U Zagrebu se održavaju Dani Arhitektonskog fakulteta, Dani arhitekture i dizajna. Danas je u Velikoj vijećnici fakulteta održan online skup o obnovi graditeljskog naslijeđa na kojem je, među ostalim stručnjacima, govorila i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Nakon jučerašnjeg otvorenja Dana Arhitektonskog fakulteta povodom obljetnice 102. godine osnutka fakulteta, održana je svečana sjednica na kojoj je bilo riječi o sudjelovanju fakulteta u međunarodnim organizacijama kao i priznanjima i nagradama zaslužnim studentima.

Dani fakulteta završavaju sutra, a tom će se prilikom održati skup o obnovi povijesnog dijela Grada Zagreba na kojem će govoriti brojni stručnjaci.

S obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo, skupovi se održavaju online i pristupiti im mogu svi zainteresirani putem linkova:

Zoom (Registracija)
Youtube (Dom na kvadrat)
Facebook (Arhitektonski fakultet)

Propuštene skupove možete pogledati na YouTube kanalu Dom na kvadrat

1. Dan – Ponedjeljak, 19.4.2021.
   Arhitektonski fakultet, prijenos iz studijskog arhiva AF
   Svečana sjednica Fakultetskog vijeća Arhitektonskog fakulteta_ 102 obljetnica osnutka studija
2. Dan – Utorak, 20.4.2021.
   Arhitektonski fakultet, prijenos iz Velike dvorane
   Skup o obnovi graditeljskog naslijeđa u organizaciji Ministarstva kulture i medija RH i Af UniZg

Dvadesetak sekundi podrhtavanja tla prouzročilo je štetu koja će se sanirati godinama. Da će za obnovu potresom pogođenih područja trebati najmanje deset godina, sada je među optimističnijim prognozama. Zakon o obnovi je donesen, ali treba poraditi na njegovoj provedbi. Zato je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uspostavilo mobilne urede.

Mobilni uredi se tako nalaze na području Sisačko-moslavačke županije kako bi izašli u susret onima koji nisu u mogućnosti pristupiti internetu.

Državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir izrazio je zadovoljstvo dosad odrađenim dijelom posla. Tako je Hrvatska od Europskoh fonda za solidarnost dobila avans od 68 milijuna eura. Sada je na redu provedbeni dio. Među prioritetima su zgrade javne namjene, poput vatrogasnih postaja, bolnica, školskih zgrada.

Kako će se obnavljati Zagreb nakon potresa?

Prvi korak je primarna obnova zgrada kako ne bi došlo do novih šteta ili možda nečijeg stradavanja.

A daljnji korak svakako bi trebali biti gradovi budućnosti koji se vežu uz europsku platformu smart cities, odnosno pametni gradovi. Projekcije kažu da bi u vrlo bliskoj budućnosti, za dvadesetak godina, 70% stanovništva moglo živjeti u gradovima i zato će gradskim resursima trebati pametno upravljati.

“To znači da bi se poboljšala kvaliteta života u gradu, ubrzao promet i mobilnost s jednog kraja grada na drugi, da bi se smanjile prometne gužve”, pojasnio je Uhlir.

Za to su potrebna pametna rješenja i gradovi trebaju napraviti strategije za svoje pametno preoblikovanje. U slučaju Zagreba, kaže Uhlir, potrebna je urbana revitalizacija grada. To je, navodi uvidjela i Gradska uprava.

Uz sve ove planove ne sumnjamo da je pred građevinskim sektorom ozbiljan posao. Važno je da on bude i dobro isplaniran kako bi što bolje bio obavljen. Jer valjda je vrijeme da i naši gradovi krenu prama pametnoj budućnosti.