovač promovira ideju da dom nije samo funkcionalan prostor, već mjesto koje odražava osobnost i stil njegovih vlasnika.
Žene u arhitekturi i dizajnu
Arhitektura, dizajn i umjetnost snažno utječu na način na koji živimo i doživljavamo prostor oko sebe. Upravo zato sve veću ulogu imaju žene u arhitekturi i dizajnu, čiji projekti i ideje donose nove perspektive u oblikovanju prostora.
Kroz emisiju Dom na kvadrat upoznali smo brojne stručnjakinje koje svojim znanjem, iskustvom i kreativnošću pokazuju kako promišljen pristup prostoru može unaprijediti kvalitetu svakodnevnog života. Njihovi projekti često spajaju funkcionalnost, estetiku i razumijevanje stvarnih potreba ljudi, stvarajući prostore koji su istovremeno lijepi i praktični.
Takvi primjeri pokazuju da arhitektura i dizajn nisu samo pitanje stila ili trendova. Oni su način razmišljanja o prostoru u kojem živimo – prostoru koji treba biti ugodan, funkcionalan i prilagođen životu onih koji ga koriste. Upravo zato rad žena koje djeluju u tim područjima ima sve veći utjecaj na način na koji promišljamo dom, grad i prostor oko sebe.
Izbor urednice
Intervju Ivan Veljača: Prostor u službi drame
Za Ivana Veljaču scenografija nikad nije bila samo pitanje dekoracije ili stila. Prostor je za njega dramaturški alat — mjesto gdje se odnosi među likovima lome, pojačavaju i razotkrivaju. Iako je formalno krenuo iz dizajna, Veljača je s vremenom razvio autorski pristup u kojem scenografiju gradi iznutra, iz scenarija, često razmišljajući kao redatelj prije nego kao scenograf. Njegovi filmski stanovi i kuće uvijek su precizno u službi priče. U razgovoru govori o vlastitom procesu rada, razlikama između suvremenih i “period” projekata te o tome zašto, nakon svega, sanja o praznoj bijeloj kocki.
Završio si ako se ne varam smjer dizajna za Arhitektonskom fakultetu, jesi li već tada znao da ćeš se baviti scenografijom ili se taj interes razvio kasnije?
Jesam, diplomirao sam na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu pod mentorstvom Mladena Orešića i Feđe Vukića. Scenografiju smo dotaknuli kratko na faksu kod profesora Atača i Bakliže, ali je fokus bio na kazališnoj scenografiji, tako da o filmskoj nisam tada ništa ni znao, a kamoli se vidio u ulozi scenografa. Prvi doticaj sa scenografijom je bilo postavljanje linoleuma za sapunicu koju je tada pisala moja sestra. To je bio, doslovno, “daj mi da radim bilo što” posao.
Kako izgleda tvoj proces rada kad osmišljavaš stambeni prostor za likove u filmovima ili serijama?
Kad projektiram stambene prostore za film najčešće ideju crpim iz neposredne okoline. Godinama su moji setovi arhitektonski nalikovali mom stanu, roditeljskom, stanovima prijatelji i td. S vremenom se to razvilo u neki moj osobni pristup u kojem “prisiljavam” realne prostore u filmske prema potrebi scenarija. Ja volim da je sama arhitektura prostora koju gradimo “bogata” i razvedena a najbitnije da je u službi scene. Nisam opterećen arhitektonskim točnostima ni najmanje. Ja scenografiji prvu pristupam kroz dramaturgiju scenarija a tek onda vizualno tako da volim provoditi što više vremena s režiserom ali nekad je to u zadanim uvjetima nemoguće.
Koliko je teško pronaći stanove/kuće za snimanje? Koliko si obično involviran u taj dio procesa?
Ovo stvarno jako ovisi o scenariju. Nekad se uspije pronaći lokacija koja savršeno odgovara svemu što scenarij traži, ali to je jako rijetko. Češće se scenarij ili pak režijski pristup prilagođavaju lokaciji koja ima “ono nešto”. Naravno, ako se setovi grade u studiju onda je puno lakše biti vjeran inicijalnoj režiserovoj ideju.
Koliko se primijenio tvoj pristup scenografiji od kad i sam režiraš?
Jako. Zapravo sam shvatio da već dugo ne pristupam scenografiji na zanatski scenografski način već baš uranjam u scenarij kao da ga režiram. Taj proces mi je najbitniji. Iz toga proizlaze vizualna rješenja, paleta boja, lokacije, osvjetljenje, kostimi i slično. Kad taj dio sto puta preroštam i uspostavimo film “na papiru”, tek onda se počinjem baviti zanatskim dijelom scenografije, uređenjem prostora, izradom i najmom rekvizite i slično.
Da li bi volio stanovati u nekom od prostora koji si osmislio za neki od likova na filmu, koji bi to stan/kuća bio i zašto?
Ne bi. Moj pristup scenografiji bazira se na likovima iz scenarija i drami između njih. To često rezultira prostorima koji nisu “životni” već su u službi filma. S druge strane imam i ogromno vizualno zasićenje. Često znam reći da bi ja najradije živio u bijeloj kocki visokih stropova i velikih prozora, bez ikakvog namještaja.
Radio si na “period” projektima kao što su Čuvar dvorca i Hotel Portofino, koliko je rad na scenografiji na ovakvim projektima složeniji nego na onima koji su smješteni u sadašnjost?
Iako su “period” filmovi i serije često tehnički kompliciraniji za raditi jer uključuju puno izrade rekvizite i gotovo kompletno uređivanje svakog prostora, filmovi smješteni u današnjicu meni su često “veći zalogaj”. Postići vizualnu dramu u filmu koji je , recimo, smješten u suvremenu bolnicu, puno je zahtjevnije od postizanja istoga u vizualno “atraktivnijim” periodima.
Koliko se rad na scenografiji odražava na uređenje tvog osobnog prostora? Jesi li ikada sam sebi “ukrao” neku ideju ili rješenje do kojeg si došao u radu na scenografiji i primijenio je prilikom uređenja svog privatnog prostora?
Odražava se jako ali u smislu da se jako teško odlučujem za namještaj i ostalo uređenje. Sve sam već za neki set kupio, napravio, uredio, namjestio pa se onda za doma najčešće odlučujem za arhetipske komade. No na kraju većinom Ana donosi odluke o uređenju a ja samo negodujem.
Arhitektura Drage Galića kao idealna kulisa za seriju Dnevnik velikog Perice
